Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Poziv na razgovor – 1.1 doktor medicine, specijalist u Službi za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. prosinca 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1 doktor medicine, specijalist u Službi za mentalno zdravlje.

Više pogledajte ovdje

Odvraćajući učinak testiranja

WADA je objavila studiju koja ispituje utjecaj antidopinškog testiranja na postotak nepovoljnih analitičkih nalaza (AAF). Kao dio svoje strategije za iskorištavanje podataka, kako bi se omogućilo informiranije donošenje odluka u različitim područjima aktivnosti, ovaj se rad usredotočio na utjecaj testiranja i upotrebe biološke putovnice sportaša (ABP) na postotak AAF-ova za agoniste receptora eritropoetina (ERA). Studija je pokazala da se većina ERA AAF-ova pojavila na prvom uzorku ikada prikupljenom za sportaša i da se postotak AAF-a nastavlja smanjivati kako se sportaši dalje testiraju. Također se pokazalo to da se većina ERA AAF- a pojavljuje u uzorcima prikupljenim u natjecanju (za razliku od onih izvan natjecanja). “Ovo je bilo iznenađujuće otkriće”, rekao je dr. Reid Aikin, pomoćnik direktora ABP programa pri WADA-i i koautor studije. „Često razmišljamo o scenariju u kojem sportaš koristi EPO prije natjecanja, ali zatim uzme dovoljno vremena za ispiranje prije natjecanja kako bi izbjegao pozitivan rezultat. Međutim, sportaš koji nikada prije nije bio testiran ima puno manji percipirani rizik da bude uhvaćen negoli je to kod sportaša koji se redovito testira, pa se iste pretpostavke ne primjenjuju.” Ovaj je rad također pokazao pozitivan učinak na korištenje ABP-a za usmjeravanje ERA testiranja, sa do šesterostrukim povećanjem postotka ERA AAF-ova za sportaše izdržljivosti koji su uključeni u ABP u usporedbi s onima koji nisu. “Ova otkrića sugeriraju da sam čin testiranja, čak i jednom, ima odvraćajući učinak na doping”, dodao je Tristan Equey, ABP analitičar pri WADA-i i koautor studije. ” Za one sportaše koji se još uvijek odlučuju dopingirati, ABP je koristan alat za označavanje ovih slučajeva i ciljanje ERA analiza.” Budući da je ERA analiza skupa i dugotrajna, ne primjenjuje se sustavno na svim uzorcima. Umjesto toga, odluka o provođenju ERA-e analize vođena je cjelokupnom strategijom testiranja antidopinške organizacije (ADO), koja se temelji na procjeni rizika njihove populacije sportaša. „Ova vrsta rada pruža svježu perspektivu za ADO-ove za analizu vlastitih antidopinških podataka i eventualnu prilagodbu načina na koji distribuiraju ERA analize. Dok su naši nalazi usredotočeni na ERA doping, sličan pristup mogao bi se primijeniti na druge tvari kao što su anabolički androgeni steroidi,” dodao je dr. Norbert Baume, viši menadžer ABP-a i koautor studije. (V.B)

Sjedinjene Države i Rusija nisu platile

Neke zemlje, članice Svjetske antidopinške agencije, nisu uplatile članarine. Prema agenciji TASS, Amerikanci još uvijek duguju 3,6 milijuna dolara za 2024. godinu. Sjedinjene Države su izrazile ponavljajuće kritike upravljanja WADA-e, posebno u pogledu transparentnosti, raspodjele resursa i borbe protiv ruskog ili kineskog dopinga. Više je puta pozivala na strukturne reforme. Rusija također ima visok dug: 2,5 milijuna dolara za fiskalne godine 2023. i 2024. Španjolska ima dug od gotovo 694.000 dolara. Odgode će vjerojatno utjecati na borbu protiv dopinga na međunarodnoj razini. Tema će se svakako naći na stolu Svjetske konferencije o dopingu u sportu u prosincu u Busanu (Južna Koreja).

