Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Zdravstvene preporuke uoči koncerta na zagrebačkom Hipodromu – 5. srpnja 2025.

Općenito

Ne krećite na put/koncert ako imate povišenu tjelesnu temperaturu ili ako se ne osjećate dobro.
Preuzmite ”MPT aplikaciju” te uoči, za vrijeme i na kraju koncerta redovito provjeravajte obavijesti na aplikaciji. Osim što će na njoj biti dostupna informativna karta, na njoj su i lokacije timova za zdravstvenu pomoć.
Putem aplikacije ćete primati i relevantne obavijesti nadležnih službi, uključujući i zdravstvene preporuke.
Na putu prema Hipodromu ponesite vodu i isključivo nekvarljivu hranu, poput voća, krekera, keksa, grickalica i sličnih namirnica.
Nemojte preskakati terapiju i ponesite lijekove na put/koncert.
Ako uzimate lijekove, obavezno imajte sa sobom papirić s popisom lijekova koje uzimate.
Na kraju koncerta ponesite vodu sa sobom.
Ne vozite ako ste konzumirali alkohol i ne krećite na put umorni.

Sunce i vrućina

Kako biste spriječili opekline od sunca, obucite laganu odjeću koja pokriva što veći dio tijela, nosite kapu ili šešir širokog oboda te sunčane naočale.
Dijelove tijela koji su izloženi suncu zaštitite sredstvom sa zaštitnim faktorom, nanesite ga u obilnoj količini i vodite računa o tome da ga ponovno nanesete otprilike svaka dva sata.
Djecu je posebno važno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih štiti od UV zraka.
Kako ne bi došlo do dehidracije, redovito pijte negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera.
Konzumacija alkohola pri velikim vrućinama povećava rizik od dehidracije i toplinskog udara, izbjegavajte konzumaciju alkoholnih pića.
Osobe u svom društvu i okolini također potičite da redovito piju vodu te im skrenite pozornost na opasnost konzumacije alkohola pri visokim temperaturama.
Pri velikim vrućinama dobro je izbjegavati tešku i obilnu hranu, bolje je pojesti nekoliko manjih i laganijih obroka tijekom dana.
Simptomi toplinskog udara su glavobolja, smušenost, mučnina, ubrzani rad srca, grčevi u mišićima, ubrzano disanje i nesvjestica – ako kod sebe ili osoba u svojoj blizini primijetite navedene simptome, odmah potražite zaklon od sunce te se obratite najbližem timu za medicinsku pomoć.
U posebnom riziku od posljedica visokih temperatura su kronični bolesnici, osim svih navedenih preporuka, kronični bolesnici moraju pripaziti i da na dan uoči koncerta uzmu svoju redovitu terapiju te se pridržavaju uputa svog liječnika.
Ako osoba prema planu terapije treba uzeti lijek u vrijeme kada nije kod kuće, važno je da se lijek prije upotrebe skladišti na primjerenoj temperaturi (do 25 °C).
Pratite stranicu Državnog hidrometeorološkog zavoda kako biste bili u toku s vremenskom prognozom i upozorenjima na toplinske valove te tome prilagodili svoju pripremu.

Zaštita zdravlja

Ponesite osobne dokumente te ih imajte uz sebe za vrijeme trajanja koncerta.
Prije dolaska na mjesto koncerta istražite na aplikaciji MPT kako izgleda prostor gdje ćete boraviti sa svim pripadajućim sadržajem.
Posebno obratite pozornost na područja gdje će se moći zatražiti zdravstvena pomoć te imajte to mjesto u vidokrugu kako biste mogli brzo doći do njega u slučaju potrebe.
Perite ruke sapunom i vodom ili barem koristite dezinficijens za ruke, pogotovo prije diranja hrane te nakon korištenja wc-a.
Imajte sa sobom papirić s osobnim podacima i podacima vaše kontakt osobe, kako bi vas druge osobe, u slučaju potrebe, mogle identificirati i stupiti u kontakt s vašim bližnjima.

