Sigurno u vodi

Ljeto je vrijeme bavljenja brojnim sportsko-rekreacijskim aktivnostima u i na vodi. Kupanje, plivanje, ronjenje, daskanje, jedrenje, vožnja u čamcima te ostale aktivnosti unaprjeđuju duševno i tjelesno zdravlje djece i odraslih. Međutim, potrebno je poznavati rizike i mjere prevencije koji su povezani s ovim aktivnostima, posebno one koji se odnose na sigurnost i prevenciju utapanja.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od 7% u skupini ozljeda. U svijetu godišnje od utapanja umre oko 372 000 osoba. Najviše stradalih, njih 90% je u gospodarski slabo i srednje razvijenim državama svijeta. Utapanje je među deset vodećih uzroka smrti u djece i mladih. Mala djeca i muške odrasle osobe su pod najvećim rizikom. Utapanje je u Hrvatskoj u zadnjem petogodišnjem razdoblju četvrti uzrok smrtnosti od nenamjernih ozljeda iza padova, prometnih nesreća i otrovanja s oko sto umrlih osoba godišnje.

Povećan rizik od utapanja

  • mala djeca
  • neplivači
  • osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti
  • konzumacija alkohola
  • kupanje u rijekama i jezerima

PREPORUKE ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI DJECE U VODI

Stalan nadzor djece u vodi

Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima. Mala djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (u svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom periodu. Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja.

Zaštita prilaza bazenima i kontejnerima za vodu

Djeci je potrebno onemogućiti slobodan pristup bazenima, kontejnerima s vodom i drugim izvorima vode. Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na kontejnerima s vodom, bunarima i drugim sličnim mjestima trebaju biti zaključani i osigurani od pristupa djece. U dvorištima, u blizini kuća ne smiju se ostavljati kontejneri ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.

Svladavanje vještine plivanja

Svladavanje plivanja je temeljna mjera prevencije utapanja. Plivanje povoljno utječe na srčano-žilni i dišni sustav, omogućuje ravnomjerno oblikovanje mišića, te jača samopouzdanje. Naučeno plivanje smanjuje rizik od utapanja kod male djece za 88%. Djeci koja su završila obuku plivanja potrebno je i dalje stalno nadziranje i pomaganje u svladavanju i usavršavanju plivanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati pod nadzorom drugih odraslih osoba, te plivati blizu obale, najdalje do „dubine stajanja u vodi“.

Nošenje sigurnosnog prsluka

Djeca koja ne znaju plivati trebaju pod stalnim nadzorom odraslih osoba nositi sigurnosni prsluk primjeren dobi, te visini i težini djeteta. Djeca mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosni prsluk se preporučuje prilikom vožnje na čamcima ili drugim plovilima kod sve djece i odraslih osoba. I najbolji plivači se mogu utopiti prilikom pada u vodu u nepovoljnim vremenskim uvjetima (veliki valovi, hladna voda).

Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom

Djeca i odrasli trebaju izbjegavati kupanje u rijekama i jezerima ili se kupati pod povećanim oprezom zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu, te hladnih struja i virova.

Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi

Kupanje i plivanje osim zabave, nosi i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postepeno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu, posebno ne skokom na glavu, ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je ne ulaziti u vodu odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon obroka.

Oprezno ronjenje

Prilikom ronjenja na dah ne smije se zadržavati dah predugo te se ne smije hiperventilirati prije uranjanja (ubrzano forsirano disati). Potrebno je poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Preporuka je uvijek roniti u paru.

Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti

Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina, te uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.

Izbjegavanje konzumacije alkohola

Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenje kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u organizmu.

Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja

Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače, stoga je preporuka da se spašavanje, ukoliko za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su uvježbane za spašavanje u vodi. Ukoliko takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom. Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba čim prije započeti s osnovnim mjerama oživljavanja.