Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju Odluke Upravnog vijeća KLASA: 007-03/25-15/1, URBROJ: 117-15-150-24-4, suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/23-03/127, URBROJ: 534-03-3-1/6-23-15 od dana 4. listopada 2023., KLASA: 100-01/23-03/127, URBROJ: 534-03-3-1/6-23-19 od dana 28. studenog 2023, KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-17 od dana 5. rujna 2024., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-21 od dana 30. rujna 2024., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-38 od dana 12. prosinca 2024., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-02 od dana 15. siječnja 2025., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto
2.2. zdravstveni radnik provstupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje

Obavijest o stavljanju Odluke o odabiru izvan snage

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo.

Više pogledajte ovdje

 

 

 

Održana stručna edukacija: „Načini ostvarivanja primjerenog kontakta i specifičnosti zdravstvene skrbi za osobe s invaliditetom“

Studentima šeste godine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sklopu nastave Organizacija zdravstvene zaštite, u prostorijama Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, 3. veljače 2025. godine održana je stručna edukacija „Načini ostvarivanja primjerenog kontakta i specifičnosti zdravstvene skrbi za osobe s invaliditetom“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Centra za zdravstvene sustave, politike i diplomaciju Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“.

Ovo je prvi put da se takva edukacija održala studentima Medicinskog fakulteta, pri čemu su predstavnici osoba s invaliditetom prenijeli znanja i iskustva o izazovima s kojima se susreću osobe s raznim oštećenjima i teškoćama pri kontaktu sa zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima. Jedna od glavnih tema bila je niz infrastrukturnih problema koji otežavaju mobilnost osoba s invaliditetom, pristup uslugama i društvenu uključenost. Kao primjer navodi se upravo nepristupačnost ustanovi u kojoj je sama edukacija održana, zbog čega je određen broj sudionika bio primoran uključiti se online. Zajednička poruka svih predstavnika budućim liječnicima glasi – osobe s invaliditetom nisu samo njihov invaliditet, poštujte ih kao osobe.

Na edukaciji su uz doc. dr. sc. Tomislava Benjaka, pomoćnika ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a i voditelja Registra osoba s invaliditetom, sudjelovali i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, dipl. ing., Marica Mirić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Slobodan Marinković, predstavnik Saveza društava distrofičara Hrvatske, Nikola Tadić, predstavnik Saveza udruge za autizam Hrvatske, Andrea Palijaš, predstavnica Hrvatskog saveza gluhosijepih osoba „Dodir“, Nikolina Kušterbajn i Vinka Hrgovčić-Cvetko, predstavnice Hrvatskog saveza slijepih, prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, predstavnica Udruge za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja „Svitanje“, Dijana Vincek, predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih osoba, Tatjana Varga, predsjednica Zajednice spinalno ozlijeđenih, Dijana Roginić, predstavnica Saveza društava multiple skleroze Hrvatske i prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, predstavnica Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Edukaciju u obliku okruglog stola moderirala je dr. sc. Dorja Vočanec, iz Centra za zdravstvene sustave, politike i diplomaciju Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“.

Fotogalerija:

COVID-19 u Hrvatskoj (4.2.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 5. kalendarskom tjednu (tjedan od 27. siječnja do 2.  veljače 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 154 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 5. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Svjetski dan borbe protiv raka

Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se svake godine 4. veljače s ciljem podizanja svjesnosti o raku i poticanja njegove prevencije. Obilježavanje je 2000. godine osnovala Unija za međunarodnu kontrolu raka (UICC), koja svojim trogodišnjim kampanjama pokušava omogućiti dublje istraživanje određenih tema o raku te potaknuti ljude diljem svijeta na suočavanje s globalnom epidemijom raka. Tema je kampanje nadolazećeg ciklusa 2025. – 2027. „Ujedinjeni u jedinstvenosti“ (engl. United by Unique) s namjerom stavljanja osoba i njihovih priča u središte skrbi. UICC naglašava kako iza svake dijagnoze stoji jedinstvena ljudska priča, zbog čega pristup skrbi o oboljelima od raka koji je usmjeren na osobu i u potpunosti integrira jedinstvene potrebe svakog pojedinca, a temelji se na suosjećanju i empatiji, dovodi do najboljih zdravstvenih rezultata.