Gužva

Pripremite se prije dolaska – utvrdite gdje se na karti nalaze ulazi i izlazi s koncerta.
Pobrinite se da je vaš mobilni telefon ispravan te da ima dovoljno baterije kako bi bio spreman za korištenje.
Izbjegavajte samostalno udaljavanje od osoba s kojima ste došli.
Držite svoje dijete za ruku, ako je dijete s vama odraslo i odbija vas držati za ruku, vodite računa o tome da vam je uvijek unutar dohvata ruke.
Ako se gužva ne miče, zaustavite se i pričekajte, nastojte se ne saginjati u velikoj gužvi (npr. kako bi podigli nešto što vam je ispalo).
Dajte djetetu papirić s vašim brojem mobitela i stavite mu ga u džep, a kako bi dijete, u slučaju da se izgubi, drugoj osobi moglo skrenuti pozornost na papirić s informacijama putem kojih bi vas kontaktirali.
Vodite računa o ljudima oko vas – ako primijetite da je netko pao, izgubljen ili uznemiren, priđite mu i pomozite.
Veliki koncerti za vrijeme vrućine mogu biti posebno izazovni, pripremite se na gužvu te nastojte biti strpljivi – ako primijetite da vam postaje posebno neugodno u gužvi, potražite mjesto gdje je koncentracija ljudi nešto manja te se sklonite na to mjesto.

Buka

Izloženost zvuku visokih decibela može oštetiti vaš sluh, ako ste osjetljivi na glasne zvukove, ponesite sa sobom pomagala koja štite sluh od buke poput čepića ili slušalica za prigušivanje buke.
Vodite računa o tome da su dječje uši osjetljivije te da buka na djecu može djelovati uznemirujuće – pratite kako se vaše dijete ponaša i imajte na raspolaganju zaštitu za njihov sluh.

WADA-ino Izvješće za 2023. godinu

Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavila je Izvješće o rezultatima testiranja za 2023. godinu, koje obuhvaća rezultate svih uzoraka koje su analizirali i prijavili laboratoriji akreditirani od strane WADA-e putem njenog sustava ADAMS.

Izvješće za 2023. uključuje: Izvršni sažetak i podizvješća po laboratoriju, sportu, ‘tijelu’ za testiranje i analizi krvi biološke putovnice sportaša (ABP), uzorke urina uzete na i izvan natjecanja, podatke o krvi te nepovoljne analitičke nalaze (AAF) i atipične nalaze (ATF).

Istaknute stavke Izvješća za 2023. navode:

Povećanje od 12,5% u ukupnom broju uzoraka (uključujući uzorke urina, krvi bez ABP-a i uzorke osušene kapi krvi (DBS) u 2023. (288 865) u odnosu na 2022. (256 770);

Povećanje ukupnog postotka nepovoljnih analitičkih nalaza ( AAF) u odnosu na prethodnu godinu;

Povećanje ukupnog broja analiziranih uzoraka i prijavljenih u ADAMS od strane većine laboratorija akreditiranih i odobrenih od strane WADA-e u 2023. u odnosu na 2022. godinu;

Povećanje ukupnog broja i postotka analiziranih uzoraka koji nisu ABP i DBS u odnosu na prošlu godinu;

Povećanje od 10,8% u broju analiziranih uzoraka krvi ABP-a u 2023. u odnosu na 2022.

WADA-ino godišnje Izvješće za 2023. pokazuje da se broj antidopinških testiranja znatno povećao u odnosu na prethodnu godinu i bio je najveći od razine prije pandemije. To je potvrda odlučnosti i predanosti cjelokupne antidopinške zajednice u zaštiti sportaša i održavanju sporta čistim.

