Alkohol je jedan od prioritetnih javnozdravstvenih izazova. Potrošnja alkohola po glavi stanovnika povećava se u gotovo svim zemljama svijeta, a posljedično se povećava i broj osoba koje pate od bolesti koje nastaju kao posljedica zlouporabe. Štetni učinci za pojedinca i za društvenu zajednicu kao posljedica prekomjerne uporabe alkohola, brojni su i čvrsto dokumentirani i dokazani. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije Europska regija je regija s najvećom potrošnjom alkoholnih pića u svijetu. Na žalost, Hrvatska je jedna od zemalja koja ima visoku konzumaciju alkoholnih pića. U našem društvu pijenje alkoholnih pića je ugrađeno u običaje te je velika nekritičnost prema njegovoj konzumaciji. Sve veći broj mladih ljudi konzumira alkoholna pića, a prva konzumiranja alkohola počinju već u osnovnoj školi. Štetna upotreba alkohola ima značajan utjecaj na javno zdravlje, budući da predstavlja globalni problem koji kompromitira kako individualni razvoj, tako i razvoj društva. Štetne posljedice koje alkohol uzrokuje sežu daleko van okvira fizičkog i psihičkog zdravlja same osobe koja ga konzumira – alkohol nepovoljno utječe i na zdravlje članova njegove obitelji, na osobe iz njegovog okruženja, također i iz radne sredine – utjecaj štetne uporabe alkohola seže duboko u srž samog društva.
Pijenje alkoholnih pića rizični je čimbenik za nastanak brojnih kroničnih bolesti te je povezana sa nastankom nekih malignih bolesti koje su porastu, kao što su: karcinom dojke, jetre, debelog crijeva, želuca, gušterače, jednjaka. U borbi protiv nezaraznih kroničnih bolesti Svjetska zdravstvena organizacija stavila je smanjenje štetne konzumacije alkohola za jedan od prioritetnih ciljeva do 2030. godine.
U prevenciji štetne konzumacije alkohola Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje sveobuhvatne intervencije koje su usmjerene na: smanjenje dostupnosti, informiranje populacije o rizicima, smanjenje potražnje te intervencije zdravstvene službe za rano prepoznavanje rizika i pravovremeno liječenje.
Među preporučenim intervencijama za smanjenje dostupnosti alkoholnih pića su:
- povećanje cijena alkoholnih pića
- zabrana reklamiranja alkoholnih pića
- ograničenje dostupnosti prodaje: zabrana prodaje mlađima od 18 godina, zabrana prodaje na benzinskim postajama, zabrana konzumacije na javnim površinama…
Preporučene intervencije za smanjenje potražnje za alkoholnim pićima su:
- povećanje socijalnih i emocionalnih kompetencija kod djece i mladih
- jačanje uloge obitelji i roditelja i njihova veća uključenost u život djeteta
- edukacija i informiranje o štetnim učincima alkohola
- označavanje alkoholnih pića zdravstvenim tvrdnjama i oznakama vezanim za štetnost konzumacije alkohola
- kampanje za podizanje svijesti o štetnosti alkohola
Preporučene intervencije zdravstvene službe u cilju ranog prepoznavanja i smanjenja rizičnog pijenja:
Među ovim intervencijama najvažnije mjesto zauzima rano otkrivanje i provođenje kratke intervencije za smanjenje rizičnog pijenja u primarnoj zdravstvenoj žaštiti.
Kao alat za rano otkrivanje rizika preporučuje se jednostavni AUDIT upitnik te provođenje kratke intervencije u formi kratkog motivacijskog intervjua za osobe koje se na AUDIT upitniku pokažu rizičnima. U većini europskih zemalja ovu intervenciju provode medicinske sestre u timovima liječnika obiteljske medicine.
Kako bi i hrvatskim stručnjacima, prije svega liječnicima u sustavu zaštite mentalnog zdravlja te liječnicima obiteljske medicine, ali i ostalim zdravstvenim djelatnicima, prvenstveno na primarnoj razini zdravstvene zaštite, ovi jednostavni, a učinkoviti alati bili dostupni, HZJZ je preveo Priručnik SZO-a za primjenu kratkih intervencija zbog uporabe alkohola, namijenjen primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Priručnik možete vidjeti ovdje. (PDF, 3.3 MB)