Što je rak?

Rak je naziv za veliku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti praktički svaki dio tijela. Nastaje iz jedne stanice nizom transformacija i prelazaka iz premalignih promjena do malignih tumora. Metastaziranje, ubrzano stvaranje abnormalnih stanica koje se mogu proširiti na susjedne dijelove tijela i druge organe, glavni je uzrok smrti zbog maligne bolesti.

Vrste raka

Rak se može klasificirati na temelju vrste stanica od kojih polazi. Pet glavnih vrsta jesu: karcinom, sarkom, limfom i mijelom, leukemija, tumori mozga i kralježničke moždine. Simptomi koji se javljaju kod većeg broja različitih sijela raka uključuju umor, povišenu tjelesnu temperaturu i iznenadan neobjašnjiv gubitak težine, no oni nisu specifični samo za zloćudne bolesti, nego se javljaju i kod drugih bolesti i stanja.

Najčešće su zloćudne bolesti u Hrvatskoj rak debelog crijeva, rak pluća, rak dojke i rak prostate. Simptomi koji ukazuju na ove bolesti međusobno su vrlo različiti.

Rak debelog crijeva

Kod raka debelog crijeva često se spominje krv u stolici kao početni simptom, ali je važno naglasiti da se najčešće radi o takozvanom okultnom (skrivenom) krvarenju koje nije vidljivo golim okom, zbog čega je važno odazvati se na pozive u sklopu preventivnih programa kojima se stolica testira na okultno krvarenje.

Drugi česti simptom raka debelog crijeva jesu promjene u navikama pražnjenja crijeva koje traju dulje od mjesec dana (česti zatvori ili proljev) kao i sljedeći simptomi:

  • osjećaj nelagode u trbuhu
  • grčevi ili česta nadutost
  • osjećaj nedovoljnog pražnjenja
  • tanke stolice
  • neobjašnjena anemija.

Svi ovi simptomi često se pripisuju promjeni prehrane ili načina života, no oni mogu biti i zloćudne prirode, zbog čega je važan redovit odaziv na preventivne preglede, koji mogu otkriti promjene na debelom crijevu u ranoj fazi, kada su šanse za izlječenje mnogo veće.

Rak pluća

U ranoj fazi, osim kod manjeg broja oboljelih, ovaj rak ne izaziva simptome. Najčešće se otkriva kada je već uznapredovao, zbog čega je smrtnost od ove vrste raka još uvijek visoka. Kod nekih se osoba mogu javiti:

  • dugotrajan kašalj
  • zaduha
  • teško disanje
  • promuklost
  • bol u prsima.

Od raka pluća najčešće obolijevaju pušači, kod kojih se neki od ovih simptoma javljaju i inače, stoga je važno obratiti pozornost na simptome koji ne prolaze ili su po nekom svom obilježju drugačiji od onih koje inače doživljavate.

Rak dojke

Najčešće se navodi kvržica na dojci, a kod velikog broja žena dolazi i do drugih promjena:

  • iscjedak iz bradavice
  • uvlačenje bradavica
  • pojava „narančine kože“ na dojci
  • udubljenja
  • otekline
  • crvenilo
  • zadebljana koža.

U trenutku kada se kvržica može napipati ili je došlo do navedenih promjena na dojci, rak je često već uznapredovao. Stoga su važni redoviti preventivni pregledi (mamografija odnosno ultrazvuk), kojima se rak dojke može otkriti u fazi u kojoj se još ne može napipati.

Rak prostate

Rak prostate najčešći je novodijagnosticirani rak u muškaraca u Hrvatskoj. Najčešći simptomi raka prostate jesu:

  • teškoće s mokrenjem (otežano mokrenje, osjećaj nepotpunog pražnjenja, krv u mokraći ili ejakulatu)
  • erektilna disfunkcija.

Navedeni simptomi mnogo češće upućuju na benigno povećanje prostate, no ako se radi o muškarcu starije dobi ili ako je netko u njegovoj obitelji bolovao od raka prostate, važno je posjetiti liječnika u slučaju pojave simptoma.

