Poziv na testiranje – 1.6. glavna sestra/glavni tehničar u zdravstvenom zavodu u Službi za promicanje zdravlja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 14. studenog 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. glavna sestra/glavni tehničar u zdravstvenom zavodu u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.5. viši referent u Službi za pravne poslove
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 14. studenog 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. viši referent u Službi za pravne poslove.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.4. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 14. studenog 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.4. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata.
Više pogledajte ovdje.
ISCH COST Action TD1206 (StanDerm) – Development and Implementation of European Standards on Prevention of Occupational Skin Diseases (2013-2017)
COST (European Cooperation in Science and Technology – www.cost.eu/about_cost) is a European platform to connect scientists and experts of different backgrounds and fields of action in the common purpose designed and formed within individual projects, so-called Actions. ISCH COST Action TD1206 (StanDerm) is a COST project that brings together experts from 26 countries for the development and implementation of European standards in the prevention of occupational skin diseases. In this Action experts and scientists from Croatia contribute as members of the Board or associates, in the field of medicine, dermatology and chemistry from four Croatian institutions: the Croatian Institute for Health Protection and safety at Work, Institute for Medical Research and Occupational Health, Department of Dermatology of Clinical Hospital Centre Zagreb and Faculty of Food Technology and Biotechnology of University of Zagreb.
The detailed content of the project is available on
www.cost.eu/domains_actions/isch/Actions/TD1206.
This COST project is closely related to other actions such as the European campaign of the European Academy of Dermatology and Venereology (EADV) “Healthy Skin @ Work” (www.epos2010.eu) in order to strengthen the prevention of occupational skin diseases in the European Union, in which are experts of the Croatian Institute for Health Protection and Safety at Work also involved.
Participating in the COST project and EPOS campaign, experts from the Croatian Institute for Health Protection and Safety at Work contribute to the prevention of occupational skin diseases through regular organization of seminars “Your hands are your most important tool,” the development of guidelines called Personal protective equipment for hand protection – protective gloves, providing information thru flyers like “Protect your hands” which is used for raising awareness among workers, safety experts and employers.
Experts form the Croatian Institute for Health Protection and Safety at Work, participating in EPOS campaigns and COST project are:
- Marija Bubaš, MD, PhD, specialist in occupational and sports medicine (mbubas@www.hzzzsr.hr), as a member of the working group WG2 and WG3 COST TD1206 project
- Natalija Pejnović, M.S., (npejnovic@www.hzzzsr.hr) as an associate in the activities regarding COST project, and as a contact person regarding issues of protective gloves and education.
COST (European Cooperation in Science and Technology – www.cost.eu/about_cost) europska je platforma za povezivanje znanstvenika i stručnjaka raznih usmjerenja i polja djelovanja u ostvarivanju zajedničkog cilja osmišljenih i formiranih unutar pojedinih projekata tzv. Akcija. ISCH COST Action TD1206 (StanDerm) je četverogodišnji COST projekt koji okuplja stručnjake iz 26 zemalja sa ciljem razvoja i implementacije europskih standarda u prevenciji profesionalnih kožnih bolesti. U svojstvu članova Upravnog odbora ili suradnika sudjeluju znanstvenici i stručnjaci iz područja medicine rada, dermatologije i kemije iz četiri hrvatske institucije: Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Detaljan sadržaj projekta dostupan je na www.cost.eu/domains_actions/isch/Actions/TD1206.
Ovaj COST projekt usko je vezan uz druge Europske akcije poput kampanje Europske akademije za dermatologiju i venerologiju (European Academy of Dermatology and Venerology, EADV) „zdrava koža@rad“ (www.epos2010.eu) sa ciljem osnaživanja prevencije profesionalnih kožnih bolesti u Europskoj Uniji u kojoj su, među ostalima, članovi i suradnici Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
Kroz vlastitu djelatnost, te sudjelovanje u COST projektu i EPOS kampanji, stručnjaci Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu značajno doprinose prevenciji profesionalnih kožnih bolesti kroz redovitu organizaciju stručnih seminara „Ruke su Vaš najvažniji alat“, izradu smjernica pod nazivom Osobna zaštitna sredstva za zaštitu ruku – Zaštitne rukavice, letaka poput “Čuvajte svoje ruke“, 10 Savjeta za sigurnu uporabu zaštinih rukavica, “Ruke su Vaš najvažniji alat“, te objavljivanjem stručnih radova.
Djelatnici Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, sudionici EPOS kampanje i COST projekta su:
- dr. sc. Marija Bubaš, dr. med., specijalist medicine rada i sporta (mbubas@www.hzzzsr.hr) kao članica radnih skupina WG2 i WG3 COST projekta TD1206 i suradnica preventivne kampanje (EPOS),
- dipl. ing. Natalija Pejnović, (npejnovic@www.hzzzsr.hr) kao suradnica u aktivnostima HZZZSR-a u sklopu COST projekta i kao kontakt osoba za pitanja na temu zaštitnih rukavica.
Značajan doprinos prevenciji profesionalnih kožnih bolesti kroz vlastitu djelatnost daju stručnjaci Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, kako kroz sudjelovnje u COST projektu tako i kroz ostale projekte i akcije provedene na razini Europske Unije.
Globalni sustav protiv dopinga „zapeo“
Svjetska borba protiv dopinga suočava se s ozbiljnim izazovima, upozorio je David Howman, predsjednik Athletics Integrity Unit (AIU), na Svjetskoj konferenciji o dopingu u sportu. Prema njegovim riječima, trenutačni globalni sustav borbe protiv dopinga „zapeo je“ te ne uspijeva učinkovito otkriti sofisticirane prekršitelje pravila koji sve uspješnije izbjegavaju antidopinške kontrole.
