Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski dan nepušenja – poziv na okrugli stol

22. VELJAČE 2023. , SRIJEDA U 10.30 SATI

EDUKACIJSKI CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, ROCKEFELLEROVA 12, ZAGREB

Uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i nacionalni dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (engl. World No Tobacco Day). Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima obilježava se prvog dana Korizme ove godine je 22. veljače, posebnost tog dana je što većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine. Dan bez duhanskog dima je dan kojim se želi potaknuti pušače na prestanak pušenja. Kao i prema modelu koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanjem Dana bez duhanskog dima nastoji se potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili s apstinencijom. To je prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, da im nepušači pomognu da se odreknu cigareta. Povodom Hrvatskog dana nepušenja – Dana bez duhanskog dima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Nacionalnim povjerenstvom za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva organizira okrugli stol. Okrugli stol će biti održan 22. veljače 2023., srijeda u 10.30 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb.

Okrugli stol bit će i prilika da prikažemo situaciju s pušenjem kod mladih, potaknemo pušače na prestanak, podsjetimo na Škole nepušenja, te izazove koje donose novi duhanski proizvodi i e-cigarete. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na Okruglom stolu te sudjeluju u raspravi s primjerima dobre prakse.

Duhan je odgovoran za smrt više od 8 milijuna ljudi godišnje.Više od 7 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 1.2 milijuna posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu. Pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine „Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj“ (istraživanje HZJZ-a i Institut za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%) .

Duhanski dim sadrži preko 7 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih neke posebno oštećuju srce i krvne žile. Najštetnije tvari iz duhanskog dima za krvožilni sustav su nikotin, katran i ugljični monoksid.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) “Duhanski proizvodi” se definiraju kao proizvod koji su u cijelosti ili djelomično napravljeni od listova duhana kao sirovine koji se proizvode za pušenje, žvakanje. Na tržištu se pojavio sve veći broj „Novih duhanskih proizvoda” koji se definiraju kao duhanski proizvod koji ne pripada ni jednoj od sljedećih kategorija:cigarete,duhan (za samostalno motanje, za lule i vodene lule,cigare i cigarilosi) ,duhan (za žvakanje, za šmrkanje ili za oralnu potrošnju) .

Prodaja cigareta smanjivala se tijekom godina proteklog desetljeća, što dovodi do razvoja i marketinga e-cigareta i novih duhanskih proizvoda (grijani duhanski proizvodi). Elektronički sustavi za isporuku nikotina(e-cigarete), koji se također nazivaju vaping uređaji ili olovke za vape, uređaji koji se koriste za pušenje ili „vape“ aromatizirane otopine. Prema SZO glavni sastojci otopine e-cigareta su: nikotin, propilen glikol sa ili bez glicerola i različita sredstva za poboljšanje okusa. Uz negativan utjecaj na zdravlje ljudi, negativno utječu na okoliš.Proizvođači e-cigareta ne dostavljaju jasne upute korisnicima kako pravilno odložiti korištene uređaje, litij-ionske baterije i iskorištene uljne patrone. E-cigarete su izrađene od plastike i metala i kao takve nisu biorazgradive što uzrokuje raspršenje mikroplastike i ulja u okoliš. Grijani duhanski proizvodi postupkom zagrijavanja stvaraju aerosol koji sadrži nikotin i štetne sastojke u obliku aditiva i aroma .Prema duhanskim tvrtkama, zagrijavanjem duhana, a ne spaljivanjem kao kod obične cigarete, značajno se smanjuje stvaranje štetnih tvari koje nastaju pri visokoj temperaturi povezane s izgaranjem navodi SZO.

Unatoč naporu duhanskih tvrtki da se dokaže smanjena štetnost kod konzumacije e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda,prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prijavljeno je više od 2800 slučajeva, uključujući i 68 smrtna slučaja EVALI koja predstavlja upalni odgovor dišnog sustava koji nastaje zagrijavanjem i aerosolizacijom ulja koje se taloži u alveolarnom prostoru. EVALI uključuje stanja kao što su lipoidna pneumonia, pneumonitis uzrokovan preosjetljivošću, difuzno alveolarno krvarenje, akutna eozinofilna pneumonija navodi CDC.

Uz e-cigarete i grijane duhanske proizvode u ,,Proizvode sljedeće generacije“ spadaju SNUS i nikotinske vrećice.

SNUS je tradicionalni skandinavski bezdimni duhanski proizvod, reguliran je kao prehrambeni proizvod prema švedskom zakonu o hrani od 1970-ih. Konzumira se stavljanjem vrećice između desni i gornje usne na određeno vrijeme. Iako je opće prihvaćeno da su opasnosti po zdravlje od korištenja snusa puno manje nego kod pušenja, ostaje nejasnoća oko dugoročnih učinaka. Istraživanja su pokazala povezanost između upotrebe snusa i raka gušterače, te povezanost upotrebe snusa dijabetesom tipa 2, smrtonosnim srčanim udarima, povišenim krvnim tlakom te prijevremenim porodom i mrtvorođenošću.

Nikotinske vrećice slične su vrećicama za snus jer su napravljene za postavljanje između usna i desni, te ne zahtijevaju pljuvanje. Ne sadrže list duhana, već oblik dehidriranog nikotina (s dodanim aromama). Nikotin se apsorbira u krvotok preko sluznice u ustima. Vrećice također općenito sadrže biljna vlakna, arome i zaslađivače. Istraživači su upozorili da se nikotinske vrećice posebno sviđaju mladima i nepušačima, jer se prodaju u raznim voćnim okusima, u atraktivnom pakiranju i mogu se diskretno koristiti.

Tijekom sazrijevanja i traženja svoga identiteta, mlade su osobe sklone burnom, nepromišljenom reagiranju te počinju eksperimentirati sa svime što je zabranjeno. Eksperimentiranje duhanom povezano je sa željom da se isproba „zabranjeno voće“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti, koja ne priznaje vezu između rizičnih ponašanja i loših posljedica koje mogu nastupiti odmah ili s vremenom.

Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in School-aged Children; HBSC) provedenom 2022 g. veliki broj učenika/ca nije probao cigarete nikad u životu što je vidljivo iz slike 1. Trend pušenja barem jednom u 30 dana kod učenika/ca raste s dobi (slika 2). Vrlo nizak postotak učenika/ca puši cigarete svakodnevno (slika 3) dok najveći broj učenika/ca u dobi od 15 godina puši cigarete najmanje jednom tjedno. (slika 4).

