Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (45. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom prvih šest tjedana (40. – 45. tjedan) sezone gripe 2025./2026., zaključno s 9. studenim 2025. godine pristiglo 1070 prijava oboljelih od gripe, od čega je 404 prijava zaprimljeno u 45. tjednu (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz većine županija, pri čemu se u 45. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 45. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
U usporedbi istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije. Primjerice, u prvih mjesec i pol zaprimljeno je 1070 u odnosu na 112 prijava lanjske sezone. Tijekom prvih šest tjedana ove sezone zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 48 oboljelih, od kojih jedan na jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme hospitalizirano zbog gripe ukupno 8 oboljelih, od kojih dvoje u jedinici intenzivnog liječenja.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tjedno se bilježi oko 6% pozitivnih nalaza na gripu u zadnja dva tjedna. U pozitivnim uzrocima detektiran je virusi gripe A, pri čemu je među subtipiziranim uzorcima potvrđen virusi gripe A/H1N1pdm09.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Potpredsjednik Vlade RH i ministar Bačić, ministrica Hrstić i ravnatelj HZJZ-a Capak obišli zgradu u Nazorovoj ulici koja je u procesu obnove
U sklopu programa obilaska obilaska gradilišta poslijepotresne obnove na području grada Zagrebu, potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić posjetio je zgradu HZJZ-a u Nazorovoj ulici koja je u procesu obnove.
Potpredsjednika Vlade Bačića na gradilištu su dočekali doc. dr. sc. Irena Hrstić, ministrica zdravstva RH i izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a koji su sa suradnicima obišli zgradu u Nazorovoj 53, nakon čega su se obratili medijima.
„Koliko god je potres bio velika katastrofa i nedaća, omogućio je obnovu zgrada koje ne bi bile obnovljene da se potres nije dogodio. Kroz proces obnove i druga ulaganja na području Grada Zagreba i zagrebačkog potresa, u relativno kratkom razdoblju zabilježena su ulaganja kakvih dosad nije bilo. Samo za obnovu zdravstvene infrastrukture na području zagrebačkog potresa utrošeno je 800 milijuna eura“, istaknuo je ministar Bačić.
Ministrica Irena Hrstić dodala je: „Osim što dolazimo do trajnog rješenja za smještaj djelatnosti Medicine rada, kontinuirano kroz politiku Vlade govorimo o poboljšanju uvjeta rada za zdravstvene djelatnike i zdravstveni sustav, a upravo se medicina rada time bavi. Ministarstvo zdravstva izdvojit će iznos od 880.000 eura za nabavu medicinske i nemedicinske opreme i vjerujem da je ovo pokazatelj da se kroz međuresornu suradnju može postići cilj, koji je u ovom slučaju stavljanje medicine rada i anti-doping kontrole pod isti krov“.
Projekt cjelovite obnove zgrade provodi se suradnjom MPGI, MZ i HZJZ te se financira sredstvima Zajma Svjetske banke. Zgrada je površine 3.270 četvornih metara, rasprostranjena na etažama suterena, prizemlja i 3 kata. Smještena je u povijesnoj urbanističkoj cjelini Zagreba koja je zaštićeno kulturno dobro.
„U ovoj zgradi bit će smještena Služba za medicinu rada, koja se bavi zaštitom zdravlja radnika na radnom mjesto i Služba za anti-doping, koja se bavi edukacijama, promicanjem i kontrolom dopinga u sportu. HZJZ se trenutačno nalazi na devet lokacija u Gradu Zagrebu, od Cimermanove do Borongaja – ovo je jedno od rješenja za trajni smještaj krovne ustanove javnog zdravstva u Hrvatskoj“, kazao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Fotogalerija:
COVID-19 u Hrvatskoj (11.11.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 45. kalendarskom tjednu (tjedan od 3. do 9. studenog 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 586 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 45. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Nova znanstvena studija ITA-e
U novoj recenziranoj znanstvenoj studiji koju je vodila International Testing Agency (ITA) predstavljen je inovativan model koji povezuje učinke tvari i metoda s Popisa zabranjenih sredstava s fiziološkim karakteristikama olimpijskih sportova.