Howman je istaknuo da je broj disciplinskih slučajeva u porastu, no da ti podaci i dalje ne odražavaju stvarne razmjere problema. Na međunarodnoj razini broj slučajeva povećao se s 62 u 2021. godini na 100 u 2024. Unatoč tom rastu, smatra Howman, sustav i dalje nije dovoljno učinkovit u borbi protiv naprednih oblika dopinga.
Među sportašima koji su ove godine suspendirani nalaze se i neka od najpoznatijih imena svjetske atletike. Svjetska rekorderka u maratonu Ruth Chepngetich dobila je trogodišnju zabranu nastupa zbog kršenja antidopinških pravila, dok su među sankcioniranima i olimpijski medaljisti poput Freda Kerleyja, kao i drugi istaknuti atletičari.
Howman je dodatno naglasio da postojeći edukativni programi mogu doprinijeti podizanju svijesti o štetnosti dopinga, ali nemaju značajan učinak na elitne sportaše koji svjesno i namjerno krše pravila. Takav nedostatak učinkovitog djelovanja, upozorio je, ozbiljno narušava povjerenje javnosti u borbu protiv dopinga i pravednost sportskih natjecanja.
Kako bi se poboljšala učinkovitost sustava, Howman je pozvao na temeljitu promjenu pristupa. To uključuje veće ulaganje u napredna znanstvena istraživanja te snažniju i koordiniraniju suradnju između Svjetske antidopinške agencije (WADA) i najaktivnijih nacionalnih i međunarodnih antidopinških organizacija. (J.K)
Poziv na testiranje – 1.3. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mentalno zdravlje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 14. studenog 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mentalno zdravlje.
Više pogledajte ovdje.
Lepra ili Hansenova bolest
Ključna poruka
Lepra (Hansenova bolest) danas je rijetka i u potpunosti izlječiva bolest. U Hrvatskoj je nedavno zabilježen jedan uvezeni slučaj, pri čemu je oboljela osoba odmah dobila propisanu antibiotsku terapiju, a svi bliski kontakti su pravodobno identificirani i uključeni u program nadzora ili kemoprofilakse. Ne postoji ugroza za javno zdravlje niti rizik prijenosa bolesti pri uobičajenom socijalnom kontaktu ili na širu populaciju, a zdravstveni sustav provodi sve potrebne mjere u skladu s epidemiološkom strukom i s međunarodnim stručnim smjernicama.
Više o bolesti
Lepra, poznata i kao Hansenova bolest, rijetka je kronična zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Danas je riječ o u potpunosti izlječivoj bolesti, uz dostupno i učinkovito liječenje antibioticima, koje se provodi prema jasno definiranim međunarodnim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Bolest se razvija vrlo sporo. Vrijeme od zaraze do pojave simptoma može trajati više godina, ponekad i desetljeće ili dulje. Upravo zbog te dugotrajne inkubacije, osoba se može zaraziti izvan Hrvatske, a znakovi bolesti se mogu pojaviti tek znatno kasnije, neovisno o mjestu boravka. To je poznata i očekivana karakteristika bolesti, a ne pokazatelj aktualnog rizika za okolinu.
Važno je naglasiti da lepra nije lako prenosiva bolest. Prijenos zahtijeva dugotrajan, bliski kontakt s oboljelom osobom koja se ne liječi, i to u razdoblju od više mjeseci. Povremeni, kratkotrajni ili uobičajeni socijalni kontakti – na radnom mjestu, u javnom prijevozu, trgovinama ili zdravstvenim ustanovama – ne predstavljaju rizik za prijenos bolesti. Većina ljudi koji dođu u kontakt s bakterijom nikada ne razvije bolest. Kada se bolest dijagnosticira i započne liječenje, zaraznost prestaje vrlo brzo, najčešće unutar nekoliko dana od početka terapije. Osoba koja se liječi ne predstavlja rizik za svoju okolinu. Zbog toga se lepra u suvremenoj javnozdravstvenoj praksi promatra kao bolest koja se kontrolira medicinski, a ne društvenim ili restriktivnim mjerama.
U Hrvatskoj, kao i u drugim europskim zemljama, ne postoje autohtoni slučajevi lepre već desetljećima. Povremeno se mogu zabilježiti pojedinačni, uvezeni slučajevi, što je očekivano u svijetu s intenzivnim putovanjima i globalnom mobilnošću. Takvi slučajevi ne predstavljaju prijetnju javnom zdravlju, jer zdravstveni sustav ima znanje, iskustvo i jasno propisane postupke za njihovo zbrinjavanje.
U tom je kontekstu važno istaknuti da je u Republici Hrvatskoj nedavno potvrđen jedan uvezeni slučaj lepre. Po postavljanju dijagnoze, odmah je propisana antibiotska terapija te su u kratkom roku identificirani su svi bliski kontakti oboljele osobe, koji su uključeni u odgovarajući postupak pregleda, kemoprofilakse, liječenja ili praćenja, u skladu s važećim stručnim smjernicama. Po dobivanju antibiotika oboljela osoba vrlo brzo prestaje biti zarazna, pa naglašavamo da u ovom trenutku ne postoji ugroza za širenje bolesti.
Hrvatski zdravstveni sustav u potpunosti je pripravan za svaku epidemiološku situaciju, bila ona uobičajena ili ne, te se svaka bolest brzom dijagnostikom i donošenjem epidemioloških mjera i mjera liječenja stavlja pod kontrolu. U slučaju potvrde bolesti, provodi se standardni epidemiološki postupak: oboljeli dobiva potrebnu terapiju, identificiraju se bliski kontakti oboljele osobe, koji se potom pregledaju i, prema potrebi, prate ili preventivno liječe. Bliskim kontaktom, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, smatra se osoba koja je bila u dugotrajnom, redovitom i neposrednom kontaktu s neliječenim bolesnikom, primjerice članovi kućanstva. Ovakav ciljano usmjeren pristup osigurava zaštitu zdravlja bez nepotrebnog uznemiravanja šire javnosti.
Javnozdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj svakodnevno prati i zbrinjava velik broj različitih zaraznih bolesti. Javnost se obavještava onda kada postoji stvarni i relevantni rizik za širu populaciju, uz jasne upute kako se taj rizik može smanjiti. Kod bolesti poput lepre, gdje je rizik ograničen na vrlo uzak krug bliskih kontakata i gdje se svi potrebni postupci provode individualno, nema potrebe za izvanrednim mjerama niti za zabrinutošću građana. Cilj javnozdravstvenih institucija je zaštita zdravlja stanovništva, uz poštivanje privatnosti oboljelih i sprječavanje stigmatizacije. Upravo takav, stručan i razmjeran pristup predstavlja temelj suvremenog javnog zdravstva i preporučen je u svim relevantnim međunarodnim smjernicama.
Održana javnozdravstvena akcija u Koprivnici
11. studenog 2025. godine u Koprivnici održana je javnozdravstvena akcija pod nazivom „KORAK ISPRED BOLESTI“, koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije, u suorganizaciji tvrtke Mesi d.o.o.,
Javnozdravstvenoj akciji su prisustvovali župan Tomislav Golubić, ravnateljica Doma zdravlja Koprivničko križevačke županije Mirjana Hanžeković, pročelnica za zdravstvo Marijana Lokotar, zamjenica ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije Danijela Čošić, a ispred tvrtke Mesi d.o.o. Marko Groboljšek.
U sklopu javnozdravstvene akcije svim stanovnicima se je iz krvi određivao šećer, kolesterol i HbA1c, te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom javnozdravstvenom akcijom želimo potaknuti stanovnike na veću brigu o vlastitom zdravlju te istaknuti važnost podizanja razine informiranosti o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB) i mogućnostima njezine prevencije.
Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovala je Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
Priopćenje o povećanom broju slučajeva hepatitisa A u Europi
Epidemiološki podaci u Europi
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) je u lipnju ove godine na svojim mrežnim stranicama izdao epidemiološko izvješće (Rapid Risk Assessment) o zabilježenom porastu oboljelih od hepatitisa A (veći broj slučajeva od očekivanog) u razdoblju od siječnja do svibnja 2025. u četiri zemlje članice EU/EEA — Austriji, Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj.
Od početka 2025. godine pa do kraja studenog 2025. godine u zemljama EU/EEA prijavljeno je nešto više od 6000 slučajeva hepatitisa A. Većina slučajeva prijavljena je iz 4 zemlje: Austrija (216), Češka (2310), Mađarska (1548) i Slovačka (2482).
Češka i Slovačka bilježe najveći broj slučajeva i smrtnih ishoda. U Mađarskoj i Slovačkoj zabilježen je porast slučajeva među djecom, dok Češka i Austrija uglavnom prijavljuju oboljele među odraslima.
Osobe u riziku od zaraze
Prema izvješću ECDC-a, porast infekcija virusom hepatitisa A u navedenim zemljama prvenstveno je bio u specifičnim skupinama odraslih koje pripadaju ranjivim skupinama za zarazu, a to su osobe koje su beskućnici, osobe koje koriste droge, uključujući one koje koriste droge injektiranjem te među osobama koje žive u lošim sanitarnim uvjetima odnosno s ograničenim pristupom za osnovnu higijenu. Također, slučajevi su zabilježeni i među pripadnicima romskih zajednica u Češkoj i Slovačkoj. ECDC procjenjuje visok rizik za širenje zaraze unutar navedenih ranjivih skupina, dok je nizak do umjeren rizik za opću populaciju. Unutar navedenih skupina, rizik od težeg oblika bolesti procjenjuje se kao umjeren za osobe mlađe od 40 godina, a visok za odrasle u dobi od 40 godina i više, budući da se težina bolesti povećava s dobi. Za osobe s postojećim bolestima jetre ili starije odrasle osobe, rizik može biti vrlo visok. Bolest je teža i može imati smrtni ishod kod starijih i osoba s kroničnim bolestima jetre. Osobe starije od 65 godina češće imaju zaštitu protutijelima uslijed preboljenja bolesti prije u životu.
Glavne zahvaćene skupine razlikuju se po državama: u Austriji i Češkoj značajan broj slučajeva zabilježen je među beskućnicima i osobama koje koriste droge, dok su Mađarska i Slovačka prijavile oboljele u romskim zajednicama te među osobama koje žive u lošim sanitarnim uvjetima.
Epidemiološki podaci u Hrvatskoj
Učestalost hepatitisa A u Hrvatskoj kontinuirano je padala od polovice sedamdesetih godina prošlog stoljeća zahvaljujući poboljšanim higijenskim uvjetima života, odnosno preventivnim mjerama osobne i komunalne higijene, tako da posljednjih 20-ak godina imamo nisku učestalost hepatitisa A. U posljednjih deset-ak godina bilježi se oko 5 do 15 oboljelih godišnje, od kojih je značajan udio među putnicima izvan Hrvatske. Uz sporadične slučajeve oboljenja, povremeno se javljaju i povećan broj oboljelih i manje epidemije hepatitisa A.
Prema podacima prijava zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je od početka 2025. godine zabilježeno 25 oboljelih od hepatitisa A, od čega je 72 % (18) muškaraca i 28 % (7) žena, svi odrasle dobi. Dio oboljelih zarazio se izvan Hrvatske.
