Završna konferencija JA ImpleMENTAL

Oblikovanje budućnosti mentalnog zdravlja diljem Europe

 

Nacionalna organizacija za javno zdravstvo (NPHO) ovog će tjedna, od 17. do 19. rujna, na završnoj konferenciji Joint Action (JA) ImpleMENTAL u Ateni ugostiti više od 250 sudionika.

Sufinanciran u okviru trećeg zdravstvenog programa EU-a i kojim upravlja Europska zdravstvena i digitalna izvršna agencija (HaDEA), projekt je uključio 39 partnera iz 18 zemalja EU-a i 2 zemlje EGP-a i 1 zemlje kandidata za članstvo u EU, s ukupnim proračunom od 6,7 € milijuna.

Tijekom trogodišnje provedbe JA ImpleMENTAL-a implementirane su dvije najbolje prakse: jedna u području sustava mentalnog zdravlja u zajednici (iz Belgije) i jedna o prevenciji samoubojstava (iz Austrije). Oni su prilagođeni 21 zemlji EU koja je dio konzorcija i razvijeno je ukupno 25 pilot projekata u 20 zemalja. Formulirano je 14 novih ili obnovljenih planova za prevenciju samoubojstava, a 11 zemalja pilotiralo je i provodilo promjene u svojim službama za mentalno zdravlje u zajednici. Zemlje partneri revidirali su svoje informacijske sustave, poboljšali sudjelovanje korisnika u pružanju usluga i mobilizirali resurse zajednice.

Detaljne informacije o dnevnom redu i pilot projektima zemalja i aktivnostima sudionica koje ne provode vizualizirane su na posterima koji su izloženi na konferenciji, a također su postavljeni na mrežnu stranicu  JA ImpleMENTAL

 

Europski tjedan sporta i tjelesne aktivnosti 2024.

Pod vodstvom Europske komisije i u suorganizaciji nacionalnih koordinatora i sportskih partnera diljem Europe 2015. godine započelo je obilježavanje Europskog tjedna sporta i tjelesne aktivnosti pod motom – Budite aktivni! (#BEACTIVE). I ove će se godine, od 23. do 30. rujna, milijuni ljudi, sportski profesionalci, entuzijasti, stručnjaci i udruge iz cijele Europe ponovno okupiti kako bi sudjelovali u jednoj od najvećih sportskih inicijativa na svijetu: Europskom tjednu sporta. Tjedan promiče aktivan način života kroz razne aktivnosti i događanja. Tjedan iz godine u godinu raste potičući sve više Europljana da prihvate zdrav i aktivan način života.

Pokrenut je sa željom da potakne pojedince, sportske organizacije, klubove, gradove, općine, institucije i cijelu zajednicu da u tjednu kretanja organiziraju što više atraktivnih zajedničkih sportsko-rekreativnih aktivnosti koje će okupiti što veći broj ljudi u programima koji već postoje ili u novim aktivnostima.

Namijenjen je svima – od malih ruralnih do velikih urbanih zajednica, od vrtića do Domova za starije i nemoćne, sportskih klubova, različitih tvrtki, škola i fakulteta te drugih nevladinih organizacija. Ovim putem pozivamo sve zainteresirane da se uključe. Sve aktivnosti su besplatne, a cilj im je ohrabriti svakog pojedinca da usvoji zdrav stil života.

Sport i tjelesna aktivnost općenito, imaju jedinstvenu moć učiniti društva inkluzivnijima i smanjiti diskriminaciju. Doprinose obrazovanju, jednakosti, održivosti, solidarnosti, demokraciji i stvaraju okruženje u kojem se svi osjećaju dobrodošlo. Možete sudjelovati bez obzira na razinu tjelesne spremnosti, spol, dob, sposobnosti, vjeru, etničku pripadnost, obrazovanje ili seksualnu orijentaciju.