Izvješće o rezultatima testiranja za 2024. bit će objavljeno do kraja 2025. (F.A.L)

Održana javnozdravstvena akcija u Veteranskom centru Šibenik

U Veteranskom centru Šibenik 17. lipnja 2025. godine održana je javnozdravstvena akcija za hrvatske branitelje koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Veteranskim centrom – podružnica Šibenik.

Javnozdravstvenoj akciji su prisustvovali pomoćnik ravnatelja Veteranski centar – podružnica Šibenik Goran Pauk, a iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prim. Verica Kralj, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit. Akciju je podržao i pomoćnik ravnatelja Veteranski centar – podružnica Daruvar Dren Stoček.

U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima iz krvi se je mjerio šećer, kolesterol i HbA1c, određivao se indeks tjelesne mase te mjerio pedobrahijalni indeks i krvni tlak. Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.

Novi tečaj na ADEL platformi

Na WADA-inoj online edukacijskoj platformi ADEL ( Anti-Doping Education and Learning) postavljen je hrvatski prijevod tečaja namijenjen mladim sportašima.

Ovaj tečaj namijenjen je sportašima uzrasta od 11 do 15 godina koji su uključeni u sport kroz školu ili klub. Na jednostavan i zanimljiv način predstavlja koncept čistog sporta i osposobljava polaznike s vještinama za prevladavanje izazovnih trenutaka na njihovom sportskom putu.

U tečaju se pojavljuju članovi WADA-inog Vijeća sportaša koji dijele svoja osobna iskustva s čistih i poštenih natjecanja te potiču sportaše u stvaranju pravednog i pozitivnog sportskog okruženja za sve.

I ovaj tečaj omogućuje stjecanje certifikata, da bi se on dobio, potrebno je dovršiti sve module i postići rezultat veći od 80% u završnom kvizu.

Podsjećamo da se ovom tečaju kao i svim ostalim antidopinškim edukacijskim sadržajima na ADEL platformi može pristupiti putem sljedeće poveznice: https://adel.wada-ama.org/learn (F.A.L.)

COVID-19 u Hrvatskoj (24.6.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 25. kalendarskom tjednu (tjedan od 16. do 22. lipnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljena je 51 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 25. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Poseban događaj Komisije za opojne droge povodom Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama te predstavljanja novog izvješća Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal

Komisija za opojne droge (CND) organizira poseban događaj u povodu obilježavanja Međunarodnog dana Ujedinjenih naroda protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama te predstavljanja Svjetskog izvješća o drogama za 2025. godinu, koje objavljuje Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC).

Događaj će se održati uživo 26. lipnja 2025. u 14:00 sati (po srednjoeuropskom ljetnom vremenu – CEST, UTC+2) u Međunarodnom centru u Beču, a bit će dostupan i putem prijenosa uživo na UN WebTV-u.

Svjetsko izvješće o drogama 2025. donosi najsuvremenije podatke i analize o globalnim, regionalnim i subregionalnim trendovima u potražnji i ponudi droga. Poseban naglasak stavljen je na praktičnu primjenu i pristupačnost podataka putem interaktivnog mrežnog formata.

Izvješće uključuje i tri tematska poglavlja koja obrađuju ključna međusektorska pitanja:

Utjecaj uporabe droga s fokusom na zdravlje
Povezanost trgovine drogom s organiziranim kriminalom
Utjecaj droga na okoliš u Europi

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za smanjenje alkoholnih šteta promjenama porezne politike i određivanja cijena

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO/Europa) pripremila je novi paket resursa usmjerenih na smanjenje šteta povezanih s alkoholom putem učinkovitijih politika određivanja cijena i oporezivanja. Oporezivanje alkohola jedno je od najisplativijih javnozdravstvenih rješenja („best buy“) za prevenciju nezaraznih bolesti, ali je i dalje nedovoljno iskorišteno. Čak i umjereno povećanje poreza može smanjiti konzumaciju alkohola, spasiti živote i istovremeno povećati javne prihode. Europska regija SZO i dalje ima najvišu konzumaciju alkohola po glavi stanovnika na svijetu, a alkohol je postao znatno pristupačniji, osobito u EU. U nekim zemljama EU-a danas se može kupiti i do 76% više vina za istu razinu prihoda, dok vino ostaje najmanje oporezovano alkoholno piće.