S obzirom na trenutnu epidemiju hepatitisa A na području Europe, i na činjenicu da se u budućnosti može očekivati još oboljelih od hepatitisa A u Europi te unos bolesti i u našu populaciju, u nastavku teksta podsjećamo na osnovne informacije o hepatitisu A i načinima zaštite.
Hepatitis A (zarazna žutica) – osnovne informacije
Hepatitis A je akutna zarazna bolest jetre uzrokovana virusom hepatitisa A (HAV). Ne prelazi u kronični oblik, a nakon preboljenja razvija se trajni imunitet (zaštita protutijelima).
Prijenos: Virus hepatitisa A primarno se prenosi fekalno oralnim putem odnosno ako osoba stavi u usta namirnice ili predmete onečišćene stolicom zaražene osobe ili, bliskim kontaktima sa zaraženom osobom u kućanstvu ili kolektivima. To se može dogoditi na nekoliko načina, npr. ako zaražena osoba koja priprema hranu ne opere ruke nakon vršenja nužde i rukuje prljavim, onečišćenim rukama s hranom. Osoba se može zaraziti i ako pije vodu kontaminiranu virusom hepatitisa A ili pića rashlađena ledom koji je napravljem s vodom onečišćenom virusom. Onečišćena hrana i voda (uključujući led) čest su izvor infekcije putnika u zemlje nižih higijenskih uvjeta i standarda.
Rjeđe se prenosi spolnim putem ili krvlju, prilikom injektiranja droge korištenjem kontaminiranih igala i šprica i ostalog pribora.
Bolest ima dužu inkubaciju (od 15 do 50 dana. Prosjek 28 dana), a osobe mogu biti zarazne 1-2 tjedna prije pojave simptoma te još sedam dana od početka pojave prvih nespecifičnih simptoma bolesti.
Osobe koje su u povećanom riziku za zarazu uključuju: osobe koje koriste droge (posebno injektiranjem), muškarce koji imaju spolne odnose s osobama istog ili oba spola, beskućnike i primatelje zaraženih krvnih pripravaka.
Simptomi: Bolest može biti blaga ili bez simptoma, osobito kod djece. U odraslih bolest je obično teža, javlja se naglo, s povišenom temperaturom, umorom, bolovima u trbuhu te žuticom. Simptomi mogu trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci.
Liječenje: Liječenje se provodi simptomatski, bolesnici se spontano oporavljaju.
Vrlo rijetko, u manje od 1% slučajeva se može javiti fulminantni oblik bolesti koji je izuzetno težak oblik bolesti kod kojeg dolazi do naglog i teškog zatajenja jetre.
Smrtnost je vrlo niska (0,1–0,3 %), a veća je u osoba starijih od 50 godina ili s kroničnim bolestima jetre.
Prevencija i mjere zaštite: Glavne preventivne mjere su osiguranje i provedba higijenskih sanitarnih mjera, edukacija o osobnim higijenskim mjerama zaštite, osobito higijeni ruku kao i mogućnostima cijepljenja.
Najvažnije mjere zaštite od hepatitisa A uključuju:
- održavanje osobne higijene redovito pranje ruku
- higijenski ispravnu pripremu hrane i vode, izbjegavanje potencijalno kontaminirane hrane ili vode
- cijepljenje za osobe u većem riziku za zarazu, uključujući osobe koje putuju u područja s većom učestalošću ili pojavnošću hepatitisa A ili kao prevencija u slučaju pojave epidemije bolesti.
Savjeti za zaštitu uključuju i odgovorno spolno ponašanje te izbjegavanje situacija koje povećavaju fekalno-oralni prijenos radi smanjenja rizika za prijenos spolnim putem, osobito izbjegavanje oralno-analnog spolnog odnosa odnosno korištenje odgovarajuće zaštite da se smanji fekalno-oralna izloženost.
Na putovanju u zemlje s većom učestalošću hepatitisa A savjetuje se izbjegavanje konzumiranja sirovog voća i povrća, konzumiranje hrane, vode i leda iz potencijalno nesigurnih izvora (primjerice ulična prodaja hrane i slično).
Za osobe koje su bile u kontaktu s oboljelim preporučuje se postekspozicijska zaštita, cijepljenjem i/ili primjenom imunoglobulina te pojačane mjere higijene.
Više o hepatitisu A možete pročitati na:
Zaštita zdravlja na putovanju – crijevne zaraze
AOP na ZAGREB GRAND PRIX-u
Od 8.-11. XII. 2025. održava se 7. međunarodni turnir ZAGREB GRAND PRIX za seniore, tradicionalno najkvalitetniji boksački turnir u Hrvatskoj na kojem sudjeluju boksači iz deset država: Hrvatska, Austrija, Danska, Engleska, Kosovo, Mađarska, Sj. Makedonija, Slovenija, Švicarska i Engleska.
Drugog dana natjecanja Služba za antidoping HZJZ-a organizirala je Athlete Outreach program (AOP) kako bi sportašima približila problem dopinga u sportu.
Sportaši, treneri, suci i predstavnici Hrvatskog boksačkog saveza pristupili su riješavanju on-line kviza o dopingu. Osim spomenutog kviza odradili smo više individualnih razgovora na spomenutu temu. Athlete Outreach program je individualan pristup sportašu. Na takav način se sportaši mnogo lakše otvaraju, pitaju – a mi iz prve ruke saznajemo što sportaše opterećuje, čega se boje i kakav je je njihov stav o korištenju pobiljšivača izvedbe. (V.B)
Predblagdansko vrijeme i briga za najranjivije
Važnost prepoznavanja i podrške osobama koje žive s demencijom
Dok se približavamo predblagdanskom razdoblju okupljanja, topline i zajedništva — važno je zastati i usmjeriti pogled prema onima koji ovih dana tiho nose svoje najteže terete. Među njima su osobe koje žive s demencijom i drugim neurološkim poremećajima, kao i njihove obitelji i skrbnici, koji često prolaze kroz izazove koje većina ne vidi.