Također, sport i tjelesna aktivnost povećavaju samopouzdanje, pružaju životne prilike, zbližavaju generacije, promiču zdrave stilove života, pomažu osobnom napretku i pružaju brojne dobrobiti za mentalno i tjelesno zdravlje. Kada ste tjelesno aktivni, izgledate dobro i osjećate se dobro!

Svatko zadržava svoju individualnost, a istovremeno dijeli vrijednosti Europske unije i Olimpijskih igara poput dobrote, poštovanja i solidarnosti. Tjelesna aktivnost je ulaznica u socijalizaciju i ljubav prema održivijem načinu života, kako na društvenoj tako i na ekološkoj razini.

Nadamo se da će planirane aktivnosti pridonijeti sklapanju novih prijateljstava, povećanju broja aktivnih građana, podizanju samopouzdanja pojedinaca te učvršćivanju socijalnih mreža u zajednici. Kroz sve te inicijative i aktivnosti cilj je doprinijeti povećanju broja Europljana kojima će sport i tjelesna aktivnost postati redovita navika.

Ovdje možete pronaći vodič za planirane aktivnosti Europskog tjedna sporta i tjelesne aktivnosti u Hrvatskoj, a više informacija o cijeloj kampanji te o aktivnostima iz svih zemalja dostupno je na https://europski-tjedan-sporta.hr/o-tjednu/.

 

 

Održana Nacionalna Reitox akademija o znanstveno-utemeljenoj prevenciji

U organizaciji Hrvatskog  zavoda za javno zdravstvo i Agencije za droge Europske unije (EUDA) dana 16. rujna 2024.  u Zagrebu (hotel Academia) je održana Nacionalna Reitox akademija o znanstveno-utemeljenoj prevenciji. Cilj održavanja ovog stručnog skupa bio je predstavljanje načela znanstveno utemeljene prevencije i primjera programa kvalitetne prevencije koji se provode u drugim državama te otvaranje rasprave o modelima unapređenja nacionalnih preventivnih intervencija,

Naime, epidemiološki pokazatelji prevalencije uporabe sredstava ovisnosti proteklih godina pokazuju porast konzumacije sredstava ovisnosti među mladima. Istodobno, Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti do 2030. godine i prateći Akcijski plan, donesen u siječnju 2024. godine, naglašavaju da je preventivne aktivnosti potrebno provoditi putem integriranog, multidisciplinarnog i znanstveno utemeljenog pristupa te koherentnog djelovanju svih resora na nacionalnoj i lokalnoj razini. Navedeni strateški dokumenti stavljaju naglasak i na potrebu izrade, provedbe, održivosti i unaprjeđenje dostupnosti kvalitetnih, znanstveno utemeljenih i dokazano učinkovitih projekata i programa prevencije ovisnosti i ponašajnih ovisnosti. Upravo stoga održana je Nacionalna RTX akademija koja predstavlja nastavak ulaganja HZJZ u kvalitetnu – dokazano učinkovitu prevenciju.

Skup je otvorio predstavnik Agencije Europske unije za droge g. Gregor Burkhart, dr.med., a pozdravne govore održali su predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih – gđa Marijana Gojčeta te u ime Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec., ravnatelj HZJZ. Predavanja i panel raspravu održali su stručnjaci u području prevencije iz Agencije Europske unije za droge, te iz Estonije, Španjolske, Brazila, Njemačke, Austrije, Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Tijekom panel rasprave diskutiralo se o izazovima i ključnim čimbenicima koji utječu na implementaciju dokazano učinkovitih programa i pristupa, pri čemu je poseban naglasak stavljen na važnost vjerne implementacije, međuinstitucionalnu suradnju, potrebu usklađivanja preventivnih strategija s prethodno provedenom procjenom potreba, potrebu provedbe kratkoročne evaluacije kao i znanstvenih evaluacijskih studija, jačanje provedbe preventivnih strategija u okruženju te potrebu za harmonizacijom preventivnih sustava. Na Reitox akademiji sudjelovalo je više od sto sudionika kojima su uručene potvrde o sudjelovanju, te je Stručni skup prijavljen strukovnim komorama.