Europski kodeks protiv raka (ECAC)

Europski kodeks protiv raka (ECAC) nastao je na inicijativu Europske komisije, a izradila ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj je ECAC-a informirati ljude o tome što sve mogu poduzeti kako bi umanjili rizik obolijevanja od raka za sebe i svoje bližnje. Sve preporuke ECAC-a jednostavne su i pojedinac ih se može pridržavati u svakodnevnom životu, a da pritom nisu nužan preduvjet posebna znanja i vještine.

Preporuke možete pročitati ovdje.

Incidencija raka u Hrvatskoj u 2022. godini

U 2022. godini zabilježeno je 26.105 novih dijagnoza raka (C00-C97 prema MKB-10 klasifikaciji bolesti, bez ne-melanomskog raka kože (C44*)), 13.865 u muškaraca (53 %) i 12.240 u žena (47 %). Najčešća sijela raka kod muškaraca u 2022. godini bila su rak prostate (2609 slučajeva; 19 % svih dijagnoza raka u muškaraca), rak dušnika, bronha i pluća (2392; 17 %), rak debelog i završnog crijeva (2251; 16 %), rak mokraćnog mjehura i drugog urotelnog sustava (891; 6 %) i rak bubrega (617; 5 %). Kod žena najčešća sijela bila su rak dojke (3088 novih slučajeva; 25 %), rak debelog i završnog crijeva (1612; 13 %), rak dušnika, bronha i pluća (1275; 10 %), rak tijela maternice (817; 7 %) i rak štitnjače (574; 5 %).

Detaljnije možete pročitati ovdje.

 

Edukacija u AK Varaždin

Na poziv AK Varaždin i Hrvatskog atletskog saveza, Služba za antidoping održala je 1. veljače 2025. predavanje atletičarima AK Varaždin i njihovom pratećem osoblju.
Predavanje je obuhvatilo sve segmente borbe protiv dopinga; što je doping, kako ga izbjeći, terapijska izuzeća, vrste antidopinških prekrašaja, sankcije te dodatke prehrane.
Najveći interes su iskazali za razne načine kršenja antidopinških pravila. Vrlo detaljno smo razjasnili kada zatražiti terapijsko izuzeće i kako ga dobiti. Ono što je stalno u fokusu sportaša su dodaci prehrrani. Uzimati ih ili ne te kako biti siguran u to da nisu kontaminirani nekom od tvari navedenih u Popisu zabranjenih sredstava. (V.B)

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (4. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno s 26. siječnja 2025. godine pristiglo 12127 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 6124 prijava (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu 50% svih prijava u zadnjem tjednu čine prijave iz Splitsko-dalmatinske županije, Grada Zagreba,  Primorsko-goranske,  Varaždinske i Zagrebačke županije. Najveća kumulativna stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Karlovačkoj županiji i Varaždinskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Kumulativna stopa prijava gripe prema županijama u sezoni 2024./2025.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Iako je u zadnjem tjednu prijavljeno više oboljelih u odnosu na isto razdoblje tijekom prethodne 4 sezone (grafikon 4.), kretanje gripe je još uvijek unutar očekivanog u usporedbi sa sezonama gripe prije pandemije COVID-19.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno dvadeset smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo bilježi se daljnji porast u udjelu pozitivnih na virus gripe te je u 4. tjednu 2025. iznosio oko 40 % testiranih uzoraka. U oko 60% pozitivnih nalaza detektiran je virus gripe A, a u ostatku virus gripe B. Među subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A i dalje prevladava virus A/H1N1pdm09, uz sporadičnu detekciju  A/H3N2.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.10. čistač-spremač u sustavu s posebnim uvjetima rada u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.10. čistač-spremač u sustavu s posebnim uvjetima rada u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

COVID-19 u Hrvatskoj (28.1.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 4. kalendarskom tjednu (tjedan od 20. do 26.  siječnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 185 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 4. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.9. referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.9. referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.3. referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. prosinca 2024. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.3. referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu.

Više pogledajte ovdje.

DIIZOCIJANATI – edukacija 27.02.2025.

Pokazalo se da interes za edukacijom o diizocijanatima i dalje postoji, tako da ćemo 27.02.2025. s početkom od 9:00 sati i po cijeni od 10 € + PDV (po polazniku), održati još jednu edukaciju na temu diizocijanata.

Stoga, ako ste zainteresirani za ovu edukaciju, pošaljite nam e-mail sa svojim kontakt podacima kako bi Vam na isti poslali obavijest s pristupnom šifrom.