Predblagdanski dani mogu biti posebno osjetljivi za osobe s demencijom: gužve, buka, svjetla, promjene rutina i emocionalna očekivanja mogu izazvati zbunjenost, tjeskobu i povlačenje u sebe. Zato je upravo sada pravi trenutak da osvijestimo kako svatko od nas može doprinijeti stvaranju toplijeg, mirnijeg i uključivijeg okruženja za one kojima je najpotrebnije.
S ciljem jačanja sustava podrške osobama s demencijom i njihovim obiteljima pokrenuta je inicijativa JADE Health — velik europski projekt u kojem sudjeluje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Projekt okuplja 17 zemalja Europske unije i provodi 44 pilot-projekta posvećena prevenciji, ranom otkrivanju i unapređenju skrbi za osobe s demencijom i drugim neurološkim poremećajima. Voditeljica JADE Healtha za Hrvatsku je prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med., voditeljica Službe za mentalno zdravlje u HZJZ-u.
Zašto je JADE Health važan?
Demencija nije samo medicinsko stanje — ona duboko mijenja živote obitelji, zajednica i zdravstvenih sustava. JADE Health usmjeren je na široko i dugoročno promišljanje:
• podizanje svijesti i borbu protiv stigme
• promicanje zdravog starenja i promicanje zdravog starenja i zdravih životnih stilova
• rano prepoznavanje simptoma
• razvijanje novih modela skrbi
• jačanje edukacije zdravstvenih djelatnika i skrbnika
• stvaranje sustava koji svima omogućuju dostojanstveno, ravnopravno i sigurno liječenje
Projekt obuhvaća cijeli put bolesti — od prvih znakova i prevencije, do liječenja i podrške obiteljima. U njegovoj provedbi sudjeluje više od 7.500 zdravstvenih djelatnika, pacijenata, stručnjaka, njegovatelja i članova obitelji. Takav opseg suradnje do sada nije viđen u Europi u području demencije.
Posebna briga za ranjive skupine tijekom blagdana
Blagdani su često emocionalno zahtjevni za starije osobe, a posebno za osobe s demencijom, koje mogu osjetiti:
• dezorijentiranost zbog promjena u rutini
• nelagodu zbog većeg broja ljudi u kući
• zbunjenost zbog blagdanskog sjaja i buke
• pojačanu tugu jer im sjećanja izmiču
Zato je važno da svi — obitelji, susjedi, zajednica — budu dodatno pažljivi i strpljivi. Male promjene čine veliku razliku: tiši razgovori, održavanje rutine, smanjenje stresa i stvaranje sigurnog prostora u kojem se osoba može povući kad poželi.
Što svatko od nas može učiniti?
• pričati smirenim tonom, bez žurbe
• ne forsirati prisjećanja — prihvatiti da je sadašnjost ponekad jedino što osoba može držati u rukama
• spriječiti senzorno preopterećenje (prejaka svjetla, glasna glazba, velike grupe ljudi)
• pružiti trenutke topline, dodira, osmijeha i jednostavne pažnje
• osvijestiti druge da demencija nije „gubitak osobe“, nego stanje koje traži strpljenje, razumijevanje i ljubav
EU suradnja koja mijenja budućnost skrbi
JADE Health je putokaz prema modernijoj, pravednijoj i humanijoj skrbi. Kroz zajednički europski rad prikupljaju se podaci, razvijaju novi modeli liječenja i pruža potpora zdravstvenim sustavima kako bi osobe s demencijom imale bolju i osobnije prilagođenu skrb — ne samo u bolnicama i domovima, nego i u vlastitim zajednicama.
Ovaj projekt jača i zdravstvenu pismenost, ključnu za prepoznavanje ranih znakova bolesti i pravovremeno traženje pomoći.
Predblagdanska poruka
U vremenu koje slavi ljubav, zajedništvo i dobročinstvo, prisjetimo se i onih koji žive u svijetu tiših borbi. Demencija nas podsjeća koliko je dragocjena svaka minuta s voljenima i koliko je važno odnositi se jedni prema drugima s više suosjećanja, razumijevanja i nježnosti.
Briga za najranjivije nije samo medicinski zadatak — to je ljudska vrijednost.
Neka ovo predblagdansko razdoblje bude poziv da budemo prisutniji, empatičniji i složniji — jer zdrava i humana zajednica počinje upravo na način na koji brinemo jedni za druge.
ROLL-UP_JADE_Health_EN (PDF, 17.8 MB)
Danilu Čoriću izrečena šestogodišnja suspenzija
PRIOPĆENJE HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Danilu Čoriću izrečena šestogodišnja suspenzija
Zagreb, 09. 12. 2025.
Sportaš Danilo Čorić testiran je 11. svibnja 2025., na nacionalnom prvenstvu u dizanju utega (Weightliftingu) u Osijeku.
U uzorku urina sportaša utvrđena je prisutnost zabranjenih tvari: dehidroklormetiltestosterona, drostanolona i oksandrolona koji se nalaze u kategoriji S1.1 Popisa zabranjenih sredstava 2025. – Anabolički androgeni steroidi (nespecificirane tvari) čime je prekršio odredbu 2.1 Pravila o antidopingu:“Prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u sportaševu uzorku“.
Privremena suspenzija je izrečena 12. lipnja 2025. godine.
Sjednica Stegovnog vijeća održana je 16. listopada 2025. godine.