Program RTX EB Prevencija

 

 

DIIZOCIJANATI – edukacija 14.10.2024.

Pokazalo se da interes za edukacijom o diizocijanatima i dalje postoji, tako da ćemo 14.10.2024. s početkom od 9:00 sati i po cijeni od 10 € + PDV (po polazniku), održati još jednu edukaciju na temu diizocijanata.

Stoga, ako ste zainteresirani za ovu edukaciju, pošaljite nam e-mail sa svojim kontakt podacima kako bi Vam na isti poslali obavijest s pristupnom šifrom.

Zainteresiranost možete iskazati na toksikologija@hzjz.hr uz napomenu u naslovu e-maila: DIIZOCIJANATI – edukacija.

Diizocijanati su tvari široko rasprostranjene u proizvodnji poliuretanskih pjena, brtvila i premaza koji se pojavljuju u industrijama poput građevinske, autoindustrije, industriji proizvodnje uređaja za ugostiteljstvo i dr.
Obzirom da su široko rasprostranjeni, po nekim procjenama kod više od 5000 osoba godišnje (na razini Europske Unije) uzrokuju astmu kao profesionalnu bolest. Iz ovoga je razloga, Uredbom Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata, došlo do izmjena od kojih je jedna osposobljavanje za svakoga radnika koji s diizocijanatima radi kako bi se radnici upoznali s:

– opasnostima koje diizocijanati predstavljaju,
– rizicima povezanima s njihovim uporabama,
– dobrom radnom praksom u vrijeme rada s diizocijanatima,
– mjerama upravljanja rizikom, uključujući uporabu zaštitne opreme.
Kroz osposobljavanje je potrebno proći od 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe diizocijanata.

Edukacija će se odnositi na točku 5. (a) opće osposobljavanje iz gore spomenute Uredbe.

COVID-19 u Hrvatskoj (17.9.2024.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 37. kalendarskom tjednu (tjedan od 9. do 15. rujna 2024) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 1844 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 37. kalendarskom tjednu zabilježeno je 5 prijava smrtnog ishoda od COVID-19, od kojih su 4 nastupila u tjednima ranije.  

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Popis lijekova za kolovoz 2024.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.08.2024. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

  1. putem naslovnice (https://antidoping-hzta.hr/) klikom na ikonu ‘Tražilica zabranjenih lijekova’
  2. putem integrirane tražilice na linku: https://antidoping-hzta.hr/trazilica-zabranjenih-lijekova/
  3. putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze i integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://antidoping-hzta.hr/za-sportase/popis-lijekova/

 

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: pitanja-antidoping@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

 

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)

Postupanje kod sumnje i potvrđenog slučaja mpox-a (majmunskih boginja)

Uvod

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od početka praćenja majmunskih boginja (mpoxa) 2022. godine do 31. srpnja 2024., prijavljeno je 102.977 potvrđenih slučajeva mpoxa uzrokovanih virusom mpox (MPXV) grane I i grane II, uključujući 223 smrtna slučaja, iz 121 zemlje diljem svijeta.

Prema izvješću Afričkog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, objavljenom 25. kolovoza 2024. ukupno je više od 20.000 slučajeva mpoxa uzrokovanih MPXV granom I i granom II prijavljeno iz 13 država članica Afričke unije u 2024. godini, uključujući preko 3 000 potvrđenih slučajeva i više od 500 smrtnih slučajeva (smrtnost (CF): 2,8%).

Oboljeli od mpoxa uzrokovanih granom I izvan afričkog kontinenta prijavljeni su u Švedskoj (15. kolovoza; jedna osoba) i Tajlandu (22. kolovoza; jedna osoba).

Pandemija uzrokovana MPXV granom IIb, koja je započela u Europi i zapadnoj hemisferi 2022. godine, još traje, u slabijem intenzitetu,  a od kraja 2023. godine razbuktala se epidemija uzrokovana granama Ia, Ib i IIa u zemljama Centralne i zapadne Afrike.