Studija pod nazivom „Mapping of the Pharmacological Effect of Prohibited Substances and Methods to Athletic Physiological Characteristics“ rezultat je suradnje stručnjaka ITA-e Gregoryja Haywarda, Lorenza Gaborinija, Neila Robinsona i Marka Stuarta te profesora Davida Mottrama sa Sveučilišta Liverpool John Moores. Radi se o nastavku ranijeg istraživanja ITA-e iz 2022. godine koje je po prvi put kvantificiralo fiziološke zahtjeve svakog olimpijskog sporta.
U novom radu ti su nalazi integrirani s farmakološkim podacima što omogućuje razumijevanje kako različite klase zabranjenih tvari i metoda mogu poboljšati, ali i narušiti sportski rezultat – ovisno o specifičnom sportu. Znanstvena analiza obuhvatila je mapiranje 31 farmakološke kategorije iz Popisa zabranjenih sredstava prema šest ključnih domena sportskih izvedbi: aerobna izdržljivost, mišićna izdržljivost, psihomotoričke vještine i preciznost, snaga i moć, vrijeme reakcije te agilnost pokreta.
Ovakav pristup omogućuje antidopinškim organizacijama da preciznije identificiraju rizike dopinga specifične za svaki sport, usmjere svoje testne resurse na tvari koje najviše odgovaraju fiziološkim zahtjevima pojedine discipline te osiguraju proporcionalne i učinkovitije programe testiranja. Time se dodatno štiti zdravlje sportaša i očuvanje načela poštene igre.
Za ITA-u, rezultati ove studije izravno unapređuju dizajn i provedbu neovisnih programa antidopinga koje ta organizacija provodi za međunarodne sportske saveze i događaje. Primjena rezultata u operativnom planiranju omogućuje optimizaciju raspodjele testiranja, preciznije ciljanje tvari te proširenje analitičkog spektra u skladu s fiziološkim zahtjevima različitih sportova.
Ova studija predstavlja važan korak naprijed u razumijevanju povezanosti između sportskih izvedbi i farmakoloških učinaka. Povezujući sportsku fiziologiju i farmakologiju, ITA i njezini partneri doprinose stvaranju učinkovitijih, znanstveno utemeljenih antidopinških strategija.
Zajedno s prethodnim istraživanjem iz 2022. godine ovo najnovije djelo uspostavlja novu standardnu metodologiju za procjenu rizika u sportu koja kombinira fiziološke i farmakološke aspekte s ciljem daljnjeg jačanja integriteta i vjerodostojnosti olimpijskog sporta. (J.B)
Održan koordinacijski sastanak u Tivtu u okviru projekta Before Time
U sklopu projekta Before Time – Empowering Women and Communities for Protection Against Cervical Cancer (Osnaživanje žena i zajednice za zaštitu od raka vrata maternice), u Tivtu u Crnoj gori od 28. do 30. listopada 2025., održao se sastanak svih projektnih partnera. Sastanak su organizirali i koordinirali suradnici iz Crne gore, a mjesto održavanja bio je Dom zdravlja Tivat. Na sastanku su iz projektnog tima HZJZ-a sudjelovali prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., Petra Smoljo, dr. med. i Margareta Merkaš, mag. sanit. ing.
Projekt Before Time se provodi u sklopu programa Interreg VI-A IPA Croatia-Bosnia and Herzegovina-Montenegro. Ciljevi i aktivnosti projekta se provode u dva glavna područja prevencije; primarna prevencija i rano otkrivanja predstadija i početnog raka vrata maternice (sekundarne prevencije) s ukupnim proračunom od oko 1,3 milijuna eura. Skraćeni naziv projekta naglašava važnost prevencije i poznate poslovice „Bolje spriječiti, nego liječiti“ – bolje spriječiti prije, nego liječiti (Prevention before treatment intervention).
Projekt koordinira Zavod za javno zdravstvo Zadar, a sudjeluje ukupno šest partnera iz tri zemlje. Više o projektu može se pročitati na poveznicama: https://www.hzjz.hr/projekti/interreg-projekt-o-jacanju-prevencije-raka-vrata-maternice-before-time/ i https://necurak.hzjz.hr/projekt-before-time-hr/.