LIITERATURA:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco

2. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

3. Štimac Grbić, D., Glavak Tkalić, R. (Ur.). (2020). Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/pusenje-je-vodeci-cimbenik-rizika-za-zdravlje/

5. United States (US) Federal Drug Administration (FDA): Vaporizers, E-Cigarettes, and other Electronic Nicotine Delivery Systems (ENDS)

6. Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, S. Peeters, A. Gilmore, Tobacco Control, 2015

7. J. Foulds, L. Ramstrom, M. Burke, et al. Effect of smokeless tobacco (snus) on smoking and public health in Sweden. Tobacco Control, 2003. Swedish Food Regulations, Food Act (Livsmedelslagen SFS 2006:804). 2006

8. Royal College of Physicians. Harm reduction in nicotine addiction: helping people who can’t quit. A report by the Tobacco Advisory Group of the Royal College of Physicians. 2007

9. J. Luo , W. Ye, K. Zendehdel, et al., Oral use of Swedish moist snuff (snus) and risk for cancer of the mouth, lung, and pancreas in male construction workers: a retrospective cohort study. Lancet, 2007, Jun 16;369(9578),2015-20

10. T. Schmid, Smokeless Alternatives on the Upswing, Tobacco Asia, 3 February 2021

11. S. Peeters, A. Gilmore, Understanding the emergence of the tobacco industry’s use of the term tobacco harm reduction in order to inform public health policy, Tobacco Control, 2015

12. Gazdek D. (2014) Navika pušenja djelatnika u zdravstvu Koprivničko-križevačke županije. Nove staze 32:25-26

13. HBSC survey conducted in 2022 among Croatian pupils

Sudjelujte u natječaju projekta EU – JAMRAI

Razmišljate li kreativno?

#AntibioticResistanceSymbol

Pozivamo vas da sudjelujete u natječaju za dizajniranje prvog globalnog simbola koji će predstavljati otpornost na antibiotike. Pobjednik dobiva nagradu od 2000 eura!

Upotreba antibiotika nesumnjivo predstavlja revolucionarno medicinsko dostignuće. Zahvaljujući njima, nekad smrtonosne bolesni su postale gotovo pa bezazlene, čime su nebrojeni životi spašeni. Ipak, zbog tih istih antibiotika, točnije, zbog njihove prekomjerne i neprimjerene uporabe, ovo je dostignuće sada pod golemim rizikom. Naime, sve je više bakterija postalo otporno na antibiotike koji su u opticaju, a ukoliko se dosadašnji trendovi nastave, stručnjaci predviđaju kako bi do 2050. godine antimikrobna rezistencija mogla postati vodeći uzrok smrtnosti na globalnoj razini. Ukratko, radi se o gorućem javnozdravstvenom problemu, na koji je potrebna što sveobuhvatnija reakcija, i to u što skorijem roku.

Pristup „Jedno zdravlje“, koje karakterizira dosadašnju borbu s ovim izazovom, naglašava potrebu ujedinjenom pristupu zdravlju čovjeka, životinja i okoliša, kao i najužu suradnju stručnjaka iz područja veterine, humane medicine i znanosti o okolišu. Ipak, ovaj golemi globalni izazov treba dodatno, još udruženije djelovanje, a to je djelovanje svih nas. Zbog toga nam je potreban zajednički, svima poznat simbol oko kojeg ćemo se okupiti, koji će predstavljati našu zajedničku borbu.

Od takvog simbola očekujemo da nam omogući da se dublje razumijemo i na simboličkoj, neverbalnoj, kreativnoj razini djelovanja. Na taj ćemo način imati veće šanse ne samo ujedinjeno djelovati, već će i naše aktivnosti u smjeru zajedničkog cilja moći biti vidljivije, sveobuhvatnije, ali i atraktivnije. Imajući to u vidu, projekt EU-JAMRAI (engl. Joint action on antimicrobial resistance and health care associated infections) je raspisao natječaj kojim se traži prvi globalni simbol za otpornost na antibiotike. Treba napomenuti da se ne traži logo ili nešto slično, već nešto opipljivo, što bi svatko, bilo gdje, mogao izraditi kod kuće i nositi s ponosom, poput crvene vrpce koja označava borbu protiv AIDS-a.

Ovaj natječaj je otvoren do 31. ožujka 2020. godine, a najuspješniji kreativac bit će nagrađen iznosom od 2000 eura.

Više informacija o procesu prijave možete naći ovdje.

Više o projektu EU – JAMRAI možete pročitati ovdje.

Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom

O kakvoj se bolesti radi i što je uzrokuje?

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području.

Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Svake se godine bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi, a ciklički epidemije odnosno povremeno se registrira povećan broj oboljelih osoba, kao što je bilo 1995., 2002., 2012. te 2014. godine.

U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta odnosno enzootska područja, npr. neke šume u Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru, Medvednica, međutim rasprostranjenost ove zoonoze u Hrvatskoj nije u potpunosti poznata.

Tko je rezervoar i domaćin uzročnika?

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima.

Kod nas u Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije opasna, no čini ih rezervoarima virusa kojeg izlučuju u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet odnosno područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se, srećom u pravilu rijetko, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti.

Kako se bolest prenosi?

Čovjek se može zaraziti:

izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.

Mišja groznica je vezana uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. “mišje godine”). Na njihovu brojnost mogu utjecati razni promjenjivi ekološki čimbenici pa se često ne može u potpunosti objasniti niti prognozirati. Poznato je da obilje hrane pogoduje većem broju, dok dugotrajne zimske hladnoće smanjuju broj glodavaca.

Koji su simptomi bolesti?

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Tko najčešće obolijeva?

Na osnovi opisanog se može zaključiti da su osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima najizloženiji njihovu aerosolu pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi relativno rijetko javlja.

Kako se zaštititi na otvorenom?

Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.
Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava.
Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
Smeće držite u zatvorenim čvrstim kontejnerima da ne bude izvor hrane glodavcima.
Ne ostavljajte smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.!
Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima!
Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50 m od kuće.
Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu)!
Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje (uz korištenje maske preko nosa i usta).
Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevinama glodavaca) da se digne u zrak koji onda možete udahnuti pa se na taj način možete zaraziti.
Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta!
Nosite gumene rukavice!
Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (da se izbjegne dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

U zadnjih petnaest godina broj prijava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj znatno varira; u prosjeku je oko šezdeset prijava godišnje (najmanje 6 oboljelih 2013. godine; najviše 317 oboljelih 2002. godine). U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je nešto veći broj bolesnika s hemoragijskom groznicom u Hrvatskoj nego što se prijavljuje u „mirnim“ godinama, međutim manje nego u istom razdoblju tijekom epidemijskih godina. Bolesnici su iz cijele kontinentalne Hrvatske, iz poznatih endemskih područja/prirodnih žarišta.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kakav će biti trend tijekom ove godine, tj. da li će ova godina po broju oboljelih biti znatno iznad prosjeka.

Rizik od hemoragijske groznice je uvijek prisutan u prirodnim žarištima, a u vrijeme epidemijskih godina je nešto viši, ali se može umanjiti pridržavanjem gore opisanih mjera osobne zaštite.

Povezani članak: Procjene rizika zaražavanja djece virusom HGBS-a u Domu Crvenog križa i bližoj okolici na Sljemenu

Depresija: razgovarajmo

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom „Depresija: razgovarajmo“ (engl. Depression; let’s talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija: razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

Ovom se kampanjom također želi:

bolje informirati opću javnost o depresiji, njezinim uzrocima i mogućim posljedicama te obliku pomoći koji je dostupan za prevenciju i liječenje depresije
potaknuti ljude s depresijom da potraže pomoć
osvijestiti obitelj, prijatelje i kolege koji žive s ljudima koji boluju od depresije da su sposobni pružiti podršku oboljelom

Što je depresija?

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.

Simptomi depresije su:

dugotrajna tuga
nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima
duševna bol

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna.

Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma:

manjak energije
promjene apetita
nesanicu ili preveliku potrebu za snom
povećanu tjeskobu ili zabrinutost
smanjenu koncentraciju
neodlučnost
nemir
osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa
misli o samoozljeđivanju ili suicidu

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

Liječenje depresije

Potražite pomoć liječnika
Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji će provjeriti i utvrditi Vaše stanje te Vam po potrebi prepisati lijekove ili vas uputiti stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja
Depresija se liječi lijekovima koji se zovu antidepresivi. Ti lijekovi ne djeluju odmah kao primjerice lijekovi protiv bolova, već im je potrebno oko 1 do 6 tjedana za početak djelovanja
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje lijekova i 6 do 10 mjeseci nakon prestanka simptoma
Bitno je napomenuti da ovi lijekovi ne izazivaju ovisnost
Osim uzimanja antidepresiva, u liječenju depresije je od velike koristi i psihoterapija

Jeste li znali?

Zajednički mentalni poremećaji (depresija i anksiozni poremećaji) su u porastu u cijelom svijetu.

U humanitarnim krizama i tijekom ratnih sukoba, 1 od 5 osoba je pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.

Depresija povećava rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Uz to, dijabetes i kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od depresije.

Depresija koja se javlja kod žene nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta.

Najučestaliji mentalni poremećaji mogu se prevenirati i izliječiti uz relativno mali trošak.

Novi dokaz iz istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da depresija i anksiozni poremećaji koštaju globalnu ekonomiju više od US$ 1 bilijuna svake godine.

Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba.

Ako se osjećate nesretno ili mislite da imate depresiju:

Razgovarajte o svojim osjećajima s nekim kome vjerujete.
Potražite profesionalnu pomoć.
Ne zaboravite da vam uz pravu pomoć može biti bolje.
Nastavite s aktivnostima u kojima ste uživali kada vam je bilo dobro.
Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
Redovito vježbajte, čak i ako je to samo kratka šetnja.
Držite se pravilnih navika hranjena i spavanja.
Prihvatite da bi mogli bolovati od depresije i prilagodite svoja očekivanja. Možda nećete biti u mogućnosti ispuniti svoje svakodnevne aktivnosti ili obveze onoliko koliko ste običavali.
Izbjegavajte ili ograničite unos alkohola i uzimajte lijekove onako kako vam ih je prepisao liječnik.

ZAPAMTITE

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijeg prepoznavanja problema i odgađaju traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do težih posljedica kao što je samoubojstvo.

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta.

Depresija se može prevenirati i liječiti.

Ako mislite da bolujete od depresije, potražite pomoć.

Izvor: WHO

Učinite korak Za mentalno zdravlje

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba pokrenuo zajedničko obilježavanje Svjetskog dana zdravlja 2017 posvećenog depresiji. U petak 7.4.2017. od 15.00 do 17.30 sati će se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Pogledajte obavijest o Festivalu mentalnog zdravlja

Kalendar aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 2017. godine

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za ovisnosti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.2. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.10. referent u Službi za ovisnosti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.10. referent u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

LeTour – kombinirane ciljane kontrole

Tour de France počinje u subotu (12. srpnja 2025.) iz Lillea i trajat će tri tjedna. LeTour je najveći izazov godine za UCI. UCI je 08. srpnja 2025. predstavio svoj sustav za borbu protiv dopinga i tehnoloških prijevara. Bit će mobilizirano više od 40 članova Međunarodne agencije za testiranje (ITA). U mjesecu prije utrke provedeno je oko 350 testiranja izvan natjecanja, a tijekom utrke bit će uzeto oko 600 uzoraka.

Uzorci će se čuvati 10 godina radi moguće ponovne analize u iščekivanju pojave novih metoda detekcije ili budućih znanstvenih dostignuća. UCI također navodi da će naglasak biti stavljen na “endogene steroidne markere mjerene u krvnom serumu kao dio PBA steroidnog modula te na PBA endokrini modul za bolje otkrivanje markera zlouporabe ljudskog hormona rasta (hGH). Provjere provedene tijekom „Toura“ bit će ciljane i mogu se odvijati u bilo kojem trenutku – ne samo na kraju etapa.

„Naš pristup odražava našu trajnu predanost inteligentnim strategijama protiv dopinga temeljenim na znanosti, suradnji i kontinuiranom poboljšanju», objašnjava generalni direktor ITA-e Benjamin Cohen. Kombiniranjem ciljanih kontrola s naprednim analitičkim alatima poput endokrinog modula, dugoročnog skladištenja uzoraka i inicijativa za praćenje performansi, želimo osigurati da se ova prestižna utrka odvija u poštenim uvjetima“.

Nema više rendgenskih provjera

U području borbe protiv tehnoloških prijevara, UCI će primijeniti “niz neinvazivnih tehnologija inspekcije i mehanizama za praćenje performansi i incidenata, osmišljenih za otkrivanje bilo kojeg oblika tehnoloških prijevara, uključujući skrivene pogonske sustave, posebno motore”. Kontrole će se ciljano provoditi prije i poslije svake etape. Tijekom svake etape, svaki događaj koji bi mogao izazvati sumnju, a koji zabilježe „UCI video sudac“ i UCI suci, bit će identificiran, što će omogućiti još ciljanije kontrole.

U 2024. godini UCI je tijekom Toura proveo 192 rendgenska testiranja. (V.B/J.K)

COVID-19 u Hrvatskoj (8.7.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 27. kalendarskom tjednu (tjedan od 30. lipnja do 6. srpnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 69 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 27. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Nove smjernice i najave iz WADA-e

Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavila je najnoviju verziju Laboratorijskih smjernica za analitičke zahtjeve endokrinog modula Biološke putovnice sportaša (ABP), koja stupa na snagu odmah. Ključna promjena u verziji 2.0 odnosi se na prijelaz s dvostrukog na pojedinačno mjerenje endokrinih markera IGF-1 i P-III-NP. Ova promjena omogućuje smanjenje troškova analize te bolju iskoristivost dostupnog volumena seruma, a pritom ne utječe na učinkovitost modula. Novi pristup temelji se na snažnim analitičkim performansama koje su laboratoriji dokazali od pokretanja modula prije dvije godine.

Uz ovu tehničku nadogradnju WADA je pokrenula i proces izbora nove Stručne savjetodavne skupine nacionalnih antidopinških organizacija (NADO EAG). U tijeku je preliminarna faza u kojoj se traži deset članova iz pet olimpijskih/paralimpijskih regija, a nominacije se podnose do 3. rujna 2025. godine. Mandati će trajati tri godine, počevši od 1. siječnja 2026. godine. Izbori će se održati u listopadu, a kandidate biraju sami NADO-i putem regionalnih glasovanja. Članovi skupine imat će zadatak savjetovati WADA-u o ključnim antidopinškim pitanjima, jačati suradnju s nacionalnim organizacijama te predstavljati stavove NADO-a pred Upravnim odborom kroz izabrane predstavnike skupine.