 

Procjena rizika

U pogođenim područjima na afričkom kontinentu:

Vjerojatnost infekcije MPXV granom I za građane EU/EEA koji putuju u ili žive u pogođenim područjima te imaju blizak kontakt s pogođenim zajednicama je visoka, dok je vjerojatnost infekcije niska kada se izbjegava kontakt sa zajednicama zahvaćenim epidemijom bolesti.

U EU/EEA:

Ukupni rizik za opću populaciju EU/EEA trenutno se procjenjuje kao nizak, temeljen na vrlo niskoj vjerojatnosti zaražavanja i niskom utjecaju na javnozdravstveni sustav.

Vjerojatnost infekcije MPXV granom I za bliske kontakte s mogućim ili potvrđenim uvezenim slučajevima je visoka.

Vjerojatnost infekcije za osobe s više seksualnih partnera koje prethodno nisu bile zaražene s MPXV granom IIb ili nisu bile cijepljene tijekom epidemije 2022. godine smatra se umjerenom. Ova procjena temelji se na poteškoćama u kontroli širenja infekcije tijekom epidemije grane II 2022./23. u ovoj rizičnoj skupini. Iako bi težina bolesti u većini slučajeva bila niska, imunokompromitirane osobe i one s neliječenom HIV infekcijom mogle bi iskusiti umjerenu kliničku ozbiljnost. Ukupno gledano, rizik za ovi populaciju je umjeren.

 

Inkubacija i klinička slika

Inkubacija bolesti je obično 6-13 dana, a može se kretati u rasponu od 5 do 21 dana.

Prema prikupljenim podacima o oboljelima u sadašnjoj epidemiji izvan endemskih zemalja, klinička slika često odstupa od one uobičajene u endemskim područjima.

U endemskim zemljama bolest obično počinje prodromalnim stadijem karakteriziranim umorom, povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i leđima, a može biti prisutna i grlobolja. Nakon jedan do tri dana javlja se osip koji se širi centrifugalno, počevši na licu i spušta se na trup i ekstremitete, a može krenuti od mjesta unosa virusa u organizam. U slučaju diseminiranog osipa zahvaćeni su i dlanovi i tabani. Mogu biti prisutne i lezije na sluznici usta i očiju (enantem). Osip može jako svrbjeti ili boljeti, a otprilike s početkom osipa, javlja se i bolna limfadenopatija.  Uobičajeno, osip ima evoluciju od makule, preko papule, vezikule i pustule do kraste.

U oboljelih u neendemskim zemljama u epidemiji uzrokovanoj granom IIb, prodromalni simptomi često izostaju ili im prvo prethodi osip koji je često atipičan – svega nekoliko lezija i/ili ograničen na genitalnu ili perianalnu regiju, a zabilježeni su i potvrđeni slučajevi bez osipa. Prisutne lezije mogu biti u različitim razvojnim stadijima, od makule, preko papule, vezikule i pustule do kruste. U nekim slučajevima genitalne lezije perzistiraju i dulje od mjesec dana.

Prema podacima nedavno iznesenima na sastancima ECDC-a i zemalja članica EU-a, čini se da je moguća asimptomatska infekcija, a još je prerano za zaključiti mogu li asimptomatski inficirane osobe prenositi infekciju na bliske kontakte.

 

Put prijenosa i zaraznost

Bolest se prenosi s čovjeka na čovjeka u direktnom kontaktu s kožnim promjenama bolesnika i kapljičnim putem u bliskom kontaktu licem u lice za vrijeme trajanja osipa kod oboljelog. Može se prenijeti i posredno, predmetima (odjeća, posteljina) kontaminiranima iscjetkom i krustama bolesnikovih kožnih promjena ili bolesnikovim respiratornim sekretima.

Osoba je zarazna od početka izbijanja osipa dok ne otpadnu sve kruste i koža ne zacijeli. To traje od dva do četiri tjedna. Postoji mogućnost zaraznosti u prodromalnom stadiju, ali to još nije sigurno.