Zainteresiranost možete iskazati na toksikologija@hzjz.hr uz napomenu u naslovu e-maila: DIIZOCIJANATI – edukacija.

Diizocijanati su tvari široko rasprostranjene u proizvodnji poliuretanskih pjena, brtvila i premaza koji se pojavljuju u industrijama poput građevinske, autoindustrije, industriji proizvodnje uređaja za ugostiteljstvo i dr.
Obzirom da su široko rasprostranjeni, po nekim procjenama kod više od 5000 osoba godišnje (na razini Europske Unije) uzrokuju astmu kao profesionalnu bolest. Iz ovoga je razloga, Uredbom Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata, došlo do izmjena od kojih je jedna osposobljavanje za svakoga radnika koji s diizocijanatima radi kako bi se radnici upoznali s:

– opasnostima koje diizocijanati predstavljaju,
– rizicima povezanima s njihovim uporabama,
– dobrom radnom praksom u vrijeme rada s diizocijanatima,
– mjerama upravljanja rizikom, uključujući uporabu zaštitne opreme.
Kroz osposobljavanje je potrebno proći od 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe diizocijanata.

Edukacija će se odnositi na točku 5. (a) opće osposobljavanje iz gore spomenute Uredbe.

Održana javnozdravstvena akcija povodom Europskog tjedna svjesnosti o raku vrata maternice i Dana mimoza

U subotu, 25. siječnja 2025. godine na Trgu Petra Preradovića u Zagrebu, održana je edukativno promotivna akcija povodom obilježavanja Europskog tjedna prevencije raka vrata maternice i 18. Dana mimoza  – nacionalnog dana svjesnosti o raku vrata maternice koji je u Hrvatskoj treći po učestalosti u žena od 30 do 39 godina.

Prema podacima Registra za rak za 2022. godinu, u Hrvatskoj je od raka vrata maternice oboljela 261 žena, a prema podacima o smrtnosti, u 2023. godini od te bolesti u Hrvatskoj je umrla 121 žena. Iako u Hrvatskoj imamo pad broja novooboljelih od raka vrata maternice, smrtnost još nije u padu.

Ovu javnozdravstvenu akciju organizirala je Hrvatska liga protiv raka u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Gradom Zagrebom. Pokrovitelji su bili Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Grad Zagreb, a  podupiratelji Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” i Hrvatska udruga studenata medicine CroMSIC.

Zainteresiranim posjetiteljima humanitarno su se prodavale mimoze uz podjelu edukativno informativnih letaka i brošura.  Brojni okupljeni liječnici i suradnici informirali su građane o važnosti prevencije i ranog otkrivanja bolesti koji su za ovu vrstu raka vrlo učinkoviti i njihovom dosljednom primjenom u svih žena ova vrsta raka može se praktički eliminirati odnosno jako smanjiti broj novooboljelih.

Okupljenim novinarima i zainteresiranoj javnosti obratili su se ministrica zdravstva, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predsjednik i tajnica Hrvatske lige protiv raka, predstavnici Grada Zagreba i drugi stručnjaci i suradnici.

“Statistički podaci nam pokazuju da se u Hrvatskoj bilježi pad oboljelih od raka vrata maternice i nadamo se da će taj broj i dalje padati, ali uvjet je odlaziti redovito na ginekološke preglede i postići puno veći obuhvat odnosno postotak cijepljenih mladih žena, djevojčica i dječaka protiv HPV-a” izjavio je prof. Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige protiv raka.

Izv. prof. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, govorio je o važnosti organiziranog programa probira na rak vrata maternice, koji je puno uspješniji od oportunističkih pregleda: “ U Hrvatskoj imamo Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice koji je trenutno u reorganizaciji i za sada se kao pilot projekt provodi samo u Virovitičko podravskoj županiji, gdje primarni ginekolozi aktivno pozivaju žene koje nisu obavile Papa test da dođu k njima i obave pregled.” Prof. Capak je također dodao da se u sklopu tog pilot projekta po prvi puta testira novi pristup u probiru, te se za žene u dobi od 30 do 64 godina za probirni test koristi kombinirano Papa test i dijagnostika HPV virusa.