Da potsjetimo – SAD napada WADA-u zbog “prikrivanja” dopinga kineskih plivača, Rusija je od ZOI-a u Sočiju pod stalnim povećalom WADA-e – zasluženo jer je bila riječ o dobro organiziranom dopingu od strane države. Rusija još uvijek nije ispunila sve zahtjeve WADA-e koji bi je svrstali u kategoriju zemalja koje su u sukladnosti s Kodeksom. Španjolska se već neko vrijeme proziva zbog prikrivanja dopinga španjolskih sportaša i trenutno se nalazi pod istragom. (V.B)

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (1. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno s 5. siječnjem 2025. godine pristiglo 1234 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno dvostruko više prijava (567 prijava) u odnosu na tjedan prije (219 prijava) (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Podaci upućuju na porast aktivnosti gripe koji se uobičajeno bilježi uoči i tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana te se u narednim tjednima očekuje daljnje jačanje epidemije gripe. Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Karlovačkoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Kumulativna stopa prijava gripe prema županijama u sezoni 2024./2025.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

U usporedbi s istim razdobljem lanjske sezone gripe, za sada se bilježi nešto blaži intenzitet gripe (1234 u odnosu na 1887 prijava). Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena četiri smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tijekom zadnjih mjesec dana zabilježen je tjedni porast udjela pozitivnih nalaza na gripu s 1-5% na oko 20%, što također potvrđuje pojačanu cirkulaciju virusa gripe. U pozitivnim uzorcima detektirani su virusi gripe A, ali i dosta virusa gripe B. Među subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A, prevladava virus A/H1N1pdm09, za razliku od sezone 2023./2024. kada je dominirao virus gripe A/H3N2.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Poziv na testiranje – 1.6. glavna sestra/glavni tehničar u zdravstvenom zavodu u Službi za promicanje zdravlja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. prosinca 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. glavna sestra/glavni tehničar u zdravstvenom zavodu u Službi za promicanje zdravlja.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 2.3. referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. prosinca 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.3. referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. prosinca 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za mikrobiologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. prosinca 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.9. referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. prosinca 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.9. referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.5. medicinska sestra/tehničar prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. prosinca 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. medicinski tehničar/prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mentalno zdravlje.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. prosinca 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. prosinca 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.2. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. prosinca 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mentalno zdravlje.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. prosinca 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za mentalno zdravlje.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – voditelj ustrojstvene jedinice 3 u Službi za ovisnosti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 13. studenog 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. voditelj ustrojstvene jedinice 3 u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.7. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za ovisnosti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 13. studenog 2024. za prijam na pripravnički staž za radno mjesto 2.7. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za ovisnosti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 13. studenog 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Mentalno zdravlje i procjena rizika za ponavljanje nasilničkog ponašanja

Nasilna kaznena djela i prekršaji predstvaljaju značajan društveni problem čije riješavanje zahtjeva multisektorsku i interdisciplinarnu suradnju.

Od 2010. godine godišnje više od 10 žena biva ubijeno od strane muškaraca s kojima su bile u vezi, braku ili u krvnom srodstvu. Femicid, definiran u Kaznenom zakonu kao teško ubojstvo ženske osobe, u Hrvatskoj čini od 25 do 30 posto svih ubojstava, što ukazuje na ozbiljan problem u sustavu prevencije, zaštite žrtava i progona počinitelja. Tragične posljedice kod obiteljskog, partnerskog i općenito nasilja muškaraca prema ženama, u najvećem broju slučaja nastupaju kada neko tijelo iz sustava prevencije, zaštite žrtve i/ili progona počinitelja zakaže, odnosno izvrši krive procjene rizika za žrtvu ili ne poduzme sve mjere iz djelokruga svojih nadležnosti. Ključni problem često leži u neadekvatnim procjenama rizika za žrtve ili nepoduzimanju potrebnih mjera (https://www.prs.hr/cms/post/634).

Ubojstva u obitelji često prate samoubojstva počinitelja, što naglašava potrebu za pravovremenim prepoznavanjem ugroza i koordinacijom između zdravstvenog sustava, socijalne skrbi i policije (Pavliček, Milivojević Antoliš i Matijević, 2012).