 

Postupanje s bolesnikom

Liječenje je simptomatsko. Kod simptomatskog liječenja važno je ublažiti simptome, spriječiti dehidriranje i bakterijsku superinfekciju kožnih lezija.

S obzirom da su respiratorni ekskreti i kožne lezije zarazni, a virus može tjednima ostati vijabilan u okolišu, važno je pri postupanju s bolesnikom držati se pravila kapljične i kontaktne izolacije tj. koristiti osobna zaštitna sredstva, te provoditi neposrednu i završnu dezinfekciju prostora u kojem bolesnik boravi. Odgovarajućom osobnom zaštitnom opremom smatra se sljedeće: jednokratni ogrtači i/ili pregače, jednokratne rukavice, FFP2 maske, zaštita za oči (naočale ili viziri).

Ako simptomi bolesti ne zahtijevaju hospitalizaciju, bolesnik treba biti u izolaciji kod kuće. U slučaju izostanka suradljivosti oboljele osobe vezano uz provođenje izolacije kod kuće, izabrani liječnik obavještava sanitarnog inspektora koji izdaje rješenje o mjeri izolacije u trajanju od tri tjedna od početka bolesti. Nadležni liječnik obiteljske medicine može izolaciju skratiti ili produljiti, te u tom slučaju obavijestiti sanitarnu inspekciju.

S obzirom da postoji mogućnost prijenosa infekcije na kućne ljubimce, preporučena je i karantena za kućne ljubimce (u trajanju od 21 dan od datuma izloženosti oboljele osobe).

Trajanje izolacije ovisi o evoluciji osipa. Bolesna osoba je zarazna tako dugo dok ne prođe zadnji stadij osipa odnosno otpadnu sve kraste. S obzirom na različito trajanje osipa među oboljelima, ne postoji jedinstvena duljina trajanja izolacije, već ju procjenjuje izabrani liječnik oboljele osobe na temelju izgleda osipa i određuje vrijeme završetka izolacije. Iznimno, ako izabrani liječnik nije dostupan, o prekidu izolacije može odlučiti kliničar koji je postavio dijagnozu, na temelju pregleda ili telefonskog kontakta s bolesnikom.

 

Definicija slučaja mpox (majmunskih boginja)

Klinički kriteriji

Svaka osoba s nerazjašnjenim lokaliziranim ili generaliziranim makulopapularnim ili vezikulopustuloznim osipom, koji može umbilicirati, ili stvaranja krasti na bilo kojem dijelu tijela

I

jednim ili više od sljedećih simptoma infekcije virusom mpox-a:

povišena tjelesna temperatura (najčešće >38,5 °C)

glavobolja

bolovi u leđima/mišićima

umor/slabost

limfadenopatija (lokalizirana ili generalizirana)

 

Laboratorijski kriteriji

Laboratorijski kriteriji za potvrđen slučaj:

Najmanje jedan od sljedeća dva kriterija:

– PCR pozitivan test specifičan za virus mpox-a

– PCR pozitivan test specifičan za orthopox virus koji je potvrđen određivanjem sekvence nukleotida

Laboratorijski kriteriji za vjerojatan slučaj:

Najmanje jedan od sljedećih kriterija:

– pozitivna IgM anti-ortopoksvirus antitijela (u razdoblju od 4 do 56 dana nakon početka osipa) ILI četverostruki porast titra IgG

– antitijela u parnim uzorcima, a bez anamnestičkog podatka o cijepljenju protiv mpox-a ili drugog podatka o izloženosti ortipoksvirusima

– PCR pozitivan test na ortopoksviruse u kliničkom uzorku

 

Epidemiološki kriteriji

Pozitivna epidemiološka anamneza o kontaktu (bliskom ili socijalnom) s potvrđenim ili vjerojatnim slučajem mpox-a unutar 21 dan prije početka simptoma

ILI

Osoba koja je imala više različitih spolnih partnera ili spolne odnose s nepoznatim osobama unutar 21 dana prije početka simptoma

 

Klasifikacija slučaja

Moguć slučaj: N.P.