Sastanak partnera u Tivtu započeo je u popodnevnim satima 28. 10. pozdravnom riječi dr. Danice Stevović, direktorice Doma zdravlja Tivat. U nastavku je Jelena Ćosić Dukić, glavna projektna menadžerica prezentirala “Pregled ostvarenja na projektu” prema planiranim zadacima i projektnim rezultatima. Predstavljeni su dosadašnji rezultati, realizirane aktivnosti te status pojedinih rezultata u odnosu na projektni plan. Kasnije u tijeku neformalne večere nastavljeno je druženje i razmjena iskustava između partnera.
Sastanak je 29. listopada započeo prezentacijom i predstavljanjem protokola za testiranje na HPV sa samouzorkovanje te izvještajem o dosadašnjim rezultatima te pilot aktivnosti. U nastavku je IPEMED predstavio sveobuhvatan pregled komunikacijskih aktivnosti provedenih u sklopu projekta u razdoblju od 1. rujna 2024. do 24. listopada 2025., a Jelena Pranjić iz Doma zdravlja Mostar predstavila je pregled izvršenja financijskog proračuna svih partnerskih organizacija.
Nakon pauze, sastanak se nastavio u obliku grupnog rada gdje su svi partneri sudjelovali u davanju prijedloga za izradu kurikuluma i edukativnih materijala o zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja. Odlučeno je da će se izraditi kurikulum sa istim temama za ciljanu skupinu stručnjaka u zajednici kao i za adolescente i mlade te roditelje, no da će se razlikovati u načinu prijenosa poruke.
Sastanak se nastavio predstavljanjem aplikacije GINA – digitalne AI asistentice za ginekološku pismenost koja izmneđu ostalih, sadrži i teme važne za edukaciju o primarnoj i sekundarnoj prevenciji raka vrata maternice kao i edukativne videomaterijale izrađene u sklopu projekta, koja će dodatno osnažiti pristup informacijama i podršci ženama u zajednici.
Na kraju, raspravljalo se o dovršetku izrade hodograma odnosno protokola za proces provođenja aktivnosti testiranja na HPV uz samouzorkovanje koji svaka zemlja partnerica treba izraditi prilagođeno svojim mogućnostima i okolnostima, a taj zadatak će koordinirati ZZJZ Zadar i HZJZ.
Sastanak je ostvario svoje glavne ciljeve u vidu pregleda dosadašnjih aktivnosti i izvršenih zadataka te upoznavanja sudionika s predstojećim aktivnostima i rokovima, kao i razmjenom informacija i iskustava u provedbi između partnera. Sastanak je završio 30. listopada 2025. održavanjem bilateralnih sastanaka i individualnih konzultacija između projektnih partnera.
Šah bez barijera – Hrvatska na 2. FIDE šahovskoj olimpijadi za osobe s invaliditetom
U Astani, glavnom gradu Kazahstana, od 19. do 26. listopada 2025. godine održana je 2. FIDE šahovska olimpijada za osobe s invaliditetom.
Na ovogodišnjoj Olimpijadi sudjelovale su 34 reprezentacije iz cijelog svijeta, među njima i hrvatska ekipa. Na natjecanju su sudjelovali šahisti s različitim vrstama invaliditeta (tjelesnim invaliditetom, oštećenjem sluha i vida), a posebnost mu daje pravilo da u svakom kolu mora sudjelovati barem jedan igrač svakog spola, čime se dodatno potiče ravnopravnost spolova i inkluzija u sportu. Hrvatska reprezentacija zauzela je, nakon 7. mjesta na prvoj Olimpijadi, solidno 19. mjesto, čime je ostvarila zapažen rezultat unatoč organizacijskim izazovima koji su prethodili natjecanju.