Sportaš nije zatražio analizu uzorka B te nije ponudio terapijsko izuzeće.
Tijekom postupka su utvrđene otegotne okolnosti u smislu odredbe 10.4 Pravila.
Osnovna mjera za ovo kršenje iznosi četiri (4) godine nepodobnosti. Međutim, imajući u vidu otegotne okolnosti utvrđene tijekom postupka, Vijeće je primjenilo odredbu 10.4 Pravila te je razdoblje nepodobnosti produljila za dodatne dvije (2) godine što predstavlja stegovnu mjeru nepodobnosti u trajanju od šest (6) godina.
Razdoblje nepodobnosti teče od dana privremene suspenzije, 12. lipnja 2025. godine, a završava 12. lipnja 2031.
Protiv ove odluke sportaš nije uložio žalbu. (HZJZ)
Eleni Ljubek četiri godine suspenzije
PRIOPĆENJE HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Eleni Ljubek četiri godine suspenzije
Zagreb, 09. 12. 2025.
Sportašica Elena Ljubek je testirana 10. svibnja 2025., na nacionalnom kickboxing natjecanju (Kickboxing – Light Contact) u Zaboku.
U uzorku urina sportašice indentificirana je prisutnost zabranjene tvari ostarin koji se nalazi u kategoriji S1.2 Popisa zabranjenih sredstava 2025. – Druge anaboličke tvari (nespecificirane tvari) čime je prekršena odredba 2.1 Pravila o antidopingu: „Prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u sportaševu uzorku“.
Privremena suspenzija je izrečena 12. lipnja 2025. godine.
Sportašica nije zatražila analizu uzorka B te nije ponudila terapijsko izuzeće.
Stegovno vijeće HZJZ-a održalo je sjednicu 16. listopada 2025.
Stegovno vijeće HZJZ-a sportašici je izreklo stegovnu mjeru nepodobnosti u trajanju od četiri (4) godine koje počinje teći od dana privremene suspenzije, 12. lipnja 2025. godine, a završava 12. lipnja 2029. godine.
Protiv ove odluke sportašica nije uložila žalbu žalbenom vijeću za antidoping HOO-a. (HZJZ)
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (49. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 7. prosincem 2025. godine pristiglo 7091 prijava oboljelih od gripe, od čega su 3383 prijave zaprimljene u posljednjem, 49. tjednu (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 49. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 49. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena dva smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
U usporedbi istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu zabilježeno je 31 % pozitivnih nalaza na gripu. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A, pri čemu je među subtipiziranim uzorcima potvrđen virus gripe A/H1N1pdm09 i A/H3.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Održano Savjetovanje o znanstveno-utemeljenoj prevenciji ovisnosti u okviru Europskog prevencijskog kurikuluma (EUPC) za donositelje odluka i kreatore politika
U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 8. prosinca 2025. godine održano je Savjetovanje o znanstveno-utemeljenoj prevenciji ovisnosti, u okviru Europskog prevencijskog kurikuluma (EUPC) za ključne dionike, odnosno donositelje odluka i kreatore politika iz resornih ministarstava i jedinica područne (regionalne) samouprave koji sudjeluju u financiranju i provedbi programa prevencije ovisnosti na nacionalnoj i županijskoj razini, s preko 25 sudionika. Savjetovanje je dio europski priznatog edukacijskog kurikuluma EUPC, koji pruža znanje o znanstveno-utemeljenoj prevenciji, učinkovitim preventivnim intervencijama i razvoju održivog sustava prevencije ovisnosti na regionalnoj razini.
Savjetovanje je otvorio izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo istaknuvši aktualne trendove prevalencije uporabe sredstava ovisnosti i nove izazove koje donose i ponašajne ovisnosti (kockanje, klađenje, igranje video igara, prekomjerno korištenje interneta i društvenih mreža). Stoga mjere sadržane u Nacionalnoj strategiji djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećem Akcijskom planu za razdoblje do 2026., uključuju i jačanje kapaciteta za izradu i provedbu kvalitetnih preventivnih projekata. Naglasio je da najveća prevalencija uzimanja bilo koje ilegalne droge u životu utvrđena je u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (42,4 %). Devet od deset odraslih (89,7 %) barem je jednom u životu konzumiralo alkohol, dok je troje od svakih pet odraslih osoba (58 %) barem jednom u životu pušilo duhan. Republika Hrvatska je iznad europskog prosjeka po konzumiranju ilegalnih droga među mladima – 16,2 % učenika u dobi 15-16 godina navodi da je barem jednom u životu probalo neku od psihoaktivnih droga. Napomenuo je, da s obzirom na navedene trendove, kvalitetna prevencija ovisnosti treba biti najvažniji odgovor na smanjenje potražnje.
Sudionike je uvodno pozdravila i doc. dr. sc. Marija Bubaš, prim. dr. med. spec., državna tajnica Ministarstva zdravstva, istaknuvši kako ovisnosti predstavljaju značajan javnozdravstveni izazov u Republici Hrvatskoj, ali i šire. Naglasila je da Ministarstvo zdravstva, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, ima odgovornost koordinirati, nadzirati i pratiti provedbu Nacionalne strategije, kao i osigurati da se preventivne aktivnosti temelje na znanstveno-utemeljenim i dokazano učinkovitim pristupima. Istaknula je da se ulažu značajni napori kako bi da nacionalne politike i mjere prevencije ostale usklađene s europskim strateškim dokumentima i preporukama, a što predstavlja ključan preduvjet za jačanje sustava na svim razinama.