Vjerojatan slučaj:

Svaka osoba koja ispunjava kliničke kriterije I ispunjava jedan od epidemioloških kriterija ILI ispunjava laboratorijske kriterije za vjerojatan slučaj

Potvrđen slučaj:

Svaka osoba koja ispunjava laboratorijske kriterije za potvrđeni slučaj

 

Mikrobiološka analiza na majmunske boginje – uzorci/uzorkovanje

Molekularnu (PCR) dijagnostiku majmunskih boginja provode Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

Preporučeni uzorak za mikrobiološku potvrdu je obrisak promjene na koži ili sluznici i/ili eksudat vezikulozne promjene. Kako bi uzorak sadržavao dovoljnu količinu virusne DNA potrebno ga je adekvatno uzeti (u dovoljnoj količini). Obrisak se transportira u hladnom lancu u virusnom transportnom mediju ili fiziološkoj otopini. Više obrisaka iste vrste promjena se može uzeti kao jedan uzorak, ali različite vrste promjena (različiti razvojni stadiji promjena) treba uzeti i testirati kao zasebne uzorke.

Za dijagnostiku je prihvatljiv i obrisak ždrijela, ali ga treba oprezno interpretirati ako je to jedini uzorak i rezultat je negativan.

Serološki testovi imaju ograničenu vrijednost u dijagnostici mpoxa zbog imunološke križne reaktivnosti kod ljudi.

 

Postupanje s kontaktima oboljelog od mpox-a

Bliski kontakti oboljelih ne podvrgavaju se karanteni, već zdravstvenom nadzoru u trajanju od 21 dana nakon zadnjeg bliskog kontakta s bolesnikom. Zdravstveni nadzor može biti pasivan (sami se javljaju liječniku samo ako razviju simptome bolesti), aktivan (svakodnevno su u kontaktu s liječnikom putem telefona i izvještavaju ga o svom zdravstvenom stanju) i direktan (svaki dan tijekom nadzora osobu fizički pregleda liječnik). Preporučujemo aktivan zdravstveni nadzor nad bliskim kontaktima visokog rizika, na način da osoba mjeri tjelesnu temperaturu dva puta dnevno i svaki dan se čuje telefonom s izabranim liječnikom. Teritorijalno nadležni epidemiolog na temelju ankete oboljeloga identificira kontakte oboljelih, kontaktira osobe koje treba staviti pod zdravstveni nadzor te s njima i njihovim izabranim liječnikom dogovora provedbu aktivnog ili pasivnog zdravstvenog nadzora, ovisno o vrsti kontakta (vidjeti tablicu 1.). Ako su kontakti bolesnika nesuradljivi, sanitarna inspekcija izdaje rješenje o podvrgavanju zdravstvenom nadzoru. (Tablica 1.)

Tablica 1. Opis bliskih i socijalnih kontakata oboljelog od mpox-a i postupanje s njima

Tip kontakta Opis Postupanje
Bliski kontakt ◦ Spolni partner

◦ Osoba koja živi u istom kućanstvu ili slično (npr. isti prostor za spavanje)

◦ Osoba koja je dijelila odjeću, posteljinu, posuđe i sl. dok je oboljeli imao osip

◦ Osoba koja je dijelila isti zatvoreni prostor (npr. na radnom mjestu) kroz duže vrijeme

◦ Osoba koja je skrbila o oboljelom dok je imao simptome

◦ Zdravstveni djelatnik koji je bio u kontaktu s oboljelim (s lezijama oboljelog ili kontakt licem u lice) bez odgovarajuće osobne zaštitne opreme (OZO)

◦ Zdravstveni djelatnik koji se ozlijedio ili na drugi način izložio tjelesnim tekućinama oboljelog ili izvodio postupke kojima se generira aerosol bez odgovarajuće OZO