Posebno ističemo sudjelovanje Ane Vuljanić, djelatnice Odsjeka za istraživanje i razvoj područja invaliditeta s Registrom osoba s invaliditetom u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Ana je dugogodišnja članica i šahovske reprezentacije gluhih osoba, a njezin doprinos ovom natjecanju pokazuje kako osobni i profesionalni angažman mogu zajedno promicati vrijednosti jednakosti i uključivanja.
Ova Olimpijada potvrđuje da je šah univerzalni jezik koji povezuje ljude bez obzira na razlike. A od 2026. godine održavat će se zajedno s glavnom šahovskom olimpijadom, počevši u Samarkandu (Uzbekistan), čime se šalje snažna poruka da svi šahisti pripadaju istoj globalnoj zajednici.
Inkluzija kao javnozdravstvena vrijednost
Sudjelovanje na ovakvim međunarodnim natjecanjima podsjetnik je da uključivanje osoba s invaliditetom nije samo sportsko, već i javnozdravstveno pitanje. Pružanjem prilika za ravnopravno sudjelovanje u društvenom i sportskom životu jačamo psihosocijalno zdravlje, osjećaj pripadnosti i samopouzdanja osoba s invaliditetom.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (44. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom prvih pet tjedana (40. – 44. tjedan) sezone gripe 2025./2026., zaključno s 2. studenim 2025. godine pristiglo 666 prijava oboljelih od gripe, od čega je 283 prijava zaprimljeno u 44. tjednu (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz većine županija, pri čemu se u 44. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 44. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
U usporedbi s istim razdobljem lanjske sezone gripe, ranije se bilježi porast broja oboljeli od gripe (666 u odnosu na 95 prijava). Tijekom prvih pet tjedana ove sezone zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 44 oboljelih, od kojih jedan na jedinicu intenzivnog liječenja, što je više u odnosu na isto razdoblje lanjske sezone (6 hospitaliziranih, od kojih dvoje u jedinici intenzivnog liječenja).
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo bilježi se porast udjela pozitivnih nalaza na gripu sa oko 3% u 43. tjednu na nešto manje od 6% u 44. tjednu. U pozitivnim uzrocima detektirani su virusi gripe A, pri čemu je među subtipiziranim uzorcima potvrđen virus A/H1N1pdm09.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Poziv na razgovor – 2.3. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu, pripravnik od 2. srpnja 2025.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 2. srpnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.3. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu, pripravnik, 1 radnik na određeno vrijeme od 1 godine.
Više pogledajte ovdje.
Izvješće o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2023. godini prema metodologiji sustava zdravstvenih računa
S obzirom na trend naglog porasta izdvajanja za zdravstvo u razvijenim zemljama tijekom posljednjih desetljeća, pojavila se potreba za praćenjem pokazatelja potrošnje u zdravstvu koji bi pružili uvid u strukturu te potrošnje i omogućili usporedbu između različitih zemalja. Kao odgovor na tu potrebu, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) razvila je Sustav zdravstvenih računa (System of Health Accounts) – metodologiju prikazivanja financijskih zdravstvenih pokazatelja koja obuhvaća niz vrlo detaljnih i preciznih klasifikacija dionika i funkcija u zdravstvu, čijim se kombiniranjem u tablicama i unosom pripadajućih izdataka dobiva pregled strukture zdravstvene potrošnje.
Tom metodologijom je započeto prikupljanje podataka za Hrvatsku – istraživanje, u sklopu kojega su prikupljeni financijski podaci za 2011. godinu, prvi je put provedeno 2012. godine. Podaci za 2012. godinu prikupljeni su tijekom 2013. godine – u obama navedenima ciklusima korištena je metodologija Sustava zdravstvenih računa 1.0 (System of Health Accounts, Version 1.0). Prikupljanje podataka za 2013. godinu provedeno je tijekom 2014. godine i to po prvi put prema metodologiji Sustava zdravstvenih računa 2011 (System of Health Accounts, Version 2011), a prema toj metodologiji prikupljani su i svi podaci za sljedeće godine, uključujući i podatke za 2023. godinu, koji su prikupljeni tijekom 2024. godine. Kao izdaci za 2023. godinu uračunati su izdaci za aktivnosti koje su izvršene tijekom te godine, bez obzira na vrijeme kada je ta aktivnost zaista i plaćena.