WADA je također otvorila registracije za Svjetsku konferenciju o dopingu u sportu, koja će se održati od 1. do 5. prosinca 2025. u Busanu, Južna Koreja. Ovaj globalni događaj, organiziran u suradnji s Korejskom antidopinškom agencijom i gradom Busanom, okupit će više od 1500 sudionika iz cijelog antidopinškog sustava – sportaše, predstavnike sportskih organizacija, vlada, laboratorija, znanstvenike i medije. Fokus konferencije bit će na novom izdanju Svjetskog antidopinškog kodeksa za 2027. godinu i reviziji međunarodnih standarda. Registracije su otvorene do 10. listopada 2025. (J.K)

Sigurno u vodi

Boravak u vodi ima brojne fizičke i mentalne prednosti, osobito za osobe koje žive s kroničnim bolestima poput dijabetesa, bolesti srca i artritisa. Plivanje poboljšava raspoloženje, a vježbanje u vodi omogućuje dužu aktivnost bez opterećenja zglobova, što je posebno korisno za osobe s artritisom, fibromialgijom i starije osobe. Međutim, rekreacija u vodi također može uzrokovati i ozljede, stoga je važno znati kako zaštititi sebe i druge.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje utapanje kao ozbiljan javnozdravstveni problem, posebno među djecom i mladima. U 2021. godini zabilježeno je više od 300.000 smrtnih slučajeva uslijed utapanja.

Utapanje se može dogoditi svakome, bilo kada i bilo gdje, ako osoba ima pristup vodi.

U 2023. godini u Hrvatskoj je od utapanja umrlo 68 osoba od kojih je 46 muških, a 22 ženskih osoba.

Pročitajte preporuke za povećanje sigurnosti u vodi, ne zaboravite na osnovne mjere opreza i maksimalno iskoristite dobrobiti boravka u vodi.

PREPORUKE ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI U VODI

Stalan nadzor djece u vodi

Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece. Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju.

Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima.

Inzistirajte na tome da dijete za svaki ulazak u vodu traži Vaše dopuštenje i ograničite vrijeme boravka u vodi – objasnite djetetu zašto je važan odmor.

Zaštita prilaza bazenima i spremnicima s vodom

Djeci treba onemogućiti slobodan pristup bazenima, spremnicima s vodom i drugim izvorima vode.

Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na spremnicima s vodom, bunarima i sličnim mjestima trebaju biti zaključani i zaštićeni od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati spremnici ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.

Ispraznite kade, kante, spremnike i dječje bazene odmah nakon upotrebe. Spremite ih naopako okrenute i izvan dohvata djece.

Svladavanje vještine plivanja

Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 %.

Djecu koja su završila obuku iz plivanja treba i dalje stalno nadzirati i pomagati im u svladavanju i usavršavanju plivanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu, organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom iskusnijih plivača.

Nošenje sigurnosnog prsluka

Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom. Djeca mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer one ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosne rukavice mogu iskliznuti s ruku djeteta, a u pojasu se dijete može prevrnuti i/ili ispasti iz njega.

Sigurnosni prsluk se preporučuje prilikom vožnje čamcima ili drugim plovilima za sve osobe, djecu i odrasle.

Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom

Kod kupanja u rijekama i jezerima potreban je veći oprez zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza iz plitkog dijela u dubinu te zbog struja i virova.

Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi

Osim zabave, kupanje i plivanje nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu bez prethodne provjere sigurnosti i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka.

Oprez kod ronjenja

Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Treba poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.

Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti

Osobe koje boluju od kroničnih bolesti, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije, trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.

Izbjegavanje konzumacije alkohola

Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenu kontrolu rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.

Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja

Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače. Stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom.

Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti osnovne mjere oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Važni brojevi telefona za cijelu Hrvatsku:

Hitna medicinska služba – 194

Jedinstveni komunikacijski centar za hitne situacije – 112

Preporuke za zdravstvenu zaštitu na koncertu – Hipodrom 5. srpnja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za hitnu medicinu

Na koncertu koji će se održati 5. srpnja na Hipodromu osigurano je pružanje zdravstvene zaštite i hitne medicinske skrbi za sve posjetitelje. Timovi iz čak 14 županijskih zavoda za hitnu medicinu će skupa s osobljem Crvenog križa bit gusto raspoređeni na Bundeku i Hipodromu, uz dodatne timove u vozilima na pravcima iz kojih se očekuje dolazak posjetitelja.

S obzirom na to da će na Bundeku, a pogotovo Hipodromu, biti raspoređeni medicinski timovi, u slučaju zdravstvenih tegoba ili bilo kojeg drugog neželjenog zdravstvenog događaja nije potrebno telefonski pozivati hitnu medicinsku službu. Naime, u slučaju da osjetite zdravstvene tegobe ili primijetite nekog kome je potrebna medicinska pomoć potrebno je napraviti sljedeće:

Ako se ne osjećate dobro ili primijetite da je nekome potrebna medicinska pomoć, odmah se javite najbližem timu hitne medicinske službe ili bilo kojem djelatniku organizacije (osiguranje, Crveni križ, volonteri) koji će vas odmah uputiti do medicinskog tima.
Na Bundeku će se nalaziti vozila hitne medicinske službe, stoga pri dolasku na Bundek preporučujemo da obratite pozornost na kojim se lokacijama vozila nalaze. Karta s prikazanim lokacijama timova će biti dostupna na aplikaciji organizatora.
Na Hipodromu će medicinski timovi biti smješteni ispod tornjeva koji su gusto raspoređeni na parteru, i bit će označeni crvenim križem. Osoblje Crvenog križa nalazit će se u koridorima između sektora partera.
Ako osjetite bilo kakve zdravstvene tegobe ili primijetite osobu kojoj je potrebna medicinska pomoć, dođite do najbližeg tornja kako bi se vama ili drugima pružila potrebna medicinska pomoć.
Ako ne možete doći do tornja, onda se pokušajte približiti ogradi koja se proteže duž cijelog hipodroma. Na tome koridoru na raspolaganju su vam timovi Crvenog križa ili drugi djelatnici koji sudjeluju u organizaciji, a koji će vas otpratiti do najbližeg medicinskog tima. Nacrt Hipodroma za vrijeme koncerta možete pronaći na aplikaciji MPT.
Pri dolasku na koncert i nakon završetka koncerta budite strpljivi. Krećite se polako i oprezno te pazite na osobe oko sebe. Ako gužva stane, ostanite mirni i ne gurajte druge oko sebe. Izbjegavajte saginjanje kako ne biste izgubili ravnotežu.
Držite djecu za ruke ili na dohvat ruke. Nemojte se udaljavati od osoba s kojima ste došli na koncert.
Obavezno ponesite osobne dokumente i papirić s imenom i prezimenom, kontaktom bliske osobe i popisom lijekova koje koristite.
Barem dan prije koncerta preporučujemo da preuzmete MPT aplikaciju i provjerite raspored ulaza, izlaza i medicinskih punktova na Bundeku i Hipodromu. Na aplikaciji ćete dobivati i obavijesti sa zdravstvenim preporukama za koje vas molimo da ih se strogo pridržavate.
Također, obavezno pročitajte zdravstvene preporuke HZJZ-a koje obuhvaćaju upute za pravilnu zdravstvenu pripremu za koncert, preporuke za ponašanje u gužvi te zdravstvene preporuke vezane uz vrućinu, sunce i djelovanje buke.