Jedna od pet žena koje su ubijene od strane intimnog partnera primila je hitnu medicinsku pomoć u godini prije ubojstva zbog ozljeda nanesenih od istog partnera, što sugerira mogućnost neiskorištenih prilika za sekundarnu prevenciju (Snider i sur., 2009).

Nasilje nad ženama s vremenom ima tendenciju eskalacije, ali također i ponavljanja. Obično postoji postoji povijest prethodnog zlostavljanja, osobito u slučajevima femicida, pokušaja ubojstva ili teških oblika nasilja.

Alkohol i duševne bolesti igraju značajnu ulogu u nasilničkom ponašanju. Više od trećine počinitelja kaznenih djela obiteljskog nasilja ima povijest prekomjerne konzumacije alkohola ili duševnih poremećaja.

Procjena rizika je ključni korak u prepoznavanju žena i djece izloženih rodno uvjetovanom nasilju. Prema Konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, procjena uključuje:

Analizu ozbiljnosti situacije
Rizik od ponavljanja nasilja (recidivizam)
Rizik od smrti žrtve (smrtnost)

Procjena rizika je temelj za sigurnosno planiranje, a mora uključivati žrtvu u razvoj strategija za povećanje sigurnosti. Rizik ima dinamičnu i promjenjivu prirodu. Ponekad se može promijeniti u kratkim vremenskim razdobljima, u nekim slučajevima unutar nekoliko sati. To može ovisiti o nizu čimbenika i okolnostima koje mogu povećati razinu rizika. Oni uključuju razdvajanje, sudsko saslušanje, ponašanje djeteta, gubitak posla i druge čimbenike. To znači da rizik treba procjenjivati sustavno i u bliskoj suradnji sa ženama koje su preživjele nasilje.

Procjena se provodi sustavno kako bi se identificirali dinamični i statični čimbenici rizika te osigurala odgovarajuća sigurnost (Pavliček i sur., 2014). Procjena rizika jedan je od najzahtjevnijih zadataka u (forenzičkoj) psihijatriji (Buzina, 2015). Ona bi trebala prethoditi upravljanju rizikom, koje uključuje intervencije i pružanje podrške pacijentima, a ne njihovo stigmatiziranje. Naglasak je na pomaganju pacijentima u razumijevanju i kontroliranju svojih stanja, čime se smanjuje vjerojatnost nasilničkog ponašanja.

Kao što pokazuje istraživanje koje je proveo Europski institut za rodne studije (EIGE, 2019), u zemljama članicama EU, postoji nekoliko pristupa procjeni rizika. Svi imaju određene prednosti i nedostatke u pogledu njihove pouzdanosti, relevantnosti i prikladnosti za različite osobe koje provode procjenu rizika.

Nestrukturirana klinička procjena temelji se na izvježbanosti profesionalne intuicije i vještina, gdje se temelji za procjenu nalaze iz intervjua, povijesti klijenta, pojedinih psihometrijskih instrumenata i konzultacija s drugim stručnjacima. Snaga ovog pristupa je, kako neki tvrde, što dopušta fleksibilnost i to da stručna osoba uzme u obzir specifična ponašanja i okolnosti počinitelja u razvoju specifičnih strategija prevencije nasilja. Međutim, pristup se također kritizira kao previše ovisan o mišljenju (procjeni) osobe koja procjenjuje rizik te stoga ima nisku pouzdanost i manje je točan od strukturiranih procjena rizika.

Strukturirana klinička procjena podrazumijeva korištenje rezultata formalnih instrumenata koji su primarno osmišljeni i validirani za predikciju vjerojatnosti utjecaja različitih čimbenika na recidivizam. Osim procjene prisutnosti rizičnih čimbenika dodjeljuje im se određena vrijednost prema smjernicama. Vrijednosti se zatim zbrajaju kako bi se dobio ukupni rezultat koji odgovara određenoj razini rizika od budućeg nasilja u određenom vremenskom razdoblju. Glavna prednost ovog pristupa je da poboljšava vjerodostojnost i valjanost u usporedbi s nestrukturiranim kliničkim pristupom.