Izvješće možete pogledati i preuzeti putem sljedeće poveznice: Izvješće o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2023. godini prema metodologiji sustava zdravstvenih računa.
Nove spoznaje o antidopinškim mjerama u teretanama i fitness centrima
U novom znanstvenom istraživanju objavljenom 2025. godine pod nazivom „Anti-doping measures in gyms and fitness centres: A mapping study“ analizirane su mjere antidopinga koje se provode u teretanama i fitness centrima u 52 države članice Konvencije Vijeća Europe o suzbijanju dopinga u sportu. Istraživanje je provela radna skupina Vijeća Europe u suradnji s nacionalnim antidopinškim organizacijama. Glavni cilj studije bio je utvrditi u kojoj se mjeri antidopinške politike primjenjuju izvan profesionalnog sporta, odnosno u rekreativnim okruženjima kao što su teretane i fitness centri, gdje uporaba tvari za poboljšanje tjelesnog izgleda i performansi postaje sve češći problem.
U istraživanju je sudjelovalo 49 država koje su odgovorile na upitnik. Rezultati pokazuju da samo 35 posto država provodi konkretne mjere usmjerene na korisnike i osoblje teretana, dok je 39 posto navelo da u svojim politikama imaju programe koji se bave zdravstvenim posljedicama uporabe dopinga u tim okruženjima. U većini slučajeva, njih čak 83 posto, nacionalne antidopinške organizacije imaju aktivnu ulogu u provođenju tih mjera, što pokazuje da se problem dopinga sve više prepoznaje i izvan konteksta vrhunskog sporta.
Istraživanje ukazuje na to da su mjere antidopinga u rekreativnom sportu još uvijek nedovoljno razvijene. Dok se većina resursa i pažnje usmjerava na kontrolu dopinga među profesionalnim sportašima, u teretanama i fitness centrima često izostaju sustavne kontrole, edukacijski programi i zdravstveno usmjerene preventivne akcije. Autori ističu da bi edukacija trenera, instruktora i rekreativnih sportaša trebala biti ključan korak u sprječavanju uporabe zabranjenih tvari. Također, preporučuje se jačanje suradnje između zdravstvenih institucija, sportskih organizacija i nadležnih tijela kako bi se stvorilo sigurnije i zdravije okruženje za rekreativno bavljenje sportom.
Ova istraživanja predstavlja važan doprinos razumijevanju stvarnog stanja antidopinških mjera u neprofesionalnom sportu. Iako su neke zemlje već napravile značajan napredak, većina i dalje nema razvijen sustav prevencije i nadzora dopinga u teretanama. Rezultati istraživanja mogli bi poslužiti kao poticaj državama da dodatno razviju nacionalne strategije i edukacijske programe koji promiču čist i zdrav sport na svim razinama. (J.K)
COVID-19 u Hrvatskoj (4.11.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 44. kalendarskom tjednu (tjedan od 27. listopada do 2. studenog 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 689 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 44. kalendarskom tjednu zabilježene su četiri prijave smrtnih ishoda od COVID-19 koji su nastupili u tjednima ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo.
Više pogledajte ovdje.