Kako bi podržala zemlje u smanjenju štetne konzumacije alkohola, SZO je 21. lipnja 2025. godine objavila dva ključna dokumenta:

1. „Alkoholni porezi, cijene i pristupačnost u europskoj regiji SZO-a u 2022.“ (eng) – sveobuhvatna analiza trendova oporezivanja, pristupačnosti i postojećih politika te njihovih nedostataka .

2. „Priručnik za provedbu politika oporezivanja i određivanja cijena alkohola“ (eng) – praktični vodič za donositelje politika s koracima za učinkovito uvođenje, provedbu i praćenje fiskalnih mjera za smanjenje štetnih učinaka alkohola.

SZO kao jedno od ključnih rješenja vidi uvođenje i povećanje trošarina na alkoholna pića, čime bi se putem viših i minimalnih cijena smanjila prekomjerna konzumacija alkohola. SZO ističe kako je oporezivanje alkohola dokazano učinkovit, ali nedovoljno iskorišten alat koji istovremeno štiti zdravlje i povećava državne prihode. Niže cijene alkohola posebno utječu na rizične skupine poput mladih i osoba koje piju prekomjerno. Uz bolji nadzor i modernizaciju sustava praćenja, države mogu istovremeno smanjiti ilegalno tržište i iskoristiti dodatne porezne prihode za ulaganja u zdravstvo i socijalne usluge.

U svojim dokumentima, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje sljedeće mjere:

Povećanje trošarina na alkoholna pića kako bi se smanjila njihova pristupačnost i potrošnja.
Porezna struktura prema količini alkohola – oporezivanje bi trebalo odražavati količinu čistog alkohola u piću, jer su štetni učinci proporcionalni konzumiranoj količini.
Mjere protiv prekomjernog pijenja, uključujući minimalne cijene, dodatne poreze na jaka pića i politike koje nisu vezane uz cijenu, poput probira, kratkih intervencija i ograničenja dostupnosti.
Usklađivanje trošarina i minimalnih cijena s inflacijom i dohotkom, kako bi se dugoročno održala učinkovitost porezne politike.
Regionalna i međusektorska suradnja, s ciljem usklađivanja politika i borbe protiv prekogranične prodaje alkohola.
Jačanje sustava praćenja kako bi kreatori politika raspolagali pouzdanim podacima i mogli donositi informirane odluke.

Zaključno, SZO poručuje da je učinkovitije oporezivanje alkohola jedan od najmoćnijih alata za zaštitu zdravlja populacije i održivost javnih financija, koji države trebaju iskoristit.

Hrvatski dan moždanog udara

Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja s ciljem podizanja svijesti o opasnosti koju predstavlja ova bolest, jedan od glavnih uzroka smrtnosti i pobola u Hrvatskoj.

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira.
Moždani udar je također jedan od glavnih uzroka smrti i trajnog invaliditeta u svijetu. Statistike pokazuju da će svaka četvrta osoba starija od 25 godina tijekom života doživjeti moždani udar.
Svjetska organizacija za moždani udar navodi kako će ove godine više od 12 milijuna ljudi diljem svijeta doživjeti moždani udar po prvi put, a 6,5 milijuna ljudi izgubit će život zbog posljedica. Iako se rizik od moždanog udara znatno povećava s godinama, više od 60 % svih slučajeva javlja se kod osoba mlađih od 70 godina, a 16 % kod osoba mlađih od 50 godina.