Odgovorno ponašanje i briga prema vlastitom zdravlju, kao i briga o drugima ključni su za ovakve događaje. Stoga, uz vašu suradnju i pridržavanje već datih i ovih preporuka, zajedno omogućujemo sigurno i ugodno iskustvo na koncertu za sve posjetitelje.

Međunarodna ljetna škola: Primjeri dobre prakse prevencije debljine u djece

Međunarodna ljetna škola: Primjeri dobre prakse prevencije debljine u djece

Patras, Grčka, 25.–27. kolovoza 2025.

Pozivamo sve zainteresirane stručnjake i studente da se prijave na Međunarodnu ljetnu školu posvećenu jednoj od najvažnijih javnozdravstvenih tema današnjice – prevenciji debljine u djece.

U sklopu europske zajedničke akcije Health4EUkids, Međunarodna ljetna škola okuplja renomirane stručnjake i edukatore iz područja medicine, nutricionizma i javnog zdravstva, s ciljem jačanja znanja, vještina i međusektorske suradnje u prevenciji debljine u djece na razini zajednice.

Kome je Međunarodna ljetna škola namijenjena?

Program je namijenjen liječnicima, stručnjacima javnog zdravstva, odgojiteljima u ranom i predškolskom odgoju, nutricionistima, kineziolozima, medicinskim sestrama i studentima, odnosno svima koji rade na promicanju zdravog rasta i razvoja djece te žele osnažiti svoja znanja u području prevencije debljine u djetinjstvu.

Što očekivati od Međunarodne ljetne škole?

Cilj je pružiti sudionicima suvremena, znanstveno utemeljena znanja i praktične vještine za učinkovit pristup i rad s djecom s debljinom i njihovim obiteljima. Međunarodna ljetna škola uključuje interdisciplinarna predavanja, rad u timovima i upoznavanje s europskim javnozdravstvenim politikama i primjerima dobre prakse koje će voditi stručnjaci koji su sudjelovali u provedbi zajedničke akcije na razini Europe, Health4EUKids.

Što donosi sudjelovanje na Međunarodnoj ljetnoj školi?

Na kraju programa, sudionici bi trebali biti u mogućnosti:

– razumjeti epidemiološke pokazatelje, rizične čimbenike i dugoročne posljedice debljine u djece

– savladati kriterije za probir i postavljanje dijagnoze debljine u djece, uključujući tumačenje indeksa tjelesne mase, krivulja rasta i metaboličkih pokazatelja

– procijeniti neke životne navike u području tjelesnog i mentalnog zdravlja djece i adolescenata i njihovih obitelji

– istražiti i primijeniti strategije usmjerene na obitelj, motivacijske intervjue i druge komunikacijske tehnike usmjerene na promjenu ponašanja

– poznavati primjere dobre prakse u promicanju pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti

– razumjeti psihosocijalne aspekte debljine u djece, uključujući stigmu

– analizirati javnozdravstvene inicijative, programe i politike usmjerene na prevenciju debljine u djece

– razviti multidisciplinarne strategije za rad s kompleksnim slučajevima djece s debljinom i njihovih obitelji.

Lokacija: Medicinski fakultet Sveučilišta u Patrasu, Grčka

Datum održavanja: 25.–27. kolovoza 2025.

Jezik programa: Engleski

Broj sudionika: 30

Troškovi: Školarina je besplatna. Sudionici sami pokrivaju troškove puta, smještaja i prehrane.

Potvrda o sudjelovanju: Svi polaznici po završetku programa dobit će službeni certifikat o sudjelovanju i ostvarit će 4 ECTS bodova.

Kako sudjelovati?

Prijaviti se možete putem službenog linka.

Dodatne informacije o Međunarodnoj ljetnoj školi možete pronaći na službenom linku.

Ne propustite ovu jedinstvenu priliku za stručno usavršavanje u međunarodnom okruženju uz vodeće europske stručnjake. Vaše znanje i angažman mogu napraviti razliku – jer zdravo djetinjstvo počinje pravim pristupom!

Prilog VIII. – Promjena odgovora ID: 1727

Do 31. prosinca 2024. dobavljači (uvoznici, daljnji korisnici i distributeri) mogli su stavljati smjese na tržište bez jedinstvenog identifikatora formule (UFI) ako su podnositelji već dostavili informacije u skladu s nacionalnim zahtjevima, koristeći prijelazno razdoblje (do 1. siječnja 2025.). UFI nije bio obavezan kada je smjesa izvorno označena (vidi Prilog VIII., Dio A, Odjeljak 1.4).

1. siječnja 2025. označava kraj prijelaznog razdoblja. To također znači da se smjese koje se nalaze na policama distributera više ne smiju dalje isporučivati ako na njihovoj deklaraciji nije naveden UFI, jer ne bi bile u skladu s Uredbom CLP. Od 1. siječnja 2025. sve smjese koje se stavljaju na tržište EU i koje su razvrstane kao opasne temeljem učinaka na zdravlje ljudi ili fizikalnih svojstava moraju imati UFI na deklaraciji, ako je primjenjivo (članak 25. stavak 7. i Odjeljak 1.4, Dio A Priloga VIII.).

U tom smislu, prema članku 4. stavku 9. Uredbe CLP, dobavljači u lancu opskrbe moraju surađivati kako bi ispunili zahtjeve Uredbe CLP. Stoga distributeri i trgovci na malo imaju obvezu zatražiti UFI od svojih dobavljača i staviti ga na deklaraciju, dok daljnji korisnici i uvoznici, kao i distributeri koji mijenjaju deklaraciju ili naljepnicu smjese, imaju obvezu osigurati taj podatak. Prema članku 4. stavku 10., smjese se ne smiju stavljati na tržište ako nisu u skladu s Uredbom CLP. To uključuje i usklađenost s obvezama iz Priloga VIII.

U praksi, subjekti mogu odlučiti ponovno označiti svoje proizvode koji se već nalaze u skladištu i na policama dodavanjem UFI-ja na postojeće deklaracije putem dodatne naljepnice (vidi Smjernice o označivanju i pakiranju za više informacija o postavljanju UFI-ja na naljepnicu).

Originalan odgovor možete pronaći na sljedećoj poveznici – https://echa.europa.eu/hr/support/qas – ID: 1727

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.5. viši savjetnik 1 u Ravnateljstvu

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. viši savjetnik 1 u Ravnateljstvu.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.8. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 23. svibnja 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.8. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/24-03/127, URBROJ: 534-03-3-1/6-23-19 od dana 28. studenog 2023., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-9 od dana 6. svibnja 2024., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-38 od dana 12. prosinca 2024., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-17 od dana 28. travnja 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-19 od dana 22. svibnja 2025. i KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/7-25-23 od dana 17. lipnja 2025., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

Poništenje dijela natječaja od dana 23. svibnja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 23. svibnja 2025.

Više pogledajte ovdje.

COVID-19 u Hrvatskoj (1.7.2025.)

U 26. kalendarskom tjednu (tjedan od 23. do 29. lipnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljena je 51 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 26. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Izvješće SZO o stanju globalne epidemije duhana 2025.