Savjetovanje je organizirano kroz pet modula, koji su obuhvatili obrazloženje potrebe za znanstveno utemeljenom prevencijom, važnost prevencije ovisnosti, učinkovitost prevencije, donošenje odluka i oblikovanje politika u području prevencije ovisnosti, te izgradnju i održivost sustava prevencije, kroz koje su sudionike provele EUPC trenerice Josipa-Lovorka Andreić, voditeljica Odjela za kvalitetu i standarde na području ovisnosti, iz Službe za ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i prof. dr. sc. Martina Ferić, voditeljica Laboratorija za prevencijska istraživanja, s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovanje ključnih dionika na predmetnom Savjetovanju doprinijelo je jačanju međuresorne suradnje, prepoznavanju učinkovitih i neučinkovitih pristupa, usmjeravanju resursa prema intervencijama s dokazanim učinkom te donošenju informiranih i odgovornih odluka važnih za razvoj koherentnog sustava prevencije ovisnosti.
COVID-19 u Hrvatskoj (9.12.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 49. kalendarskom tjednu (tjedan od 1. do 7. prosinca 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 257 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 49. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Održana javnozdravstvena akcija u Domu hrvatskih veterana u Lipiku
5. studenog 2025. godine u Domu hrvatskih veterana u Lipiku održana je javnozdravstvena akcija za hrvatske branitelje, koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Domom hrvatskih veterana u Lipiku.
U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima se iz krvi određivao šećer, kolesterol i HbA1c, mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak.
Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost hrvatskih branitelja na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.
Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nazočila je Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
Mental Health Toolkit for Human Resources Managers in the Workforce (MH4HRM)
Mental Health Toolkit for Human Resources Managers in the Workforce (MH4HRM) je projekt financiran kroz Erasmus + program, započeo u prosincu 2023. godine. U projekt su uključeni partneri iz Španjolske, Portugala, Grčke, Italije i Hrvatske.
Projektom se nastoji osnažiti ljudske resurse te druge dionike u zaštiti zdravlja na radnom mjestu da učinkovito upravljaju problemima mentalnog zdravlja zaposlenika, na način da im se pruže adekvatna znanja, vještine i alati za razumijevanje problema mentalnog zdravlja te za promicanje dobrobiti zaposlenika na radnim mjestima.
Ciljevi projekta su:
- Razumjeti osnovne karakteristike najčešćih poteškoća i problema mentalnog zdravlja na radnom mjestu te njihov utjecaj na radne procese i radno okruženje.
- Pružiti informacije kako bi se unaprijedilo znanje i vještine za upravljanje problemima mentalnog zdravlja u tvrtkama diljem Europske Unije.
- Osposobiti stručnjake iz područja ljudskih resursa te druge dionike u zaštiti zdravlja kako prepoznati uobičajene mentalne poremećaje u početnoj fazi, kao i psihosocijalne rizike radnog mjesta putem online edukacije izrađene u ovu svrhu i za ovu skupinu.
- Osnažiti timove ljudskih resursa i drugih stručnjaka u području zaštite zdravlja na radnom mjestu da učinkovito upravljaju problemima mentalnog zdravlja svojih zaposlenika, pružajući im adekvatna znanja, vještine i alate za promicanje dobrobiti zaposlenika.
- Prikazati strategije za bolju integraciju osoba s problemima mentalnog zdravlja u radno okruženje te upravljanje problemima mentalnog zdravlja od faze prevencije do povratka na posao nakon dulje odsutnosti.
- Omogućiti digitalne alate za pristup informacijama o dobrobiti na radnom mjestu kako bi se stvorilo okruženje u kojem se o problemima mentalnog zdravlja može otvoreno razgovarati.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjeluje kao partner u ovom projektu kao nositelj jedne od ključnih aktivnosti – izrade edukacijskog programa u trajanju od 60 sati za stručnjake iz područja ljudskih resursa i druge dionike u području zaštite zdravlja na radnom mjestu, koji sadržajem uključuje znanja i vještine („soft skills“) za upravljanje problemima mentalnog zdravlja na radnom mjestu, kao i slučajeve iz svakodnevnog rada te primjere dobre prakse.
Projekt veliku važnost usmjerava na korištenje digitalnih tehnologija koji pogoduju dosezanju velikog broja korisnika. Ključni rezultati projekta uključuju izrađenu web/mobilnu platformu i online edukacijski program, videozapise za mikroučenje te podcaste s temama o mentalnom zdravlju na radnom mjestu.
Trajanje projekta: 30 mjeseci (01.12.2023.-31.5.2026.)
Ukupna vrijednost projekta: 400 000 EUR
Voditeljica projekta za HZJZ: Helena Koren, mag. psih
EU Projekt EODS
Glavni cilj ovog projekta je poboljšanje prikupljanja podataka koji su u skladu s metodologijom profesionalnih bolesti pri EUROSTAT-u. Naime, Hrvatski zavod za javno zdravstvo je krovna zdravstveno-statistička institucija koja je obvezna slati podatke o profesionalnim bolestima u EUROSTAT, točnije EODS (European Occupational Diseases Statistics- Europska statistika profesionalnih bolesti).
Projektom se želi postići poboljšanje prikupljanja postojećih podataka, osnaživanje postojećih statističkih kapaciteta i njihove kvalitete, prikupljanje podataka koje se još ne prikupljaju, ali su u skladu s metodologijom EUROSTAT-a, te razvoj već postojeće infrastrukture registra. Podaci koji se dosad nisu prikupljali će se prikupiti kroz suradnju s Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a osnaživanje statističkih kapaciteta će se provesti kroz digitalno proširivanje sadašnje baze podataka odnosno registra profesionalnih bolesti ili po potrebi formiranja nove poboljšane baze podataka. Na taj način će se s jedne strane prikupiti podaci potrebni za usklađivanje s metodologijom EUROSTAT-a, a s druge strane će se proširiti digitalni kapaciteti već postojeće baze podataka i time se poboljšati kvaliteta podataka koji se obrađuju i dostavljaju.
Podaci koji će se prikupljati prvenstveno se odnose na trajnu nesposobnost za rad koja je posljedica profesionalne bolesti, bilo da se radi o isključivom uzroku ili djelomičnom uzroku invalidske mirovine odnosno trajne nesposobnosti za rad.
Trajanje projekta: 26 mjeseci (01.03.2022.-30.4.2024.)
Ukupna vrijednost projekta: 16.198,27 €
Izvrsni rezultati prve godine nacionalnih preventivnih zdravstvenih pregleda
Danas su Ministarstvo zdravstva RH i Hrvatski zavod za javno zdravstvo predstavili rezultate prve godine nacionalnih preventivnih zdravstvenih pregleda. Nakon 12 mjeseci provedbe, rezultati pokazuju visoku učinkovitost, a odaziv građana dosegao je 75 posto.
U prvoj fazi provedbe pregleda ciljana skupina bile su osobe starije od 40 godina koje zadnje dvije godine nisu bile u kontaktu sa svojim izabranim liječnikom obiteljske medicine. Tako je od studenog 2024. godine do danas, na preventivni zdravstveni pregled upućen poziv za 28.287 osoba, pri čemu je pregledano 21.100 osoba te na taj način odaziv u odnosu na broj upućenih poziva iznosi 75 posto.
Najveći broj preventivnih pregleda proveden je u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj županiji, dok je najveći udio odaziva u odnosu na broj pozvanih zabilježen u Brodsko-posavskoj županiji – rekordnih 97,2 posto.
Medijima su se obratili ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med., ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za kvalitetu i Martina Bogut Barić, dipl. oec., univ. mag. admin. sanit., načelnica Samostalnog sektora za sustav kontrolinga i ljudske resurse u Ministarstvu zdravstva te su izrazili veliko zadovoljstvo odazivom i dosadašnjom provedbom na nacionalnoj razini.
Pregledima je utvrđeno kako čak 73 posto čak pregledanih osoba ima neki od faktora rizika za razvoj kroničnih bolesti (povišene masnoće, povišen šećer u krvi, pušenje, povišeni krvni tlak, tjelesna neaktivnost, povećana tjelesna masa). Na tiskovnoj konferenciji istaknut je velik doprinos liječnika obiteljske medicine i zdravstvenog osoblja u bolnicama, čiji je stručni rad i svakodnevni angažman bio ključan za uspjeh programa i postizanje visokog odaziva građana.
Tim povodom, ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med., istaknula je:
„Ovaj je program u apsolutnom okviru ključnih strateških ciljeva zdravstvene administracije u Republici Hrvatskoj, a to je naš glavni zadatak, odnosno da dodamo zdrave godine životu naših građana. Preventiva je osnovni postulat i dugotrajna tradicija hrvatskog zdravstva. Moramo djelovati na one faktore koji su korektivni. Vratili smo se onome što je cilj medicine, više od dvije trećine načina na koje se postavlja dijagnoza predstavljaju anamneza i klinički pregled. Hvala svim liječnicima obiteljske medicine što su se potrudili kod uzimanja anamnestičkih podataka i kliničkim pregledima i na temelju toga postavljali dijagnoze i slali pacijente na dopunske preglede.“
Ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. iznio je podatke o zastupljenosti kroničnih nezaraznih bolesti te je dodatno istaknuo važnost prevencije.
„Htio bih naglasiti kako smo već duže vremena suočeni s pandemijom kroničnih nezaraznih bolesti na globalnoj razini. Oko 41 milijun ljudi u svijetu godišnje umre zbog kroničnih nezaraznih bolesti, a to je 74 posto ukupnog mortaliteta što je porazno. Slično je i u Hrvatskoj, a to je oko 70 posto ukupnog mortaliteta. Treba istaknuti da su kronične nezarazne bolesti i glavni uzročnik morbiditeta, hospitalizacija, troškova zdravstvene zaštite, apsentizma s radnog mjesta i na kraju invalidnosti. Ovakve aktivnosti Ministarstva zdravstva i cijelog zdravstvenog sustava daju pozitivne rezultate jer nam je mortalitet od raka već nekoliko godina u padu, stoga preventivni programi dokazano djeluju i donose nam dobre rezultate.“
doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med. naglasio je važnost medija u podizanju zdravstvene pismenosti te se zahvalio predstavnicima medija na naporima koje ulažu.
„Zahvalio bih se predstavnicima medija na pozitivnom pristupu i praćenju područja preventive. Svjedočimo da nam takva pomoć itekako pomaže na terenu što se vidi i prema rezultatima koje smo danas prezentirali. Ono što je medijski popraćeno odmah se reflektira i na naše napore u poboljšanju zdravlja građana. Tako svjedočimo jednoj sinergiji koja ima konačni cilj, a to je postizanje zdravstvene pismenosti.“
Medijima se obratila i Martina Bogut Barić, dipl. oec., univ. mag. admin. sanit., koja je izrazila zadovoljstvo odazivom u svim županijama.
„Preventivne zdravstvene preglede pokrenuli smo iz više razloga, a to su prvenstveno očuvanje zdravlja i rano prepoznavanje bolesti s ciljem dolaska do boljih ishoda liječenja. Osim toga, pratimo i organizacijski dio, odnosno kako se odvija provedba te proaktivno djelujemo i brzo mijenjamo sve ono što se može poboljšati. Zadovoljni smo odazivom u svim županijama, što pokazuje kako građani vrlo dobro znaju što je preventiva i koliko je ona bitna.“