U Hrvatskoj je moždani udar 2023. godine bio četvrti uzrok smrti.
U 2023. godini od moždanog udara umrlo je 3 255 osoba. Od toga je 1 433 umrlih muškarca i 1 822 umrlih žena. U dobi do 65 godina od moždanog udara umrle su 283 osobe.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:

· iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
· iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
· iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
· iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
· iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.

Prevencija moždanog udara

Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje.

Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati su:

• obiteljska povijest bolesti
• dob
• spol

Obiteljska povijest bolesti:
Osobe koje imaju obiteljsku povijest moždanog udara imaju povećan rizik za njegovu pojavu.

Dob i spol:
Rizik od moždanog udara raste s godinama. Iako muškarci imaju višu stopu moždanih udara u određenim dobnim skupinama, žene češće doživljavaju moždani udar ukupno gledano – dijelom i zato što žive duže.

10 je ključnih rizičnih faktora na koje možemo utjecati:

1. Hipertenzija (visoki krvni tlak)
2. Tjelesna neaktivnost
3. Prehrana
4. Prekomjerna tjelesna težina
5. Fibrilacija atrija
6. Pušenje
7. Alkohol
8. Kolesterol
9. Dijabetes
10. Depresija i stres

Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

· Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
· Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
· Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
· Ograničite konzumaciju alkohola.
· Nemojte pušiti.
· Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Svjetska zdravstvena organizacija u publikaciji ”Integrating stroke services in health-care systems: A practical approach” navodi kako se moždani udar može brzo prepoznati pomoću metode “FAST test”, koja uključuje postavljanje tri jednostavna pitanja:

1. LICE
Je li došlo do oduzetosti jedne strane lica?

2. RUKA
Postoji li slabost u jednoj ruci?

3. GOVOR
Je li govor nejasan ili neobičan?

Ako je odgovor da – odmah zatražite pomoć.

Izvori:

Letak o moždanom udaru

https://www.world-stroke.org/

https://iris.who.int/bitstream/handle/10665/336231/9789290228134-eng.pdf?sequence=1

JA HEROES – drugi i treći dijalog o politikama planiranja zdravstvenih resursa

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u sklopu projekta JA HEROES (Joint Action on HEalth woRkfOrce to meet health challEngeS) dana 29.05.2025. i 18.06.2025. održao drugi i treći dijalog o politikama (eng. policy dialogue), nakon održavanja prvog dijaloga o politikama planiranja ljudskih resursa u zdravstvu 29.04.2025.

Projekt JA HEROES je zajednička akcija na temu zdravstvene radne snage, koja je usmjerena suočavanju s aktualnim izazovima u području zdravlja i zdravstva. U projektu sudjeluje 19 zemalja Europske unije i 51 partnerska organizacija koje rade zajedno na poboljšanju kapaciteta planiranja zdravstvene radne snage kako bi se osigurala dostupnost, održivost i otpornost zdravstvenih usluga. Nositelj projektnih aktivnosti u Republici Hrvatskoj je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a planirano trajanje projekta je 36 mjeseci (01.02.2023. – 31.01.2026.).

Tijekom drugoga dijaloga o politikama raspravljena su pitanja vezana za podatke o ljudskim resursima u zdravstvu i organizaciju sustava planiranja spomenutih resursa, dok je prilikom trećega dijaloga provedena diskusija o razradi simulacijskih modela i alata za analizu odnosa ponude i potražnje za radnom snagom u zdravstvu, kao i o primjeni opisanih modela na sustavnoj razini. Budući dijalozi o politikama planirani su tijekom jeseni i zime 2025./2026. g.

Popis lijekova za svibanj 2025.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.05.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

U Parizu održana Konferencija posvećena mentalnom zdravlju

Danas je u Parizu održana ministarska konferencija na najvišoj razini: mentalno zdravlje u svim politikama, u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije, a na kojoj su ispred Republike Hrvatske sudjelovali prof.dr.sc. Danijela Štimac Grbić i doc.dr.sc. Natko Gereš iz Službe za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Priopćenje za medije povodom Konferencije prenosimo u cijelosti:

Sveukupno 31 europska država obvezala se integrirati mentalno zdravlje u sve politike.