Tvrtki INA d.d. dodijeljen certifikat Tvrtka prijatelj zdravlja
U okviru Nacionalnog programa Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 30. listopada 2025. godine svečano je uručen certifikat „Tvrtka prijatelj zdravlja“ tvrtki INA d.d. Ovo priznanje dodjeljuje se tvrtkama koje svojim zaposlenicima omogućuju usvajanje zdravih životnih navika, promiču zdravlje na radnom mjestu i iskazuju pozitivnu brigu o očuvanju okoliša. Tvrtka INA d.d. uključila se u aktivnost programa Živjeti zdravo te uspješno zadovoljila sve potrebne kriterije za dobivanje naziva „Tvrtka prijatelj zdravlja“. „„Za nas u Ini zdravlje zaposlenika nije samo pitanje dobrobiti, nego temelj održivosti našeg poslovanja. Energetski sektor je brz, zahtjevan i često pod velikim pritiskom, zbog čega zdravlje ljudi stavljamo rame uz rame sa sigurnošću i operativnom izvrsnošću. Naš pristup je jednostavan: kada ljudi imaju podršku, donose bolje odluke, rade kvalitetnije i ostaju motivirani. Zato razvijamo širok spektar programa – od prevencije stresa i burnouta, profesionalne psihološke podrške i fleksibilnih radnih rješenja, do poticanja zdravih prehrambenih navika, redovitog kretanja, ranog otkrivanja bolesti i edukacije prve pomoći. Nastavit ćemo graditi kulturu u kojoj snaga ne znači šutjeti, nego imati hrabrosti otvoreno reći kako si, jer vjerujemo da je upravo to novi standard odgovornog liderstva u našoj industriji.“, izjavila je u prigodi dodjele certifikata g. Una Radulović Zekić, , direktorica zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u INA, d.d.
Uz djelatnike Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivanu Šimić, dipl. ing. preh. teh. i Tamaru Balja, mag. psych., priznanje je uručila izv.prof.dr. sc. Antonija Balenović, dr. med., voditeljica odjela za promicanje cjeloživotnog zdravlja te istaknula da je kultura promicanja zdravlja na radnom mjestu dugotrajan proces vezan uz brojna i različita tematska poručja, kako pojedinca tako i tvrtke u cjelosti, a obuhvaća udružene napore poslodavaca, zaposlenika i društva u cjelini s ciljem poboljšanja zdravlja i dobrobiti ljudi na njihovom radnom mjestu.
Predsjednik WADA-e o „Enhanced Games”
Predsjednik Svjetske antidopinške agencije (WADA), Witold Bańka, ponovno je snažno istupio protiv planiranog održavanja kontroverznih Enhanced Games koje bi se prvi put trebale održati u svibnju 2026. godine u Las Vegasu.
Poljski čelnik, bivši sportaš i ministar sporta, nazvao je te „igre”, na kojima bi sportaši smjeli koristiti doping pod liječničkim nadzorom, „vrlo opasnima” i „potpuno neodgovornima”.
Govoreći na događaju u Londonu, Bańka je prema navodima BBC-a izjavio:
„Ponekad smo doista bez riječi pred ovom apsurdnom idejom. Kako itko može tvrditi da je etički i moralno prihvatljivo dopuštati natjecanje pod utjecajem zabranjenih tvari?”
„Opasan cirkus”
Bańka je pozvao Američku antidopinšku agenciju (USADA) da učini sve što je moguće kako bi spriječila održavanje tih igara.
„Željeli bismo da naši kolege u SAD-u učine više kako bi osigurali da se ova manifestacija ne održi”, rekao je, dodavši kako postoje i pravne mogućnosti za djelovanje.
„USADA se načelno izjasnila protiv, ali možda je došlo vrijeme da se i same sponzore uvjeri u to da je ova manifestacija opasna.”
Travis Tygart iz USADA-e već je ranije osudio ideju „dopinških igara” nazvavši ih „opasnim cirkuskim nastupom koji nema nikakve veze s pravim sportom”. Unatoč tome, dosad nisu poduzeti konkretni koraci kako bi se njihovo održavanje spriječilo.
„Nadam se da do toga ipak neće doći, iako iza projekta stoje utjecajni i vrlo bogati sponzori”, zaključio je Bańka.
Velike nagrade i prvi njemački sudionik
Enhanced Games bi, prema najavama organizatora, sportašima trebale ponuditi goleme novčane nagrade, uključujući premije do milijun američkih dolara za obaranje rekorda postignutih uz uporabu dopinga. Spominju se i šesteroznamenkaste startnine za pojedine natjecatelje.
