Alkohol kao javnozdravstveni problem i preporučene preventivne intervencije

Alkohol je jedan od prioritetnih javnozdravstvenih izazova. Potrošnja alkohola po glavi stanovnika povećava se u gotovo svim zemljama svijeta, a posljedično se povećava i broj osoba koje pate od bolesti koje nastaju kao posljedica zlouporabe. Štetni učinci za pojedinca i za društvenu zajednicu kao posljedica prekomjerne uporabe alkohola, brojni su i čvrsto dokumentirani i dokazani. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije Europska regija je regija s najvećom potrošnjom alkoholnih pića u svijetu. Na žalost, Hrvatska je jedna od zemalja koja ima visoku konzumaciju alkoholnih pića. U našem društvu pijenje alkoholnih pića je ugrađeno u običaje te je velika nekritičnost prema njegovoj konzumaciji. Sve veći broj mladih ljudi konzumira alkoholna pića, a prva konzumiranja alkohola počinju već u osnovnoj školi. Štetna  upotreba  alkohola ima  značajan  utjecaj  na  javno  zdravlje,  budući  da  predstavlja globalni  problem  koji  kompromitira  kako  individualni  razvoj,  tako  i  razvoj  društva.  Štetne posljedice  koje  alkohol  uzrokuje  sežu  daleko  van  okvira  fizičkog  i  psihičkog  zdravlja same osobe koja ga konzumira  –  alkohol  nepovoljno  utječe  i na zdravlje     članova  njegove obitelji, na osobe  iz  njegovog okruženja, također i iz radne sredine  –  utjecaj štetne uporabe alkohola seže duboko u srž samog društva.

Pijenje alkoholnih pića rizični je čimbenik za nastanak brojnih kroničnih bolesti te je povezana sa nastankom nekih malignih bolesti koje su porastu, kao što su:  karcinom dojke, jetre, debelog crijeva, želuca, gušterače, jednjaka. U borbi protiv nezaraznih kroničnih bolesti Svjetska zdravstvena organizacija stavila je smanjenje štetne konzumacije alkohola za jedan od prioritetnih ciljeva do 2030. godine.

U prevenciji štetne konzumacije alkohola Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje sveobuhvatne intervencije koje su usmjerene na: smanjenje dostupnosti, informiranje populacije o rizicima, smanjenje potražnje te intervencije zdravstvene službe za rano prepoznavanje rizika i pravovremeno liječenje.

Među preporučenim intervencijama za smanjenje dostupnosti alkoholnih pića su:

  • povećanje cijena alkoholnih pića
  • zabrana reklamiranja alkoholnih pića
  • ograničenje dostupnosti prodaje: zabrana prodaje mlađima  od 18 godina, zabrana prodaje na benzinskim postajama, zabrana konzumacije na javnim površinama…

Preporučene intervencije za smanjenje potražnje za alkoholnim pićima su:

  • povećanje socijalnih i emocionalnih kompetencija kod djece i mladih
  • jačanje uloge obitelji i roditelja i njihova veća uključenost u život djeteta
  • edukacija i informiranje o štetnim učincima alkohola
  • označavanje alkoholnih pića zdravstvenim tvrdnjama i oznakama vezanim za štetnost konzumacije alkohola
  • kampanje za podizanje svijesti o štetnosti alkohola

Preporučene intervencije zdravstvene službe u cilju ranog prepoznavanja i smanjenja rizičnog pijenja:

Među ovim intervencijama najvažnije mjesto zauzima rano otkrivanje i provođenje kratke intervencije za smanjenje rizičnog pijenja u primarnoj zdravstvenoj žaštiti.

Kao alat za rano otkrivanje rizika preporučuje se jednostavni AUDIT upitnik te provođenje kratke intervencije u formi kratkog motivacijskog intervjua za osobe koje se na AUDIT upitniku pokažu rizičnima. U većini europskih zemalja ovu intervenciju provode medicinske sestre u timovima liječnika obiteljske medicine.

Kako bi i hrvatskim stručnjacima, prije svega liječnicima u sustavu zaštite mentalnog zdravlja te liječnicima obiteljske medicine, ali i ostalim zdravstvenim djelatnicima, prvenstveno na primarnoj razini zdravstvene zaštite, ovi jednostavni, a učinkoviti alati bili dostupni, HZJZ je preveo Priručnik SZO-a za primjenu kratkih intervencija zbog uporabe alkohola, namijenjen primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Priručnik možete vidjeti ovdje. (PDF, 3.3 MB)