Pariz, 16. lipnja 2025.

Na konferenciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja se održala u Parizu, predstavnici iz 31 europske države obvezali su se da će mentalno zdravlje postati ključan element svih nacionalnih politika, bez obzira na sektor, odnosno razinu vlasti. Time će europske države nastojati pravovremeno odgovoriti na rastuće izazove mentalnog zdravlja i unaprijediti općenito zdravlje i dobrobit stanovništva.

Pokazatelji koji ukazuju na izazovno stanje u europskim državama, članicama Svjetske zdravstvene organizacije, po pitanju mentalnog zdravlja:

Svaka šesta osoba živi s mentalnim poremećajem.
Svaka treća osoba s problemima mentalnog zdravlja ne prima potrebnu pomoć.
Jedna od četiri osobe sa psihotičnim poremećajem ne prima formalnu medicinsku skrb.
Više od 150 000 ljudi godišnje umre zbog samoubojstva (~400 dnevno).
Samoubojstvo je vodeći uzrok smrti među osobama u razdoblju od 15 do 29 godina.
Tijekom pandemije COVID‑19, anksioznost i depresija porasli su za 25 % na globalnoj razini.
Europska regija suočava se s ozbiljnim nedostatkom stručnjaka u području mentalnog zdravlja.
Svaki deseti adolescent pokazuje znakove problematičnog ponašanja na društvenim mrežama.
Četvrtina 15-godišnjih djevojčica navodi da se osjeća usamljeno „stalno ili većinu vremena“.
Jedna od četiri osobe starije od 60 godina suočava se s usamljenošću.

U isto vrijeme, 90% od 29 zemalja koje su sudjelovale u anketi Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) izjavilo je da rade na novim ili ažuriranim politikama mentalnog zdravlja uz uključivanje ključnih dionika, uključujući sektore poput obrazovanja, socijalnih usluga, financija i zapošljavanja. Jedan od glavnih čimbenika koji je doprinio uspješnoj provedbi tih politika bila je uspostava sustava koji omogućuju suradnju različitih sektora.

U Parizu se održava važna Konferencija koju su organizirali Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Ministarstvo zdravstva i pristupa zdravstvenoj skrbi Republike Francuske, na kojoj ministri i predstavnici više sektora pozivaju na prekid izoliranog pristupa mentalnom zdravlju. Konferencija okuplja ministre i visoke predstavnike iz područja zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi i invaliditeta, stanovanja i urbanizma, pravosuđa, obitelji i mladih te kulture. Svi su jednoglasno pozvali na prekid fragmentiranog i sektorski odvojenog pristupa mentalnom zdravlju. U tom pozivu pridružile su im se i osobe s iskustvom mentalnih poteškoća i organizacije civilnog društva.

Pariška Izjava donosi zajedničke smjernice za daljnje djelovanje.

Najvažnije smjernice iz Pariške Deklaracije („The Paris Statement“)

Usklađivanje odgovornosti i financijskih sredstava kroz sve sektore i razine upravljanja/vlasti.
Aktivno uključivanje korisnika usluga u području mentalnog zdravlja u planiranje, provođenje i evaluaciju politika.
Poticati međugeneracijske i društvene veze korištenjem javnih prostora i usluga koje doprinose smanjenju predrasuda prema osobama s teškoćama mentalnog zdravlja.
Uključivanje škola, kaznenih ustanova, radnih mjesta, medija, mladih, urbanog planiranja te zdravstvenih i socijalnih ustanova u prevencijske inicijative.
Osigurati sigurno korištenje online resursa za mentalno zdravlje i jačanje digitalne pismenosti, posebice kod mladih.