Prvi sportaš iz Njemačke koji je javno potvrdio sudjelovanje jest bivši europski prvak u plivanju na kratkim prugama Marius Kusch. Organizatori su zasad predvidjeli natjecanja samo u tri sporta: plivanju, atletici i dizanju utega. (J.K)
Izvješće – Dojenačke smrti u Hrvatskoj u 2024. godini
Praćenje dojenačkih smrti kao jednog od najosjetljivijih pokazatelja zdravstvenog stanja najmlađeg dijela populacije sastavni je dio ciljeva SZO/EURO “Zdravlje za sve”, a brojne međunarodne organizacije (UN, SZO, UNICEF) ubrajaju dojenačku smrtnost među osnovne pokazatelje zdravstvenog stanja stanovništva.
U Hrvatskoj je u 2024. godini umrlo 104 dojenčadi (u 2023. godini 127), a stopa dojenačke smrtnosti iznosi 3,2/1.000 živorođene djece (3,9/1.000 u 2023. godini). Prema pokazateljima
Eurostata (Statistički ured Europske unije), prosječna stopa dojenačke smrtnosti za 27 članica Europske unije (EU-27) je 2023. godine iznosila 3,3/1.000. Najniže stope dojenačke smrtnosti u EU-
27 zabilježene su u Estoniji (1,7/1.000) te Sloveniji i Finskoj (1,8/1.000). U EU-27 najviše stope dojenačke smrtnosti su zabilježene u Rumunjskoj i Slovačkoj (5,6/1.000) te Bugarskoj (4,9/1.000).
Redovito izvješće o dojenačkim smrtima u Hrvatskoj za 2024. godinu dostupno je putem sljedeće poveznice: Dojenačke smrti u Hrvatskoj 2024. g.
Izvješće – Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. g.
U ovom izvješću su prikazani i analizirani podaci o vrstama pobačaja (spontani gubici trudnoće, namjerni prekidi trudnoće i ostali oblici pobačaja) u Republici Hrvatskoj u 2024. godini. Izvor podataka su isključivo bolnice jer se prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine (NN 18/1978, 88/2009), medicinski postupci dovršetka pobačaja i prekidi trudnoće mogu obavljati samo u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.
Izvješće o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. godine dostupno je putem sljedeće poveznice: Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. g.
Izvješće – Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. godine
U 2024. g. u rodilištima Hrvatske je ukupno zabilježeno 32.183 poroda s ukupno 32.710 rođenih. Od 32.710 ukupno rođenih je 32.575 živorođenih i 135 mrtvorođenih, a od živorođenih je u prvih sedam dana života umrlo 61 novorođenče. Rodilišni podaci se odnose na sve rođene u zdravstvenim ustanovama, neovisno o državi stalnog prebivališta majke, a od 32.183 rodilje je 135 žena sa stalnim prebivalištem izvan Hrvatske (135 živorođenja).
Podaci iz zdravstvenih ustanova su odraz rada rodilišta i razlikuju se po metodologiji prikupljanja i broju rođenih od podataka Državnog zavoda za statistiku, odnosno vitalno-statističkih podataka. Podaci vitalne statistike se, prema UN-ovoj i Eurostatovoj metodologiji (u primjeni u Hrvatskoj od 1998. g.), odnose na djecu čije majke imaju stalno prebivalište u Hrvatskoj i nisu izbivale iz zemlje dulje od jedne godine, kao i na djecu majki koje nemaju stalno prebivalište u Hrvatskoj, ali na području Hrvatske borave jednu godinu ili dulje.
Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. godine dostupno je putem sljedeće poveznice: Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. godine.
Izvješće – Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2024. godini
Protekla tri desetljeća Republiku Hrvatsku možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje s obzirom na stopu rodnosti u rasponu 9 – 10 na 1.000 stanovnika i stopu smrtnosti u rasponu 11 – 12 na 1.000 stanovnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2022. godine je u Republici Hrvatskoj broj živorođenih ispod 35.000 i kontinuirano pada (2022. godine: 33.883; 2023. godine: 32.170; 2024. godine 32.069). U Hrvatskoj je, kao i većini drugih europskih zemalja, natalitetna stopa ispod 9,0/1.000 stanovnika, a u 2023. i 2024. godini je iznosila 8,3/1.000 stanovnika. Nakon pandemije COVID-19 broj umrlih je u padu te mortalitetna stopa iznosi 13,2/1.000, a stopa prirodnog prirasta je -4,9/1.000 stanovnika
Izvješće o prirodnom kretanju u Hrvatskoj u 2024. g. dostupno je putem sljedeće poveznice: Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2024. g.