Ministrica zdravstva, doc. dr. sc. Irena Hrstić u svojoj izjavi naglasila je važnost primjene primarne prevencije: “Uz važnost rane dijagnostike i pravovremenog liječenja raka vrata maternice, ne smije se zanemariti cijepljenje protiv HPV-a, jer cijepljenje je bitan faktor u prevenciji odnosno protiv dobivanja bolesti.

Osim u Zagrebu, slične edukativno promotivne akcije održane su u brojnim gradovima diljem Hrvatske.

Fotografije javnozdravstvene akcije u Zagrebu možete pogledati u galeriji (Fotografije: autor Mirko Janković).

Više o Europskom tjednu prevencije raka vrata maternice i nacionalnom Danu mimoza možete pročitati ovdje.

 

Pokazatelji zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata – stanje 2023. g.

Temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020, 119/2022, 156/2022, 33/2023, 36/2024) Hrvatski zavod za javno zdravstvo nadležan je za izradu pokazatelja zdravstvenog stanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Za potrebe izrade pokazatelja zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite Hrvatski zavod za javno zdravstvo je temeljem sporazuma s Ministarstvom hrvatskih branitelja koristio podatke u Registru hrvatskih branitelja. Navedena baza podataka je spojena s Centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom Republike Hrvatske (CEZIH), bazom podataka o hospitalizacijama, Registrom za rak i Registrom uzroka smrti.

Podaci su prikazani kao apsolutni brojevi i udjeli u ukupnom broju.


Pokazatelji za 2023. g. dostupni su putem sljedeće poveznice: Pokazatelji zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata 2023. g. (PDF, 1.1 MB).

Održana javnozdravstvena akcija u Veteranskom centru Petrinja

U Veteranskom centru Petrinja održana je javnozdravstvena akcija za hrvatske branitelje koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Veteranskim centrom – podružnica Petrinja.

Javnozdravstvenoj akciji su prisustvovali izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja, ravnatelj Veteranskog centar dr. sc. Josip Lucić, umirovljeni general, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., ispred Ministarstva zdravstva, načelnica Sektora za bolničku zdravstvenu zaštitu i kvalitetu zdravstvene zaštite, Anita Milas-Anzić, dr. med. te v.d. pomoćnice ravnatelja Veteranskog centra – podružnica Petrinja Adrijana Nenadić. Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nazočili su voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih bolesti prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med., voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti s registrima prim. Verica Kralj, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit. Akciju je podržao i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije Inoslav Brkić, dr. med.

U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima se mjerio šećer iz krvi, kolesterol i HbA1c, određivao se indeks tjelesne mase te mjerio pedobrahijalni indeks i krvni tlak. Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.

Preventivni sistematski pregledi hrvatskih branitelja pomažu u otkrivanju i sprječavanju bolesti

Cilj je tog programa, koji se provodi od 2016. godine, povećati mogućnost izlječenja hrvatskih branitelja i produljiti kvalitetan život

Vlada je na sjednici 16. siječnja usvojila Program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za 2025. godinu i osigurala potrebna financijska sredstva, a u Ministarstvu hrvatskih branitelja danas su uručeni sporazumi ravnateljima zdravstvenih ustanova u kojima se provode pregledi.

Sporazum je sklopljen između Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te 34 zdravstvene ustanove iz svih županija, a uz ravnatelje događaju su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministrica zdravstva Irena Hrstić i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Medved: Na preventivnom pregledu bilo 123 tisuće hrvatskih branitelja

„Najviše hrvatskih branitelja danas se nalazi u rizičnim dobnim skupinama u kojima započinje intenzivniji porast kroničnih bolesti, a na koje se značajno može utjecati preventivnim aktivnostima. Stoga su ovi pregledi usmjeren prevenciji i ranom otkrivanju kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih te onkoloških bolesti – onih od kojih pobolijeva i umire najviše hrvatskih branitelja“, rekao je ministar Medved.

Cilj je tog programa, koji se provodi od 2016. godine, povećati mogućnost izlječenja, istaknuo je te dodao da je do danas na pregledu bilo njih 123 tisuće.