Poruke ključnih govornika

“Mentalno zdravlje pokreće svaki trenutak našeg svakodnevnog života – u učionici, na radnom mjestu, za kuhinjskim stolom i u hodnicima vlasti…”

– Dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor SZO-a za Europu.

Dr. Kluge istaknuo je da integracija mentalnog zdravlja utkana u svaku odluku, u svakom sektoru gradi dostojanstvo, nadu i priliku za sve.

Nacionalni primjer – Francuska

Francuska je proglasila mentalno zdravlje “Grande cause” za 2025. godinu, stavljajući mentalno zdravlje kao prioritet i pitanje od nacionalnog interesa.

Ministar zdravstva Yannick Neuder dodao je: “Trajni napredak nije moguć bez uklanjanja prepreka između različitih sektora. Mentalno zdravlje mora biti zajednička odgovornost, utkana u škole, radna mjesta, zajednice i sve razine vlasti…”

Sudionici konferencije

Konferenciju su organizirali Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Ministarstvo zdravstva i pristupa zdravstvenoj skrbi Republike Francuske, uz sudjelovanje ministara i vodećih predstavnika iz sektora zdravstva, obrazovanja, socijalne politike, stanovanja, pravosuđa, kulture, mladih, znanosti i inovacija, te predstavnika civilnog društva i osoba s iskustvom problema mentalnog zdravlja.

Sudionice regije

Sudjelovale su sljedeće zemlje: Armenija, Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Moldavija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska i Ukrajina.

Zaključak

Riječ je o povijesnom trenutku za mentalno zdravlje u Europi: kroz integraciju mentalnog zdravlja u sve javne politike, zemlje europske regije, članice SZO-a, žele sustavno i na više razina potaknuti i poduprijeti jačanje dobrobiti te prevenciju i smanjenje stigme po pitanju mentalnog zdravlja, osobito među mladima i ranjivim skupinama.

Završnu deklaraciju – Mentalno zdravlje u svim politikama možete pročitati ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo.

Više pogledajte ovdje.

COVID-19 u Hrvatskoj (17.6.2025.)

U 24. kalendarskom tjednu (tjedan od 9. do 15. lipnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 62 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 24. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Poziv na testiranje – 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za ovisnosti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam na pripravnički staž za radno mjesto 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.11. referent – knjižničar u Ravnateljstvu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.11. referent – knjižničar u Ravnateljstvu.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.10. referent u Službi za ovisnosti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.10. referent u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.9. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.9. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.8. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.8. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Svjetsko plivačko tijelo kaznit će sudionike Enhanced Gamesa

Plivači, treneri i službenici koji se natječu ili podržavaju kontroverzni novi sportski događaj koji dopušta doping za poboljšanje sportskih izvedbi bit će izbačeni iz World Aquaticsa. Potez je usmjeren na Enhanced Games, privatno financirani događaj u stilu Olimpijskih igara koji će se premijerno održati u Las Vegasu sljedećeg svibnja, a koji izričito dopušta – i potiče – upotrebu tvari zabranjenih prema globalnim antidopinškim pravilima. Sportaši neće biti testirani na doping i mogu slijediti personalizirane farmaceutske režime, pod uvjetom da svoju upotrebu otkriju organizatorima. World Aquatics je rekao da će svatko tko “podržava, odobrava ili sudjeluje u sportskim događajima koji prihvaćaju upotrebu znanstvenih dostignuća ili drugih praksi koje mogu uključivati zabranjene tvari i/ili zabranjene metode” biti nepodoban za događaje pod njihovim okriljem. To uključuje sportaše, trenere, administratore i medicinsko osoblje.