Alati za procjenu rizika omogućuju osobama koje provode procjenu rizika da integriraju vlastitu prosudbu prilikom donošenja konačne odluke o riziku (Maloić, 2019).

Alati za procjenu rizika su instrumenti koji mogu koristiti predstavnice i predstavnici različitih institucija i organizacija koje dolaze u kontakt sa ženama koje su preživjele nasilje: policija, zavodi za socijalni rad, bolnice, nevladine organizacije, zatvorske službe (Autonomna ženska kuća, 2024). Ono što povezuje ove različite stručnjake iz različitih područja, uključujući psihologe, psihijatre, socijalne pedagoge, medicinske sestre, socijalne radnike, radne i rehabilitacijske terapeute, probacijske službenike, policajce i druge djelatnike javne sigurnosti, jest želja da identificiraju slučajeve u kojima ljudi predstavljaju rizik od nasilja i odrede koje su mjere potrebne za zaštitu javne sigurnosti.

Sustavna procjena rizika i međusektorska suradnja ključni su za smanjenje nasilja nad ženama. Implementacija dokazanih alata za procjenu rizika, uz stalnu edukaciju i osiguranje resursa, može značajno doprinijeti prevenciji femicida i osiguravanju sigurnosti žrtava.

Država je odgovorna za osiguranje sigurnosti kroz koordinaciju međusektorskih timova i primjenu pravnih mjera (WAVE, 2012). Edukacija zdravstvenih djelatnika i ostalih uključenih profesionalaca o rodno uvjetovanom nasilju ključna je za pravilnu procjenu rizika i prevenciju nasilja. Sustavna razmjena informacija unutar zdravstvenog sustava, socijalne skrbi i policije, nužna je za smanjenje rizika i zaštitu žrtava (Pavliček i sur., 2014).

Općenito, smjernice za procjenu rizika ponavljanja nasilničkog ponašanja u zdravstvenom sustavu, primjerice, u psihijatrijskom trijažnom postupku, mogu se opisati na sljedeći način:

Prikupljanje osnovnih informacija

Razgovarati s pacijentom, članovima obitelji i drugim relevantnim osobama (ako je moguće).
Pregledati medicinsku dokumentaciju i povijest ponašanja.
Uočiti povijest nasilničkog ponašanja, uključujući ozbiljnost, učestalost i kontekst.
Posebno obratiti pažnju na povijest rodno uvjetovanog nasilja, uključujući obiteljsko nasilje i prijetnje koje mogu ukazivati na rizik od femicida.

Procjena akutnih čimbenika rizika

Trenutno stanje svijesti i emocionalna stabilnost (agresija, bijes, frustracija).
Aktivni psihotični simptomi (npr. paranoidne ideje, halucinacije koje potiču nasilje).
Nedavni stresori (gubitak posla, problemi u obitelji, sukobi).
Zlouporaba alkohola ili droga.
Identificirati postojanje prijetnji prema partnerici ili drugim ženama u bliskoj okolini.

Procjena dugoročnih čimbenika rizika

Povijest nasilja (osobito sličnih incidenata).
Dijagnoze koje su povezane s povećanim rizikom (npr. antisocijalni poremećaj ličnosti, poremećaji ponašanja).
Povijest kršenja zakona ili izbjegavanja liječenja.
Nedostatak podrške iz okoline (obitelj, prijatelji, socijalne usluge).
Prisustvo kontrolirajućeg ponašanja prema ženama.

Identifikacija zaštitnih čimbenika

Postojanje stabilne podrške (obitelj, prijatelji).
Uključivanje u liječenje i prihvaćanje pomoći.
Sposobnost prepoznavanja vlastitih emocionalnih stanja.
Dugoročno stabilno liječenje ili odgovarajući nadzor.
Razvijanje svijesti o jednakosti, ljudskim pravima i nenasilnom ponašanju.

Procjena specifičnih okidača

Identificirati situacije ili osobe koje mogu izazvati nasilno ponašanje.
Razmotriti mogućnost konflikata unutar okoline (bolnica, dom).
Prepoznati specifične okidače vezane uz tradicionalne rodne uloge, poput osjećaja gubitka kontrole nad partnericom.