Podsjetio je kako je riječ o zdravstveno ranjivoj skupini zbog svega proživljenog tijekom Domovinskog rata, a s obzirom na starenje braniteljsko-stradalničke populacije intenzivirane su aktivnosti i programi Ministarstva hrvatskih branitelja usmjereni zaštiti njihova zdravlja poput sistematskih pregleda, bolničke medicinske rehabilitacije, liječenja u barokomori i dugotrajnog liječenja s pojačanom skrbi.

„Kada govorimo o programima i projektima usmjerenih osiguranju sveobuhvatne skrbi za braniteljsko-stradalničku populaciju, svakako želim podsjetiti na ulogu Doma hrvatskih veterana u Lipiku i veteranskih centara u Šibeniku, Sinju, Petrinji i Daruvaru“, kazao je Medved te dodao da je u protekle dvije godine usluge veteranskih centara koristilo više od 15 tisuća hrvatskih branitelja.

Najavio je širenje mreže veteranskih centara i na drugim područjima kako bi bili što dostupniji, kao i gradnju braniteljskih domova za dugotrajni smještaj onih koji imaju potrebu i za takvim oblikom potpore.

Za postizanje značajnijih rezultata, uz kontinuitet u provedbi, u aktivnosti usmjerene promicanju zdravlja izrazito je važno i uključivanje udruga iz Domovinskog rata, s kojima Ministarstvo hrvatskih branitelja ima partnerski odnos i dobru suradnju.

Ministarstvo je tijekom provedbe ovog Programa na adrese hrvatskih branitelja uputilo više od 300 tisuća poziva, a redovito podupire i javnozdravstvene kampanje HZJZ-a.

Hrstić: Prevencija produljuje kvalitetan život i skraćuje troškove liječenja

Ministar Medved zahvalio je Ministarstvu zdravstva, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i svim uključenim zdravstvenim ustanovama na suradnji, raspoloživosti i predanosti, sa željom da i nadalje budu usmjereni ka zajedničkom cilju, a to je očuvanje zdravlja hrvatskih branitelja i podizanje svijesti o važnosti prevencije, kako u braniteljsko-stradalničkoj tako i u općoj populaciji.

O tome je govorila i ministrica zdravstva Irena Hrstić, istaknuvši da prevencija, uz to što produljuje kvalitetan život, barem upola skraćuje troškove liječenja.
„Mi smo ovdje upravo zato što su nam to omogućili hrvatski branitelji i drago mi je što je Ministarstvo zdravstva u kontinuitetu dio tog višegodišnjeg programa. Da taj program vrijedi, dokaz je koliko dugo se provodi“, zaključila je i zahvalila svim ravnateljima i zdravstvenim djelatnicima koji svesrdno, uz redovne poslove, provode i preventivne preglede hrvatskih branitelja.

„Nije to jednostavno, postoji jasan razlog zašto se to radi upravo u zdravstvenim ustanovama odnosno u bolnicama. Visoka je vjerojatnost da su to osobe u životnoj dobi koje već imaju određene bolesti i to se ne radi o isključivo preventivnom pregledu da se nađe bolest, nego da se nađe i potencijalna komplikacija već postojeće bolesti“, pojasnila je ministrica Hrstić.

U suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo vodi bazu podataka o zdravstvenom stanju branitelja koji su obavili sistematski pregled, prate se rezultati, utvrđene bolesti i preporuke koje su dobili te se sukladno tome predlaže i definira opseg pregleda.

Capak: Preventivni pregledi i aktivnosti dovele do izjednačavanja opće i braniteljske populacije po pitanju pobola i smrtnosti

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak kazao je da kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja hrvatskih branitelja ukazuje na dominaciju kroničnih nezaraznih bolesti – kardiovaskularnih, neoplazmi i dijabetesa, što nas usmjerava da se u sistematskim pregledima koji se provode na terenu posebno bavimo mijenjanjem životnih navika koje su im uzrok, a set pretraga koji se provodi je umjeren na rano otkrivanje tih bolesti jer ranootkrivena bolest jamči učinkovitije liječenje i sprječavanje napredovanja bolesti.
Zahvalio je ministru Medvedu i njegovom timu na tome što je prepoznao vulnerabilnost braniteljske populacije koja je tijekom Domovinskog rata bila izložena mnogim posebnim opasnostima i rizicima te što je omogućio osmišljavanje programa praćenja zdravstvenog stanja hrvatskih branitelja i uvođenje programa sistematskih pregleda, kao i javnozdravstvenih akcija koje zajedno provodimo na terenu. Zahvalio je i predstavnicima zdravstvenih ustanova koje provode taj program i bez čijeg doprinosa ne bi bilo ni rezultata.