Na Svjetskoj konferenciji o kontroli duhana, održanoj u Dublinu od 23. do 25. lipnja 2025., Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) predstavila je najnovije Izvješće o stanju globalne epidemije duhana 2025. Izvješće donosi pregled postignutog napretka, ali i upozorava na ozbiljne izazove u borbi protiv duhana i novih nikotinskih proizvoda.

Prema izvješću, broj ljudi zaštićenih barem jednom najvišom mjerom iz SZO-ove strategije MPOWER (nadzor, zaštita od duhanskog dima, pomoć pri prestanku, upozorenja, zabrana oglašavanja i povećanje poreza) povećao se od 2007. do danas s jedne na 6,1 milijardu ljudi – što čini oko 75 posto svjetske populacije. Poseban napredak zabilježen je u području grafičkih zdravstvenih upozorenja: danas čak 110 zemalja zahtijeva velika slikovna upozorenja na pakiranjima duhanskih proizvoda, a njih 25 uvelo je standardizirana pakiranja, bez logotipa i reklamnih elemenata.

Iako je vidljiv globalni napredak, svega četiri zemlje – Brazil, Mauricijus, Nizozemska i Turska – u potpunosti primjenjuju svih šest MPOWER mjera. Irska, domaćin konferencije, nalazi se među sedam zemalja koje su vrlo blizu toj razini provedbe. S druge strane, čak 40 zemalja još uvijek nema ni jednu mjeru usklađenu s najboljom praksom, dok više od 30 njih dopušta prodaju cigareta bez ikakvih zdravstvenih upozorenja. Posebno je zabrinjavajuće što 134 zemlje još uvijek ne koriste poreze na duhan kao učinkovitu mjeru smanjenja konzumacije, a samo tri zemlje od 2022. značajno su ih povećale. Pritom tek trećina svjetske populacije ima pristup subvencioniranim programima za prestanak pušenja, što dodatno otežava borbu protiv ovisnosti.

SZO ističe i sve veći izazov širenja novih nikotinskih proizvoda, osobito e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda. Do sredine 2025. ukupno 133 zemlje donijele su neku vrstu regulative za e-cigarete, no 62 ih još uvijek nemaju nikakve propise. Više od 50 država zabranilo je aromatizirane proizvode koji posebno privlače mlađe korisnike, dok je više od 40 zemalja potpuno zabranilo e-cigarete.

Upozorava se i na ozbiljne zdravstvene posljedice: u 2023. godini više od sedam milijuna ljudi umrlo je zbog izloženosti duhanskom dimu. Iako neke zemlje bilježe značajan pad smrtnosti, poput Ujedinjenog Kraljevstva gdje je zabilježeno smanjenje od 45 posto u odnosu na 1990., ukupna globalna smrtnost porasla je za 24,4 posto. Posebno dramatičan porast zabilježen je u Egiptu, gdje je smrtnost povezana s duhanom povećana za čak 124 posto. Zaključno, zemlje su pozvane na odlučno djelovanje kako bi se zaštitilo javno zdravlje sadašnjih i budućih generacija.

Cjelokupno izvješće na engleskom jeziku dostupno je ovdje.

Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2024. g. – tablični podaci

Ovdje objavljujemo tablične podatke za 2024. godinu (Excel-datoteke).

Objavljeni podaci su preliminarnog karaktera i podložni su naknadnim izmjenama.

Kako će novi podaci biti dostupni, tako ćemo ih objavljivati.

1. STANOVNIŠTVO I VITALNI DOGAĐAJI

preuzimanje tablica (demografski podaci) (XLSX)
preuzimanje tablica (podaci o umrlima) (XLSX)

2. ZDRAVSTVENE USTANOVE I DJELATNICI U ZDRAVSTVU

preuzimanje tablica (XLSX, 37.1 KB)

3. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

primarna zdravstvena zaštita – zbirni podaci (XLSX)
djelatnost opće/obiteljske medicine (XLSX, 17.7 KB)
djelatnost zdravstvene zaštite predškolske djece (XLSX, 22.6 KB)
djelatnost medicine rada (XLSX, 35.4 KB) – ozljede na radu (XLSX) i profesionalne bolesti (XLSX)
djelatnost zdravstvene zaštite žena (XLSX, 13.3 KB)
djelatnost hitne medicine (XLSX, 41.0 KB) (podaci Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu)
djelatnost dentalne zdravstvene zaštite (XLSX, 18.7 KB)
djelatnost zdravstvene zaštite školske djece, mladeži i studenata (XLSX)
zdravstvena njega u kući (XLSX)
patronažna djelatnost (XLSX)

4. SPECIJALISTIČKO – KONZILIJARNE I OSTALE DJELATNOSTI

specijalističko-konzilijarna djelatnost (XLSX)
mikrobiološka dijagnostika (XLSX)
osjetljivost bakterijskih izolata na antibiotike u Hrvatskoj (podaci Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”) (XLSX)
djelatnost za transfuziju krvi (podaci Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu) (XLSX)

5. ZARAZNE BOLESTI, CIJEPLJENJE I MIKROBIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA

zarazne bolesti u Hrvatskoj (XLSX)
HIV/AIDS u Hrvatskoj (XLSX)
epidemiologija tuberkuloze (XLSX)
izvršenje programa obvezatnog cijepljenja u Hrvatskoj (XLSX)
bakteriološka dijagnostika tuberkuloze (XLSX, 23.8 KB)

6. STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, DNEVNE BOLNICE, JEDNODNEVNA KIRURGIJA I BOLNIČKE HEMODIJALIZE

stacionarna zdravstvena zaštita (XLSX, 38.9 KB)
dnevne bolnice, jednodnevna kirurgija i bolnička hemodijaliza (XLSX, 18.3 KB)

7. PORODI I POBAČAJI

porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj (XLSX, 59.0 KB)
pobačaji u Hrvatskoj (XLSX, 41.8 KB)

8. REGISTRI KRONIČNIH BOLESTI

Registar za psihoze Hrvatske (XLSX)
Registar osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga (XLSX)
Zdravstvena zaštita mentalnog zdravlja, prevencija i izvanbolničko liječenje ovisnosti (XLSX)
Hrvatski registar o osobama s invaliditetom (Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj) (XLSX)
Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću CroDiab (XLSX)

9. POBOL I UZROCI SMRTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI

pobol (XLSX)
uzroci smrti (XLSX)

10. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

praćenje razine TSH u krvi novorođenčadi (XLSX)
zdravstvena ispravnost i kakvoća namirnica i predmeta opće uporabe (XLSX)
javna vodoopskrba u Hrvatskoj (XLSX)

11. FINANCIJSKI ZDRAVSTVENI POKAZATELJI RH ZA 2023. GODINU PREMA METODOLOGIJI SUSTAVA ZDRAVSTVENIH RAČUNA

preuzimanje tablica (XLSX)

12. MEDICINSKA OPREMA, OPERACIJSKE DVORANE I MEDICINSKI POSTUPCI U HRVATSKOJ

preuzimanje tablica (XLSX)

13. KREVETI U JEDINICAMA ZA POJAČANU NJEGU DOMOVA ZA STARIJE I NEMOĆNE I DOMOVA ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE

preuzimanje tablica (XLSX)

14. POKAZATELJI ZDRAVSTVENOG STANJA I KORIŠTENJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA

preuzimanje tablica (XLSX)

Objavljeno Svjetsko izvješće o drogama (UNODC, 2025.)

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama koji se obilježava 26. lipnja, Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) objavio je Svjetsko izvješće o drogama 2025., čiji sažetak donosimo u nastavku.

Svjetsko izvješće o drogama 2025. ukazuje na to da nova era globalne nestabilnosti dodatno pogoršava društvene, ekonomske i sigurnosne izazove povezane s problemom droga. Organizirane kriminalne skupine sve se uspješnije prilagođavaju krizama, iskorištavaju ranjive populacije i proširuju tržišta, dok je uporaba droga dosegnula povijesno visoke razine.

U 2023. godini drogu (isključujući alkohol i duhan) je konzumiralo 316 milijuna ljudi, odnosno 6 % globalne populacije u dobi između 15 i 64 godine. Najraširenija droga ostaje kanabis (244 milijuna konzumenata), zatim opioidi (61 milijun), amfetamini (30,7 milijuna), kokain (25 milijuna) i ecstasy (21 milijun). Izvješće upozorava da bi migracije izazvane sukobima, siromaštvom i nesigurnošću mogle dodatno povećati ove brojke.

Brz rast tržišta kokaina

Tržište kokaina nastavlja ubrzano rasti. U 2023. zabilježena je rekordna ilegalna proizvodnja od 3.708 tona, što je porast od gotovo 34 % u odnosu na prethodnu godinu. Zapljene kokaina dosegle su 2.275 tona, a broj korisnika narastao je na 25 milijuna. Krijumčari sve više ciljaju tržišta u Aziji i Africi, dok se nasilje i sukobi povezani s trgovinom kokainom šire i na Europu, uključujući povećani utjecaj kriminalnih skupina s Balkana.

Širenje sintetskih droga

Tržište sintetskih droga i dalje raste zbog niskih troškova i manjeg rizika od otkrivanja. Dominiraju stimulansi tipa amfetamina (ATS), poput metamfetamina i amfetamina (uključujući “captagon”). U 2023. godini zabilježena je rekordna količina zapljena ATS-a, koji sada čine gotovo polovicu svih zapljena sintetskih droga. Unatoč političkim promjenama u Siriji i otkrivanju proizvodnih postrojenja, captagon se i dalje u velikim količinama krijumčari, osobito prema državama Arapskog poluotoka.

Organizirani kriminal i financijski dobitci

Procjenjuje se da nezakonita trgovina drogama godišnje generira stotine milijardi dolara. Kriminalne mreže stalno razvijaju nove načine za prikrivanje i distribuciju droga, često koristeći naprednu tehnologiju. Iako su otporne, moguće ih je razbiti uz bolju analizu struktura, ključnih aktera i točaka ranjivosti, kao i kroz ulaganja u tehnologiju i obuku policijskih i pravosudnih institucija.

Utjecaj na zdravlje i zajednice

Poremećaji povezani s uporabom droga predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem. U 2021. godini zabilježeno je gotovo pola milijuna smrti povezanih s drogama te gubitak 28 milijuna zdravih godina života zbog invaliditeta i prerane smrtnosti. U 2023. godini samo je 1 od 12 osoba s poremećajem uporabe droga primila neki oblik liječenja. Pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama temeljenim na dokazima ključan je za ublažavanje posljedica.

Utjecaj na okoliš

Uzgoj, proizvodnja i krijumčarenje droga, kao i mjere koje se poduzimaju protiv njih, značajno utječu na okoliš, osobito u Europi. Deforestacija, onečišćenje tla, vode i zraka te otpad iz ilegalnih laboratorija predstavljaju sve veći ekološki problem. Broj razotkrivenih tajnih laboratorija porastao je između 2013. i 2023., no ekološke posljedice često ostaju zanemarene pri oblikovanju politika prema drogama.

Cjelokupno izvješće dostupno je na poveznici.

Pomorske luke: nadzor nad ulaznim točkama EU-a za krijumčarenje opojnih droga

Agencija Europske unije za droge (EUDA) i Regional Intelligence Liaison Office Western Europe (RILO-WE) Svjetske carinske organizacije (WCO) izradili su izvješće s ciljem pružanja podrške Europskom savezu luka. Izvješće sadržava pregled zapljena droga u europskim lukama ili onih koji su namijenjeni EU lukama u razdoblju od siječnja 2019. – lipnja 2024. godine. Izvješće navodi kako postoje značajni nedostatci u dostupnim podacima, što predstavlja prepreku za dublje razumijevanje trenutne situacije i trendova te je stoga nužno interpretacije tumačiti s određenim oprezom.

Sažetak glavnih rezultata:

Prema podacima WCO RILO-WE, ukupno je zaplijenjeno 1 826 tona droga u ili u tranzitu prema lukama EU-a u razdoblju između siječnja 2019. i lipnja 2024., od čega je više od 1 244 tone zaplijenjeno u samim lukama EU-a (oko 68 %). Dostupni podaci ukazuju da je većina ukupne količine zaplijenjena s kontejnerskih brodova (najmanje 1 507 tona, odnosno 82,6 % ukupno). Međutim, navedeno najvjerojatnije predstavlja znatno podcijenjenu brojku ukupnih zapljena droga u ili za luke EU-a u tom razdoblju zbog nedostatka podataka i izostanka izvještavanja iz više država članica EU-a.
Osamnaest država članica EU-a dostavilo je WCO-u podatke o zapljenama koje su provedene u ukupno 96 luka EU-a (od kojih se 40 nalazi u Španjolskoj). Dostavljeni podaci nisu potpuni jer su neke zemlje izvijestile tek o ograničenom broju slučajeva. Primjerice, dvije ključne države članice prijavile su WCO-u samo dva slučaja u razdoblju od pet i pol godina, iako je stvarni broj zapljena u tim zemljama bio znatno veći.
Među 33 morske luke članice Europskog saveza luka, devet luka izgledno ne prijavljuje zapljene droga WCO-u. Analiza također pokazuje da su pojedine luke, koje trenutno nisu članice Saveza, važne točke za krijumčarenje droga morskim putem.
Sedamnaest luka EU-a zabilježilo je zapljene veće od 10 tona droga u promatranom razdoblju, od koji se najveća količina zapljena (483 tone) bilježi u Antwerpenu (BE).
Kokain se ističe kao najčešće krijumčarena droga kroz luke EU-a, s oko 1 487 tona zaplijenjenih, što čini 81,7 % ukupne količine droga u analiziranim podacima. Kanabis smola je druga najzastupljenija krijumčarena droga, s približno 260 tona, odnosno 14,2 % ukupno. Za neke vrste droga zabilježen je vrlo mali broj zapljena (npr. samo 35 zapljena biljnog kanabisa).
Luke Antwerpen (BE) i Rotterdam (NL) zabilježile su najveće količine zaplijenjenog kokaina (oko 443 tone i 181 tonu) i heroina (8,1 tonu i 5 tona).
Luke Las Palmas de Gran Canaria (ES) i Huelva (ES) zabilježile su najveće količine zaplijenjene smole kanabisa (42 tone i 30 tona).
Dostupni podaci ukazuju da je u lukama EU-a u ovom razdoblju zaplijenjeno najmanje 21,7 tona kaptagona, pri čemu većina dolazi iz jedne velike zapljene u Salernu (IT) 2020. godine (14,2 tone). Važno je istaknuti da nakon 2020. godine WCO-u nije prijavljena nijedna zapljena kaptagona u lukama EU-a.
Velike prosječne količine droga po pošiljci – više od 500 kilograma kokaina i više od 1,3 tona smole kanabisa te ukupno zaplijenjene količine u navedenom razdoblju potvrđuju da kriminalne mreže i dalje uspješno koriste luke EU-a za krijumčarenje velikih količina različitih droga, osobito kokaina. Navedeno upućuje na značajnu infiltraciju organiziranih kriminalnih skupina u luke EU-a, što indicira na vjerojatnu korupciju među lučkim radnicima i pripadnicima službi za provedbu zakona. Uz to, u mnogim lukama EU-a zabilježeno je i nasilje povezano s krijumčarenjem droga.

Više informacija dostupno je na izvornoj stranici Agencije Europske unije za droge (EUDA): https://www.euda.europa.eu/publications/joint-publications-including-eu-drug-markets/seaports-monitoring-eu-floodgates-illicit-drugs_en

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama

Svake godine, 26. lipnja, diljem svijeta se obilježava Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama, s ciljem podizanja svijesti o problemu ovisnosti i poticanja zajedničkog djelovanja u njegovu suzbijanju.

Danas su politike prema drogama kako na svjetskoj i europskoj, tako i na nacionalnim razinama suočene sa nizom izazova koji se reflektiraju u novim oblicima ovisnosti i s njima povezanim obrascima korištenja droga, kao i poliuporabi više različitih supstanci istovremeno. Potražnja za drogama i dalje predstavlja izazov, a štete povezane s korištenjem droga predstavljaju jednu od vodećih prijetnji javnom zdravlju.

Na razini EU, prema zadnjim podacima EUDA-e, kanabis i kokain su najčešće konzumirane droge u Europi. U posljednjih godinu dana 15,4 % stanovnika EU u dobi od 15 do 34 godine (oko 15,5 milijuna ljudi) konzumiralo je kanabis, dok je kokain u posljednjih godinu dana konzumiralo 2,7 % osoba iste dobne skupine. Globalni trend zlouporabe droga reflektira se i na Hrvatsku. Rezultati istraživanja zlouporabe sredstava ovisnosti u Republici Hrvatskoj provedenom 2023. godine pokazuju kako se broj odraslih koji su konzumirali neku ilegalnu drogu u posljednjih godinu dana između 2011. i 2023. godine udvostručio (porast s 5,3 % na 9,9 %). Najčešće korištena ilegalna droga bio je kanabis, koji je barem jednom u životu konzumiralo 24,6 % ispitanika. Slijedi kokain, sa životnom prevalencijom uporabe od 5,8 %.

Prema podacima nacionalnog Registra ovisnosti, u 2024. godini na liječenje zbog uporabe droga je došlo 5.904 osoba, od toga 4.489 osoba zbog opioida kao glavnog sredstva ovisnosti (76,0 %), a 1.415 osoba zbog neopijata (24,0 %). Iako većinu liječenih osoba i dalje čine oni s ovisnošću o opioidima, njihov broj pokazuje blagi pad u odnosu na prethodne godine. Istovremeno se bilježi postupni porast broja osoba liječenih zbog neopijatskih psihoaktivnih tvari, što upućuje na sve izraženiju raznolikost u obrascima zlouporabe droga među liječenom populacijom. Prema podacima o spolu i dobi liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu liječenih osoba čine muškarci (omjer 4,7:1). Od ukupno 5.904 liječenih osoba bilo je 4.865 muškarca (82,4 %) i 1.039 žena (17,6 %).

Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina. Prosjek godina za žene bio je 39,7 godina, a za muškarce je 42,2 godina. Najmlađa zabilježena osoba imala je 13, a najstarija 74 godine.

Za čitavu Hrvatsku stopa je 242,3 na 100.000 stanovnika dobi od 15 do 64 godina. U sedam županija stopa liječenih osoba viša je od prosjeka Hrvatske. To su: Zadarska županija (544,1), zatim Istarska (525,0), Šibensko-kninska (427,4), Primorsko-goranska (348,7), Splitsko-dalmatinska (313,6), Dubrovačko-neretvanska (299,4) te Grad Zagreb (296,4).

Liječeni zbog ovisnosti 2024. godine (dob 15-64 godine) po županijama, stope na 100.000 stanovnika

Izvor: Registar ovisnosti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

U koordinaciji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kao koordinatora provedbe Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećeg Akcijskog plana za razdoblje do 2026., kotinurano se provode aktivnosti kojima se doprinosi osiguranju kvalitete programa prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana, smanjenja šteta te resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama. U tom kontekstu poseban naglasak je stavljen na procjenu kvalitete projekata koji se provode u području prevencije ovisnosti u skladu s EU standardima, pružanje podrške u provedbi znanstveno utemeljnih preventivnih programa, provedbu programa oporavka i rehabilitacije putem Projekta resocijalizacije, jačanju kompetencija stručnjaka putem sustavnih edukacija o znanstveno utemeljenim prvencijskim i tretmanskim praksama te aktualnim međunarodnim i EU standardima, izradu smjernica, standarda i protokola za osiguranje kvalitetne provedbe intervencija. Pored navedenog, provode se i brojni znanstveno istraživački projekti u praćenju određenih segmenata kompleksne problematike droga, a značajni napori usmjeravaju se i na uvođenje inovatnivnih programa smanjenja štete za korinike droga te na pravovremeno uočavanje i praćenje pojave novih psihoaktivnih tvari i povezanih zdravstvenih rizika kroz nacionalni Sustav ranog upozoravanja.

Ovogodišnjim Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama ističe se potreba ulaganja u prevenciju kako bi se prekinuo začarani krug ovisnosti, siromaštva i organiziranog kriminala. Poseban naglasak stavlja se na sve veći utjecaj sintetskih droga i kriminalnih mreža koje iskorištavaju ranjive zajednice i podrivaju institucije. Pod sloganom „Dokazi su jasni – ulažite u prevenciju. Prekinite začarani krug.“ Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal poziva na jačanje međunarodne suradnje te razvoj učinkovitih sustava prevencije i liječenja.

S ciljem informiranja javnosti o sveprisutnom utjecaju zlouporabe droga, pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo pokrenuta je Info linija za ovisnosti, namijenjena pružanju informacija o tome kome se osobe mogu obratiti u slučaju problema s ovisnostima. Linija je anonimna i dostupna putem besplatnog telefona 0800 200 070, mobitela 091 468 3070 (uključujući Viber i WhatsApp) te e-maila ovisnosti@hzjz.hr. Uz to, otvoren je i poseban web portal o ovisnostima – ovisnosti.hzjz.hr – koji na jednom mjestu objedinjuje ključne informacije o javnozdravstvenim aspektima ovisnosti, namijenjene i stručnjacima i široj javnosti.