Uporaba standardiziranih alata za procjenu rizika

Primjeri alata za procjenu rizika uključuju:

Danger Assessment (DA): Alat od 20 pitanja koji procjenjuje rizik od smrtonosnog nasilja (https://www.dangerassessment.org/).
CAADA DASH Checklist: Kontrolna lista za identifikaciju visokorizičnih slučajeva obiteljskog nasilja (https://safelives.org.uk/).
HCR-20: Strukturirani alat za procjenu rizika od nasilja, s naglaskom na dinamične čimbenike (http://hcr-20.com/).
Brief risk assessment for the emergency department: Kratka procjena rizika za odjel hitne službe, alat razvijen za odjele hitne službe i identificiranje žrtava koje su u najvećem riziku od teških ozljeda ili potencijalno smrtonosnih napada (Snider i sur., 2009).

Kulturološka adaptacija i prijevod alata za procjenu rizika na hrvatski jezik nužni su kako bi se zdravstvenim radnicima i drugim pomagačkim strukama koje dolaze u kontakt s žrtvama nasilja i potencijalnim počiniteljima osigurali primjereni alati za, primjerice, psihologijsku obradu ili trijažni postupak.

Donošenje kliničke odluke

Temeljem analize rizika procijeniti treba li pacijenta smjestiti na odjel zatvorenog tipa ili osigurati dodatni nadzor.
Razmotriti uvođenje hitnog farmakološkog liječenja ako je rizik visok. Ako postoji značajan rizik od femicida, hitno uključiti interdisciplinarni tim za zaštitu žrtve i osigurati pravne mjere zaštite.

Komunikacija s timom i dokumentacija

Osigurati pravovremenu i jasnu komunikaciju među članovima tima.
Dokumentirati procjenu rizika, zaključke i preporuke za daljnje postupanje.
Naglasiti važnost prepoznavanja i dokumentiranja rodno uvjetovanog nasilja kao ključno za prevenciju femicida.

Planiranje daljnjih mjera

Postaviti individualni plan praćenja i liječenja.

Redovito revidirati procjenu rizika tijekom hospitalizacije ili liječenja.
Uključiti pacijenta u rehabilitacijske aktivnosti, ako je moguće.
Razviti specifične programe edukacije o rodnoj pravdi i nenasilnom ponašanju.
Osigurati koordinaciju sa službama za zaštitu žrtava i pravosudnim sustavima kako bi se smanjio rizik od negativnih ishoda.

Prevencija femicida i ponavljajućeg nasilja zahtijeva sustavan i koordiniran pristup koji uključuje kontinuiranu edukaciju profesionalaca, primjenu dokazanih alata za procjenu rizika i aktivno sudjelovanje svih relevantnih sektora. Ključ uspjeha leži u međusektorskoj suradnji, pravovremenoj razmjeni informacija i osiguravanju resursa za sigurnosno planiranje i podršku žrtvama. Implementacija ovih mjera može značajno doprinijeti smanjenju nasilja nad ženama i povećanju sigurnosti u društvu.

Zdravstveni radnici imaju posebnu odgovornost u pravovremenom prepoznavanju i upravljanju rizicima povezanim s mentalnim zdravljem. Njihova uloga u procjeni i intervenciji kod pacijenata s poviješću nasilničkog ponašanja važna je za prevenciju budućih incidenata i zaštitu šire zajednice. Pitanje mentalnog zdravlja gradana nije isključiva odgovornost sustava zdravstva te je nužna suradnja svih dionika kako bi i sama oboljela osoba pod rizikom za počinjenje nasilnih djela, ali i njezina okolina dobili potrebnu pomoć, podršku te zaštitu.

COVID-19 u Hrvatskoj (7.1.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 1. kalendarskom tjednu (tjedan od 30. prosinca 2024. do 5. siječnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 263 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 1. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

COVID-19 u Hrvatskoj (31.12.2024.)

U 52. kalendarskom tjednu (tjedan od 23. do 29. prosinca 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 166 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 52. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Newer posts