◦ Osoblje laboratorija izloženo profesionalnom incidentu tijekom rukovanja uzorkom koji sadrži virus (prskanje, aerosol, ozljeda oštrim predmetom)

◦ Suputnik koji je smješten unutar 2 metra od oboljelog sa simptomima, u prijevoznom sredstvu ako je putovanje trajalo ≥ 8 sati

◦ Temeljita procjena koristi i rizika postekspozicijske profilakse cjepivom protiv velikih boginja

◦ Samopraćenje pojave povišene tjelesne temperature ili drugih simptoma (glavobolje, bolova u leđima i sl.) ili iznenadne pojave osipa u roku od 21 dan od dana zadnje izloženosti oboljelom te svakodnevno telefonsko javljanje nadležnom liječniku obiteljske medicine/epidemiologu (aktivan nadzor). U slučaju pojave bilo kojeg simptoma izolirati se i suzdržati se od spolne aktivnosti sve dok se ne isključi infekcija virusom majmunskih boginja.

◦ Temeljito pranje ruku i respiratorna higijena

◦ Suzdržati se od spolne aktivnosti i izbjegavati bliski fizički kontakt tijekom 21 dana ili dok se ne isključi infekcija virusom majmunskih boginja

◦ Izbjegavati kontakt s kućnim ljubimcima sisavcima tijekom 21 dana ili dok se ne isključi infekcija virusom majmunskih boginja

 

Svi drugi kontakti ◦ Kratke socijalne interakcije

◦ Kolege na poslu koji ne dijele isti radni prostor

◦ Osobe koje koriste istu fitness opremu, saunu, prostore za tuširanje, bez spolnog kontakta

◦ Susreti, poznanstva

◦ Zdravstveni djelatnici koji koriste odgovarajuću OZO

Ovisno o pojedinačnoj procjeni može se zatražiti samopraćenje pojave simptoma tijekom 21 dana od zadnje izloženosti (pasivan nadzor)

 

Prijavljivanje mpox-a

Mpox je dodan na popis bolesti koje se obvezno prijavljuju u Republici Hrvatskoj pod nazivom bolest Majmunske boginje uzrokovana virusom majmunskih boginja. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_06_73_1084.html

Vrlo je važno da se sve sumnje pravovremeno prijave radi izolacije bolesnika i zdravstvenog nadzora nad kontaktima.

Molimo sve koji postave sumnju na mpox da o tome neodgodivo prijave teritorijalno nadležnom epidemiologu telefonom i odmah ispune i dostave Prijavu oboljenja-smrti od zarazne bolesti s nazivom bolesti Majmunske boginje i MKB-10 šifrom B04 u informacijski sustav praćenja zaraznih bolesti (NAJS).

Pri prijavljivanju i klasifikaciji slučaja zdravstveni djelatnici koji dijagnosticiraju bolest i epidemiolozi koriste gore navedenu definiciju slučaja.

 

Sprječavanje i kontrola mpox-a

Postupanje oboljele osobe

Oboljela osoba treba ostati izolirana za vrijeme trajanja bolesti dok god kraste, koje su završni stadij osipa, ne otpadnu. Za vrijeme izolacije oboljela osoba treba boraviti u odvojenoj sobi i ne smije dijeliti predmete s ostalim članovima kućanstva (npr. odjeću, posteljinu, ručnike, pribor za jelo, tanjure, čaše). Također se treba suzdržati od seksualne aktivnosti i bliskog fizičkog kontakta dok se osip ne povuče.

Posebno treba izbjegavati bliski kontakt s osobama oslabljenog imunološkog sustava, malom djecom, trudnicama. Također, iz predostrožnosti, treba izbjegavati kontakt s kućnim ljubimcima.