Australac James Magnussen, dvostruki svjetski prvak u utrci na 100 metara slobodno, natjecat će se na nadolazećim Enhanced Game. „Oni koji omogućuju doping u sportu nisu dobrodošli na Svjetskom prvenstvu u vodenim sportovima ili bilo kojem drugom natjecanju“, rekao je Husain al-Musallam, predsjednik organizacije. Enhanced Games, zakazane za 21. i 24. svibnja 2026. u Las Vegasu, uključivat će sprint, plivanje i dizanje utega. Organizatori su obećali nagradni fond do 500.000 dolara po događaju, uključujući bonuse od milijun dolara za obaranje svjetskih rekorda u sprintu na 100 metara ili 50 metara slobodno. Australski plivač i trostruki olimpijski osvajač medalje James Magnussen među malom je skupinom sportaša koji su javno potpisali dolazak na spomenute Igre. Osnivač događaja, australski poduzetnik Aron D’Souza, predstavio je Igre kao revolucionarnu platformu koja prihvaća ono što on naziva „nadčovječnošću“, budućnošću u kojoj su farmaceutska i tehnološka poboljšanja normalizirana. Sportaši se mogu natjecati prirodno, slijediti protokole poboljšanja ili sudjelovati u kliničkim ispitivanjima koristeći „istraživačke medicinske proizvode“ koje je FDA označila. „Stvaramo novu kategoriju ljudske izvrsnosti“, kažu promotivni materijali. „Svijet je to u kojemu se tvari/sredstva za poboljšanje izvedbi koriste sigurno, otvoreno i pod liječničkim nadzorom.“

D’Souza je nazvao antidopinšku politiku „zastarjelom i licemjernom“, tvrdeći da Enhanced Games nudi sigurniju i transparentniju alternativu. Plan je izazvao oštre kritike antidopinških tijela i sportskih saveza. „To je opasna klaunska predstava, a ne pravi sport“, rekao je Travis Tygart, predsjednik Američke antidopinške agencije. Svjetska antidopinška agencija upozorila je da ovaj projekt „ugrožava zdravlje i dobrobit sportaša“ promovirajući „zlouporabu moćnih tvari i metoda koje bi se trebale propisivati, ako uopće, samo za specifične terapijske potrebe“. Očekuje se da će sportaši proći liječnički pregled i da će ih pratiti neovisni zdravstveni i etički odbori. No, provedba se čini uglavnom dobrovoljnom, što organizatori opisuju kao dio svog modela „partnerstvo na prvom mjestu“.

U veljači je grčko-bugarski plivač Kristian Gkolomeev navodno plivao brže od svjetskog rekorda na 50 metara slobodno dok je bio na protokolu poboljšanja. Iako su organizatori hvalili rezultat, on je došao s upozorenjima: Gkolomeev je nosio poliuretansko odijelo za cijelo tijelo koje nije odobrio World Aquatics, a plivanje nije priznato kao službeno.

Financijska potpora Igara uključuje podršku osoba povezanih s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Pro-doping Enhanced Games debitira u Las Vegasu uz podršku Trumpa Jr. Ostali donatori povezani s Trumpom svoja ulaganja opisuju “važnijim od bilo kojeg ulaganja.”

Objava World Aquaticsa dolazi usred napora da se suzbiju Enhanced Games prije nego što dobiju daljnji zamah. Nisu potvrđeni veliki emiteri ili sponzori, a broj prijavljenih sportaša koji će sudjelovati na tim Igrama ostaje malen. Ipak, organizatori kažu da napreduju s planovima za cjelogodišnju bazu za trening i širi poslovni pothvat koji prodaje personalizirane programe poboljšanja potrošačima. Dok se Enhanced Games predstavlja kao paralela Olimpijskim igrama, kritičari kažu da riskira potpuno potkopavanje globalnog sporta. „Veći rizik“, stoji u internom često postavljanom pitanju Enhanced Gamesa, „jest pretvaranje da ti rizici ne postoje.“ Prihvaća li javnost ili odbacuje tu filozofiju? Jesu li Enhanced Games samo jednokratni eksperiment ili revolucionarna sila u budućnosti elitnog natjecanja? (V.B)

Newer posts