Mjesec borbe protiv raka prostate 2025.
Tijekom studenoga, kroz globalni pokret Movember, diljem svijeta se podiže svijest o važnosti brige za muško zdravlje. Kampanja potiče muškarce na redovite preventivne preglede, rano otkrivanje raka prostate i testisa te međusobnu podršku u očuvanju fizičkog i mentalnog zdravlja.
Rak prostate je četvrti po redu novodijagnosticirani rak u muškaraca na svijetu, s procijenjenih 1 467 854 novih slučajeva u 2022. godini. Na osmom mjestu je najčešćih zloćudnih uzroka smrti u 2022. godini s 397 430 smrti.
Većina muškaraca s rakom prostate nema nikakve simptome, međutim, neki muškarci mogu iskusiti:
- učestalo mokrenje
- poteškoće pri mokrenju
- krv u mokraći ili sjemenu
- bol u leđima, kukovima ili zdjelici.
Ovi simptomi mogu biti uzrokovani i drugim stanjima, ne nužno rakom prostate, zato je važno da se posavjetujete s liječnikom ako imate bilo koji od ovih simptoma.
U kasnijim fazama bolesti, rak prostate može se proširiti na okolna tkiva i limfne čvorove u zdjelici, a ponekad i na druge dijelove tijela. Tada se mogu pojaviti simptomi poput umora, slabosti i gubitka tjelesne težine.
Većina bolesti se otkrije digitorektalnim pregledom i određivanjem PSA (tumorski biljeg za prostatu), što se obično provodi svake godine muškarcima starijim od 50 god.
Čimbenici rizika za rak prostate smatraju se starija životna dob (najčešći je kod muškaraca iznad 50 godina), nasljeđe i etničko porijeklo. Također, prehrana, debljina, upale prostate i spolno prenosive infekcije mogu predstavljati čimbenike rizika za razvoj bolesti.
Rak prostate u Republici Hrvatskoj nalazi se na osmom mjestu svih uzroka smrti muškaraca u 2024. godini, sa 862 umrlih muškaraca, i trećem mjestu od svih zloćudnih uzroka smrti u muškaraca, nakon raka pluća i raka debelog i završnog crijeva. Od raka prostate 2022. godine u Hrvatskoj su oboljela 2609 muškarca, što ga čini najčešćim novodijagnosticiranim rakom u muškaraca u Hrvatskoj.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate
Rano otkrivanje raka prostate moguće je redovitim pregledima koji se preporučuju svim muškarcima koji su stariji od 40 godina. Budući da se bolest često prepoznaje kada je kasno i kada više ishodi liječenja nisu toliko povoljni, Ministarstvo zdravstva odlučilo je pokrenuti Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate, nastao kao rezultat rada Povjerenstva za izradu nacrta Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate.
Nacionalnom programu prethodi Poseban program za probir i rano otkrivanje raka prostate u Hrvatskoj čija je provedba počela 1. veljače 2024, a koji se trenutno provodi na području Grada Zagreba. Program se implementira na temelju preporuke Vijeća Europske unije iz prosinca 2022. o probiru raka kako bi se smanjila smrtnost povezana s rakom prostate.
Izvori:
https://gco.iarc.who.int/media/globocan/factsheets/cancers/27-prostate-fact-sheet.pdf
Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2024. godini
https://www.cdc.gov/prostate-cancer/media/pdf/prostate-cancer-fact-sheet_508.pdf
Održana javnozdravstvena akcija u Vukovaru i Iloku
Dana 1. listopada 2025. godine u Vukovaru, te 2. listopada 2025. godine u Iloku, održana je javnozdravstvena akcija za hrvatske branitelje koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Domom zdravlja Vukovar.
U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima iz krvi se je određivao šećer, kolesterol i HbA1c, te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak.
Ovim se javnozdravstvenim akcijama želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.
Na javnozdravstvenim akcijama iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovale su Prim. Verica Kralj, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