Posebno se osvrnuo na pokazatelje zdravstvenog stanja hrvatskih branitelja koje HZJZ redovito godišnje publicira te je najavio da će pokazatelji za 2023. godinu biti dostupni od sutra, 24. siječnja, na mrežnim stranicama HZJZ-a, a u ovoj prigodi iznio je neke od osnovnih podataka iz izvještaja vezane uz liječenje, pobol i smrtnost branitelja.
Istaknuo je kako je učinjena dobna standardizacija smrtnosti i usporedba s općom populacijom te je utvrđeno da ne postoji razlika između opće i braniteljske populacije, a razlika nije utvrđena ni po pitanju incidencije novih slučajeva malignih bolesti.

U dosad provedenim sistematskim pregledima postavljena je sumnja ili utvrđena dijagnoza za više od 1300 malignih bolesti i više od 10.500 bolesti kardiovaskularnog sustava te više od 18 tisuća šećernih bolesti, zaključivši kako je program sistematskih pregleda itekako dobrodošao.

„Upravo ovi pregledi i preventivne aktivnosti dovele su do izjednačavanja opće i braniteljske populacije po pitanju pobola i smrtnosti, što ukazuje na izuzetnu važnost i potrebu da se ovi pregledi nastave i ubuduće“, poručio je prof. dr. sc. Capak.

Otkriveno više od 59 tisuća bolesti, samo 9% branitelja imalo uredan nalaz

Koliko su važni sistematski i ulaganje u prevenciju vidljivo je iz podatka da je tijekom ovih pregleda otkriveno više od 59 tisuća novootkrivenih ili suspektnih bolesti kod hrvatskih branitelja, samo je 9% njih imalo potpuno uredan nalaz, dok su ostali upućeni na daljinu dijagnostičku obradu ili liječenje.

Ovi rezultati svakako ukazuju na potrebu daljnjeg provođenja programa usmjerenog prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, s kojim se nastavlja i u ovoj godini, a u planu je i širenje dostupnosti pretrage – niskodoznim CT-om, nove usluge koja se od prošle godine provodi u općim bolnicama u Slavonskom Brodu, Dubrovniku i Zadru.
Kroz ove preglede učinjen je i dodatni iskorak u prevenciji pobola i smrti pojačanim uključivanjem hrvatskih branitelja u Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Cilj je zajedničkom suradnjom sa županijskim zavodima za javno zdravstvo povećati odaziv ovom Nacionalnom programu te tako utjecati na otkrivanje bolesti u što ranijem stadiju, kada su mogućnosti izlječenja značajno veće, istaknuto je.

Preventivni pregledi se provodi u svim županijama, u suradnji sa svim općim i županijskim bolnicama, kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima, sveukupno 34 zdravstvene ustanove.

Ministri Medved i Hrstić te ravnatelj Capak uručili su primjerke Sporazuma nazočnim ravnateljima i predstavnicima zdravstvenih ustanova, a u njihovo ime obratio se ravnatelj KBC-a Split Krešimir Dolić, koji je također ukazao na važnost prevencije te istaknuo pozitivan je feedback od  hrvatskih branitelja, koji su oduševljeni ovim programom.

„Iako je naš sustav često prenapregnut, kolege se stvarno s velikim entuzijazmom odazivaju provedbi ovog programa, što ne iznenađuje s obzirom na to da je naš KBC Split kao najveća ratna bolnica koja je u Domovinskom ratu skrbila za najveći broj ranjenika posebno senzibilizirana upravo za braniteljsku populaciju, tim više što spada u posebno rizičnu skupinu kako za onkološke tako i kardiovaskularne i druge kronične nezarazne bolesti. Upravo zbog svega toga imamo dodatnog senzibiliteta i empatije upravo za braniteljsku populaciju“, istaknuo je Dolić, pohvalivši i suradnju s Veteranskim centrom u Sinju.

I ovom prilikom posebno je naglašena potreba informiranja hrvatskih branitelja o važnosti brige za vlastito zdravlje, uz poziv da se odazovu na preventivni sistematski pregled.

Fotogalerija: