Održana Konferencija o prevenciji ovisnosti na radnom mjestu (20. listopada 2025.)

Agencija Europske unije za droge procjenjuje da između 5 % i 20 % radno aktivnog stanovništva u Europi ima ozbiljne probleme povezane s upotrebom alkohola/droga.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 50 % osoba koje su na liječenju od ovisnosti, su sudionici radnog procesa odnosno nalaze se u nekom obliku radnog odnosa.

Budući da ovisnosti mogu utjecati na zdravstvenu sposobnost i radnu učinkovitost, Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. prepoznaje radno mjesto kao jedno od ključnih okruženja za provedbu integrirane politike prevencije ovisnosti. Posebnu ulogu u tome imaju poslodavci – kroz stvaranje zdravog i poticajnog radnog okruženja, edukaciju i pravodobnu podršku zaposlenicima te suradnju sa zdravstvenim službama.

U cilju definiranja preporuka za unaprjeđenje politike prevencije ovisnosti na radnom mjestu i osnaživanja suradnje svih relevantnih dionika, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 20. listopada 2025. godine održana je Konferencija o prevenciji ovisnosti na radnom mjestu s naglaskom na odgovornost, podršku i praksu. Na Konferenciji je sudjelovalo preko sto sudionika i to predstavnika resornih ministarstava, županijskih službi za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti, liječnika medicine rada, predstavnika poslodavaca, sindikata i udruga.

Konferenciju je otvorio izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, istaknuvši kako se u današnje vrijeme suočavamo s brojnim izazovima koje osim „klasičnih ovisnosti“, donose i novi oblici ponašajnih ovisnosti, a koje mogu imati negativne smetnje za mentalno zdravlje. Zbog tih izazova prevencija na radnom mjestu danas više nije izbor, nego nužnost. U plenarnom djelu Konferencije predstavnici Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, poslodavaca i sindikata predstavili su aktualni zakonski okvir i programe u području prevencije ovisnosti na radnim mjestima ali i izazove povezane s uporabom sredstava ovisnosti na radnom mjestu.

G. Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo predstavio je rezultate istraživanja o ovisnostima na radnom mjestu, koje je provedeno tijekom 2024. i 2025. godine, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom. Rezultati istraživanja ukazuju da svijest o rizicima postoji, ali se mjere provode fragmentirano. Konzumacija alkohola glavni je problem kao sredstvo ovisnosti na radnim mjestima, a što u praksi rezultira narušenim odnosima u radnom okruženju, manjom radnom produktivnosti, te povećanim brojem bolovanja. Podaci iz navedenog istraživanja poslužiti će kao podloga za razvoj mjera i daljnje politike.

Zaključeno je kako je potrebno kontinuirano i sustavno ulagati napore u podizanje svijesti i senzibiliziranje poslodavaca o važnosti prevencije ovisnosti na radnim mjestima, ali i osigurati ujednačeni normativni okvir i smjernice za provedbu testiranja zaposlenika na sredstva ovisnosti.

 

Stanje u području ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: rezultati istraživanja 2023. i analiza trendova

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo proveo je 2023. godine četvrti val nacionalnog istraživanja o uporabi sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 4988 građana u dobi od 15 do 64 godine.

Cilj istraživanja bio je prikupiti podatke o rasprostranjenosti uporabe sredstava ovisnosti, obrascima konzumacije te stavovima i percepciji rizika u općoj populaciji i odabranim podskupinama stanovništva. U ovom valu istraživanja prvi su put obuhvaćene i ponašajne ovisnosti – igranje igara na sreću, videoigara i korištenje društvenih mreža. Istraživanje je provedeno prema metodološkim smjernicama Agencije Europske unije za droge (EUDA), što omogućuje praćenje trendova od 2011. godine i usporedbu s podacima drugih europskih zemalja.

Uporaba sredstava ovisnosti u posljednjih godinu dana – rezultati istraživanja 2023. godine

Duhan je pušilo 42.2 % odraslih i 44.5 % mlađih odraslih (15–34 godine) u godini koja je prethodila istraživanju. Muškarci su pušili češće od žena (47.1 % naspram 37.3 %). Najveća prevalencija pušenja u posljednjih godinu dana zabilježena je u dobi od 25 do 34 godine (47.7 %).

Alkoholna pića konzumiralo je 77.7 % odraslih i 82.4 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Muškarci su konzumirali češće (84 %) nego žene (71.3 %). Najveća prevalencija konzumacije alkohola bila je u skupini od 25 do 34 godine (85.1 %).

Sedative ili trankvilizatore uzimalo je 22 % odraslih i 13.5 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Žene su ih uzimale češće (25.6 %) od muškaraca (18.3 %). Najviše korištenja zabilježeno je u najstarijoj skupini (55–64 godine, 35.2 %).

Ilegalne droge koristilo je 9.9 % odraslih i 18.3 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Najčešće korištena droga bila je kanabis (8.8 % odraslih, 16.6% mlađih odraslih). Muškarci su ga koristili češće od žena (12.1 % naspram 5.5 %). Najveće prevalencije korištenja kanabisa bile su među osobama u dobi od 15 do 24 godine (18 %) i 25 do 34 godine (15.4 %).

Ostale ilegalne droge (amfetamini, metamfetamini, ecstasy, kokain, LSD, heroin) koristilo je do 3% odraslih i do 5% mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Najčešće uzimana bila je kokain (2.6 % odraslih, 4.2 % mlađih odraslih), češće kod muškaraca nego žena (3.9 % naspram 1.2 %).

Igre na sreću igralo je 32.8 % odraslih i 33.4 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Muškarci su igrali češće (40.5 %) nego žene (25.3%), a najviša prevalencija zabilježena je u dobi od 25 do 44 godine.

Videoigre je igralo 29.6 % odraslih i 52.7 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Najviše su ih igrali muškarci (37.2 % naspram 22.1% žena) i osobe od 15 do 24 godine (65.6 %).

Društvene mreže koristilo je 78.3 % odraslih i 95.4 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Žene su bile nešto češće korisnice (81.1 % naspram 75.6 % muškaraca), a gotovo svi u dobi od 15 do 24 godine (97.3 %) koristili su društvene mreže.

Dobiveni podaci pružaju temelj za praćenje trendova, planiranje javnozdravstvenih mjera i usmjeravanje preventivnih aktivnosti.

Publikacija s detaljnim rezultatima istraživanja dostupna je OVDJE (PDF, 12.6 MB).

 

COVID-19 u Hrvatskoj (28.10.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 43. kalendarskom tjednu (tjedan od 20. do 26. listopada 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 993 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 43. kalendarskom tjednu zabilježene su dvije prijave smrtnih ishoda od COVID-19 koji su nastupili u tjednima ranije.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.6. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za javno zdravstvo

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.6. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za javno zdravstvo.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. viši savjetnik u Ravnateljstvu

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto viši savjetnik u Ravnateljstvu.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.9. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, pripravnik

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.9. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, pripravnik.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.6. referent za rad u knjižnici u Ravnateljstvu

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. referent za rad u knjižnici u Ravnateljstvu.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.4. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.4. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za antidoping

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za antidoping.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.2. doktor medicine u Službi za toksikologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. doktor medicine u Službi za toksikologiju.

Više pogledajte ovdje.

Svjetski dan moždanog udara 2025.

Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada.

Tema ovogodišnje kampanje je: ”Svaka minuta je važna”, čime se naglašava važnost brzog prepoznavanja simptoma moždanog udara. Prvih sat vremena nakon udara – tzv. “zlatni sat” – ključno je za spašavanje moždanih stanica i povećanje šansi za preživljavanje i oporavak.

Svake minute čak 30 ljudi u svijetu doživi svoj prvi moždani udar, a statistike pokazuju da će jedan od četiri čovjeka tijekom života iskusiti ovu ozbiljnu bolest. Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu.

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Međutim, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

Kod moždanog udara vrijeme igra ključnu ulogu — u samo jednoj minuti može propasti čak 1,9 milijuna moždanih stanica. Brza reakcija može značiti razliku između života i smrti, između oporavka i trajnih posljedica.
Zato je važno prepoznati simptome i odmah djelovati.

Kako prepoznati moždani udar?
Kao udar GROM-a!

Govor – Može li osoba razgovjetno govoriti? Zamoliti osobu da ponovi jednostavnu rečenicu. Na udar može upućivati nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor.
Ruke – Može li osoba ravnomjerno podići obje ruke? Zamoliti osobu da podigne obje ruke. Ako je jedna ruka slaba i “pada”, to je znak za uzbunu.
Oduzetost – Je li prisutna oduzetost polovine tijela ili lica? Zamoliti osobu da hoda. Pogledati je li lice simetrično. Čini li vam se da jedna strana “visi”, recite osobi da se nasmije – ako ne može podići oba kuta usana, nešto nije u redu.
Minute – Minute su važne, moždani udar je hitno stanje. Reagirajte odmah, pozovite hitnu pomoć!

Osobe koje su preživjele moždani udar često se suočavaju s raznolikim posljedicama koje mogu biti privremene ili trajne, ovisno o području mozga koje je zahvaćeno i brzini pružene pomoći. Pravovremeno prepoznavanje i reagiranje na simptome moždanog udara ključni su za spašavanje života i poboljšanje šansi za uspješan oporavak.

U Hrvatskoj je moždani udar 2024. godine bio treći uzrok smrti.
U 2024. godini od moždanog udara umrlo je 3 656 osoba, odnosno 7,2 % svih umrlih. Od toga je 1 601 umrlih muškarca (6,4 % od svih umrlih muškaraca) i 2 055 umrlih žena (7,9 % od svih umrlih žena).
Učestalost moždanog udara značajno raste s dobi, no više od 60 % moždanih udara događa se osobama mlađim od 70 godina, a 16 % osoba je mlađe od 50 godina.

Čimbenici rizika za moždani udar na koje možemo utjecati su:

  • pušenje
  • nepravilna prehrana
  • tjelesna neaktivnost
  • pretilost
  • povećana konzumacija alkohola
  • visoki krvni tlak
  • povišeni kolesterol
  • šećerna bolest
  • bolesti srca (osobito fibrilacija atrija)
  • tranzitorna ishemijska ataka (TIA).

Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

  • Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
  • Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
  • Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
  • Ograničite konzumaciju alkohola.
  • Nemojte pušiti.
  • Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Izvori:

World Stroke Campaign | World Stroke Organization

I Z V J E Š Ć E O UMRLIM OSOBAMA U HRVATSKOJ U 2024. GODINI

Novi koraci u detekciji

Nedavni znanstveni rad pod naslovom “Advances in steroid purification for novel techniques in carbon isotope ratio mass spectrometry of doping control” donosi važan iskorak u preciznosti i pouzdanosti antidopinških analiza. Autori istražuju nove metode pročišćavanja steroida koje unapređuju učinkovitost analize omjera izotopa ugljika, poznate kao CIR-MS (Carbon Isotope Ratio Mass Spectrometry), jedne od ključnih tehnika u otkrivanju sintetičkih anaboličkih steroida u sportu.

CIR-MS omogućuje razlikovanje prirodno proizvedenih steroida od onih sintetičkog podrijetla na temelju omjera stabilnih izotopa ugljika (^13C/^12C). Međutim, kako bi ta analiza bila pouzdana, steroidni metaboliti u uzorcima moraju biti iznimno čisti. U stvarnosti, biološki uzorci poput urina i krvi sadrže brojne smetnje koje mogu narušiti preciznost mjerenja. Upravo zato autori predlažu poboljšane postupke pročišćavanja koji značajno povećavaju kvalitetu i stabilnost rezultata.

U novom pristupu koriste se specifični adsorpcijski materijali i polimeri koji selektivno vežu steroidne molekule, čime se učinkovito uklanjaju nepoželjne nečistoće. Uvedene su i mikroekstrakcijske tehnike koje omogućuju analizu manjih količina uzorka, ali uz veći prinos ciljanih spojeva. Automatizacija ovih procesa smanjuje rizik ljudske pogreške i povećava ponovljivost rezultata. Nadalje, kombinacija različitih metoda pročišćavanja, poput kruto-tekućinske ekstrakcije i visokoučinkovite tekućinske kromatografije, dodatno smanjuje prisutnost tvari koje mogu ometati analizu. Poboljšana kemijska derivatizacija, kojom se steroidne molekule pripremaju za analizu, doprinosi većoj stabilnosti i točnosti dobivenih vrijednosti.

Rezultati ovih poboljšanja izravno utječu na kvalitetu antidopinškog nadzora. Čišći i precizniji uzorci smanjuju broj neodređenih nalaza, a laboratoriji mogu brže i sigurnije potvrditi je li određeni steroid prirodnog ili sintetičkog podrijetla. Time se povećava pravna sigurnost sportaša jer se smanjuje mogućnost pogrešne interpretacije rezultata, dok se istodobno jača povjerenje u cijeli sustav antidopinga. Uz to, novi pristupi omogućuju bržu obradu uzoraka, niže troškove i veću učinkovitost rada laboratorija.

Unatoč napretku, istraživanje upozorava i na izazove koji ostaju. Nove metode potrebno je validirati za širok spektar steroida i različite biološke matrikse, a njihova implementacija zahtijeva znatna ulaganja u opremu i obuku osoblja. Ključno je i međunarodno usklađivanje protokola, jer samo standardizirani pristupi mogu jamčiti usporedivost rezultata među laboratorijima.

Zaključno, nova dostignuća u pročišćavanju steroida predstavljaju značajan iskorak u tehnologiji antidopinških analiza. Ona omogućuju preciznije

razlikovanje između prirodnih i sintetičkih hormona, čime se dodatno jača integritet i pravednost u sportu. Ipak, njihov uspjeh ovisit će o spremnosti znanstvene i sportske zajednice da u njih uloži vrijeme, sredstva i suradnju potrebnu za njihovu potpunu primjenu. (J.K)

Poboljšanje integriteta u sportu

Više od 500 predstavnika nacionalnih vlada, antidopinških organizacija i stalnih izaslanstava pri UNESCO-u okupilo se prošlog tjedna u Parizu na Konferenciji stranaka Međunarodne konvencije protiv dopinga u sportu (COP10).

Obilježavajući 20. godišnjicu Međunarodne konvencije protiv dopinga u sportu, sudionici su se osvrnuli na dva desetljeća napretka u globalnim naporima za očuvanje sportskih vrijednosti, etike i zdravlja sportaša. Sudionici su također raspravljali o upravljanju Konvencijom i njezinoj usklađenosti, kao i o rješavanju novih izazova u sportskom integritetu. Zamjenik glavnog tajnika Bjørn Berge, koji je predstavljao Vijeće Europe, održao je uvodni govor na otvaranju sastanka. Njegova intervencija ilustrirala je povijest UNESCO-ve konvencije i Konvencije Vijeća Europe o antidopingu kao jedina dva međunarodna ugovora koji pružaju obvezujući pravni okvir državama za borbu protiv dopinga u sportu. Osim toga, istaknuo je suradnju Vijeća Europe s nacionalnim antidopinškim organizacijama i Svjetskom antidopinškom agencijom (WADA) kako bi se osiguralo da Svjetski antidopinški kodeks odražava sportske standarde pravednosti i demokratskih vrijednosti.

Govorio je i o revidiranim smjernicama za integritet sporta koje će biti usvojene na Konferenciji stranaka. Razvijene u bliskoj suradnji UNESCO-a i Vijeća Europe, Smjernice su namijenjene unaprjeđenju raznih pitanja sportskog integriteta, kao što su uznemiravanje i zlostavljanje u sportu, korupcija i namještanje utakmica.

Ishodi konferencije COP10 imat će ključnu ulogu u oblikovanju budućeg smjera globalnog upravljanja integritetom sporta, jačanju međunarodne suradnje, mira i održivog razvoja. Tekući proces reformi Konvencije usmjeren je na povećanje njezina učinka, održivosti, upravljanja i učinkovitosti. (V.B)

Svjetski dan svjesnosti o mijelodisplastičnom sindromu

Svjetski dan mijelodisplastičnog sindroma, koji se obilježava 25. listopada, posvećen je podizanju svijesti o ovoj rijetkoj malignoj bolesti krvi. Mijelodisplastični sindrom (MDS) karakterizira poremećaj u funkciji koštane srži, koja ne proizvodi dovoljan broj zdravih krvnih stanica.

MDS se može pojaviti u različitim oblicima – neki su blagi i mogu dugo ostati neprepoznati, dok su drugi ozbiljniji i mogu znatno narušiti kvalitetu života oboljelih.

Prema podacima Izvješća o umrlim osobama u 2024. godini od mijelodisplastičnog sindroma umrlo je ukupno 79 osoba od kojih je 45 muškaraca i 34 žena, dok se prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo godišnje u Hrvatskoj registrira oko 150 novih slučajeva.

Znakovi i simptomi MDS-a

Anemija

Anemija je smanjenje broja zdravih crvenih krvnih stanica. Crvene krvne stanice prenose kisik po cijelom tijelu. Anemija može uzrokovati sljedeće simptome:

  • umor
  • vrtoglavicu
  • slabost
  • kratkoću daha tijekom uobičajenih fizičkih aktivnosti
  • glavobolju
  • ubrzan ili nepravilan rad srca
  • blijedu kožu.

Neutropenija

Neutropenija je smanjenje broja neutrofila, vrste bijelih krvnih stanica. Bijele krvne stanice pomažu tijelu u borbi protiv infekcija. Neutropenija može uzrokovati sljedeće simptome:

  • česte infekcije ili infekcije koje ne prolaze
  • povišenu tjelesnu temperaturu (vrućicu)

Trombocitopenija

Trombocitopenija je smanjenje broja zdravih krvnih pločica (trombocita). Trombociti pomažu u zaustavljanju krvarenja i sudjeluju u zacjeljivanju rana. Trombocitopenija može uzrokovati sljedeće simptome:

  • lako nastajanje modrica
  • dugotrajno krvarenje čak i kod manjih posjekotina
  • sitne crvene točkice na koži (petehije)
  • česta i/ili obilna krvarenja iz nosa
  • krvarenje desni.

Iako u većini slučajeva nije jasno što uzrokuje genetske promjene koje dovode do MDS-a, postoje neki poznati čimbenici rizika poput: dobi, spola (muškarci imaju veću vjerojatnost da će razviti MDS od žena), genetskih poremećaja, obiteljske predispozicije, prethodno liječenje raka, pušenja, izloženosti benzenu.

Hrvatska udruga leukemija i limfoma (HULL) navodi kako se mijelodisplastični sindrom (MDS) najčešće javlja u starijoj životnoj dobi — većina oboljelih ima više od 60 godina, a prosječna dob dijagnoze je 77 godina.

Izbor najboljeg načina liječenja MDS-a ovisi o njegovoj vrsti, stupnju rizika i općem zdravstvenom stanju bolesnika.

Mogućnosti liječenja uključuju:

  • potporno liječenje
  • intenzivno liječenje citostaticima i presađivanjem krvotvornih matičnih stanica
  • nove terapijske mogućnosti: manje intenzivno liječenje citostaticima.

Izvori:

Myelodysplastic syndromes (MDS) signs and symptoms | Blood Cancer United

https://hull.hr/

 

Europski tjedan sigurnosti i zdravlja na radu 

Europski tjedan sigurnosti i zdravlja na radu ove se godine obilježava od 20. do 24. listopada. Glavni cilj Europskog tjedna sigurnosti i zdravlja na radu je podizanje svijesti o važnosti sigurnosti i zdravlja na radnim mjestima, poticanje rasprava među dionicima i razmjene dobrih praksi te promicanje aktivnosti za smanjenje rizika na radu.

Hrvatska obilježava Europski tjedan sigurnosti i zdravlja na radu kroz stručne skupove, predavanja i radionice, gdje sudjeluju predstavnici ministarstva, stručnjaci za sigurnost na radu, predstavnici radnika i poslodavaca te ostali zainteresirani dionici.

Ove se godine završava Kampanja za zdrava radna mjesta za razdoblje 2023.-2025.  koju koordinira Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu. Kapanja pod nazivom „Siguran i zdrav rad u digitalno doba“ poseban fokus stavljala na pet prioritetnih područja sigurnosti na radu: radu putem digitalnih platformi, automatizaciji zadataka, radu na izdvojenom mjestu rada i hibridnom radu, upravljanju radnicima uz pomoć umjetne inteligencije te pametnim digitalnim sustavima. Završetak kampanje nije kraj aktivnosti, već poziv na daljnji angažman svih dionika kako bi se kontinuirano unapređivali uvjeti rada na radnim mjestima u sve složenijem digitalnom svijetu.

Sljedeća Kampanja za zdrava radna mjesta za razdoblje 2026.-2028.  usredotočuje se na mentalno zdravlje i psihosocijalne rizike na radu u „novim i zanemarenim profesionalnim skupinama, sektorima i područjima“ i pokreće čitav niz novih aktivnosti koje za cilj imaju osvijestiti ovu problematiku te donijeti prijedloge za poboljšanje.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo aktivno sudjeluje u promociji Europskog tjedna sigurnosti kroz organizaciju edukativnih radionica, seminara  i webinara, provođenjem aktivnosti Kampanje za zdrava radna mjesta te sudjelovanjem na stručnim skupovima u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

 

 

 

Treća Generalna skupština Zajedničke akcije za kardiovaskularne bolesti i dijabetes

Od 14. do 16. listopada 2025. Madrid je bio domaćin treće Generalne skupštine JACARDI-ja (Zajednička akcija za kardiovaskularne bolesti i dijabetes), okupivši više od 200 sudionika iz 21 europske države.

Na Generalnoj skupštini sudionici su raspravljali o smanjenju nejednakosti u pristupu zdravstvu, posebice u kontekstu rodnih razlika – žene u Europi i dalje imaju lošije ishode kod kardiovaskularnih bolesti. Naglašena je potreba za boljim praćenjem zdravstvenih podataka, održivim modelima skrbi i uključivanjem pacijenata u liječenje.

Na Skupštini se istaknula i važnost izrade Plana Europske unije za kardiovaskularno zdravlje. U okviru događaja predstavnici Europske komisije, Svjetske zdravstvene organizacije i stručnih organizacija sudjelovali su u raspravama o integraciji pilot-projekata JACARDI-ja u buduće zdravstvene politike.

JACARDI, koji traje od 2023. do 2027. godine, uključuje 143 pilot-projekta u 21 državi te promiče rano otkrivanje, integriranu skrb i zdravstvenu pismenost u borbi protiv nezaraznih bolesti.

Cilj sudjelovanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u ovom projektu je procjena razine zdravstvene pismenosti u općoj populaciji te među osobama koje boluju od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, kao i provedba pilot-projekta usmjerenog na unaprjeđenje zdravstvene pismenosti stanovnika Republike Hrvatske.

Ovaj je projekt financiran iz programa EU4Health 2021.-2027. u okviru Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava 101126953. Izneseni stavovi i mišljenja su, međutim, isključivo stavovi autora/autorica i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za zdravlje i digitalne tehnologije (HaDEA). Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Story Pink Fest 2025. – „Sačuvajmo zdrave dojke”

U subotu, 18. listopada 2025., Zagreb je bio domaćin javnozdravstvene manifestacije Story Pink Fest, koju su organizirali časopis Story i udruga P.I.N.K. life – pogled iz novog kuta uz podršku mnogih partnera. Događaj je započeo u parku Zrinjevac, a nastavio se povorkom do Cvjetnog trga, gdje je održana humanitarna modna revija žena koje su prošle liječenje ili su trenutno u procesu liječenja  raka dojke, uz sudjelovanje osoba iz javnog života.

Manifestacija se održala pod već tradicionalnim sloganom „Sačuvajmo zdrave dojke“, a cilj događaja je bio podizanje svijesti o važnosti zdravih životnih navika, redovitih pregleda i samopregleda dojki. Hrvatski zavod za javno zdravstvo ovom je prilikom istaknuo značaj odaziva na mamografske preglede u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.

Rak dojke ostaje najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja svijeta. Prema zadnje dostupnim podacima, u 2022. godini zabilježeno je 3 088 novih slučajeva, dok je u 2024. godini od ove bolesti preminulo 697 žena.

Zahvaljujući organiziranom programu probira, suvremenim dijagnostičkim metodama i dostupnosti inovativnih terapija, u Hrvatskoj bilježimo pad smrtnosti od raka dojke za 25–30%, što nas svrstava među zemlje s nižom stopom smrtnosti u Europskoj uniji. Od početka provedbe Nacionalnog programa obavljeno je oko 2 300 000 mamografskih pregleda, a otkriveno je više od 10 000 novih slučajeva raka dojke.

Odaziv žena na mamografske preglede u sklopu programa iznosi 70 %, što Hrvatsku svrstava među zemlje s visokim odzivom. Sve žene u dobi od 49 do 70 godina pozivaju se na mamografiju svake dvije godine. Trenutno je u tijeku deveti ciklus pozivanja, koji obuhvaća žene rođene između 1955. i 1976. godine, a pozivi se šalju na kućne adrese.

Listopad, mjesec borbe protiv raka dojke, obilježava se brojnim javnozdravstvenim i humanitarnim akcijama koje šalju jasnu poruku: prevencija i rano otkrivanje ključni su za očuvanje zdravlja dojki.

Newer posts