Postupanje kontakata oboljele osobe

Bliski kontakti oboljele osobe trebaju pratiti svoje zdravstveno stanje u razdoblju od 21 dan od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom, što uključuje mjerenje tjelesne temperature dva puta dnevno i svakodnevno javljanje nadležnom liječniku koji provodi zdravstveni nadzor nad osobom koja je identificirana kao bliski kontakt bolesnika (nadležnom liječniku obiteljske medicine/epidemiologu). Također, tijekom toga razdoblja (zdravstvenog nadzora) bliski kontakti trebaju izbjegavati bliski fizički kontakt s malom djecom, trudnicama i imunokompromitiranim osobama, budući da su to skupine kod kojih je povećan rizik od težih oblika bolesti.

Osobe koje njeguju oboljele osobe

Članovi obitelji i osobe koje njeguju oboljelu osobu ne smiju dirati promjene na koži golim rukama, već trebaju nositi jednokratne rukavice i održavati higijenu ruku (pranje i dezinfekcija). Preporučljivo je da nose masku kad su u blizini oboljele osobe. U prostoriji u kojoj boravi oboljela osoba treba za vrijeme bolesti spriječiti podizanje prašine (ne koristiti usisivač, ne mesti na suho, ne koristiti ventilator). Čišćenje prostorije treba provoditi vlažnom krpom s uobičajenim sredstvima za čišćenje, a povremeno treba dezinficirati površine tijekom bolesti i po završetku bolesti. Odjeću i posteljinu oboljeloga se ne smije rastresati, već treba pažljivo bez podizanja prašine staviti u najlonsku veću do pranja. Odjećom i posteljinom oboljele osobe treba rukovati s rukavicama i maskom.

 

Cijepljenje

U Europskoj uniji je centraliziranim putem registrirano cjepivo protiv velikih boginja koje je temeljeno na nereplicirajućem virusu vakcinije. To je cjepivo u pretkliničkim studijama na primatima pokazalo visoku razinu zaštite od smrtonosne doze virusa mpox-a. Iako nije formalno registrirano za sprječavanje mpox-a, smatra se da će u velikoj mjeri biti učinkovito u zaštiti ljudi od te bolesti.

ECDC i SZO preporučuju primjenu tog cjepiva za postekspozicijsku zaštitu osoba izloženih mpox-u (bliski kontakti), a ovisno o dostupnim količinama cjepiva i epidemiološkoj situaciji u zemlji, dolazi u obzir i predekspozicijska profilaksa za određene kategorije stanovništva koje su u većem riziku od zaraze poput osoba koje su profesionalno ili zbog životnog stila i spolnog ponašanja pojačano izložene riikku od infekcije, osobito ako su imunokompromitirane.  Prema našim preporukama, predekspozicijsko cijepljenje dodatno obuhvaća prvenstveno cijepljenje putnika koji poslovno ili privatno putuju u endemična područja (npr. u DR Kongo ili neku drugu afričku državu zahvaćenu epidemijom), i ako priroda putovanja uključuje bliski fizički kontakt s nepoznatim osobama ili skrb o bolesnim osobama (primjerice putovanje radi rada u zdravstvenoj ustanovi, kao misionar u radu s bolesnima, seksualni kontakt ili zajedničko kućanstvo s lokalnim stanovništvom). Cijepljenje se provodi u županijskim zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo s dvije doze cjepiva s razmakom od najmanje 28 dana.

Postekspozicijski cjepivo  treba po mogućnosti primijeniti unutar četiri dana od prvog izlaganja, no moguće je i do 14 dana od prvog izlaganja (ako se nisu pojavili simptomi).

S obzirom da nema replikacije virusa vakcinije nakon cijepljenja, sigurnosni profil ovog cjepiva je puno povoljniji (s blagim do umjerenim nuspojavama) nego što je bio kod ranijih cjepiva starije generacije protiv velikih boginja koja su imala ozbiljnije nuspojave i koja se  više ne koriste.

Cjepivo se primjenjuje supkutano, u dozi od 0,5 ml.

Kod osoba koje nisu ranije cijepljene protiv velikih boginja, primjenjuje se u dvije doze s razmakom od četiri tjedna.

U osoba koje su ranije cijepljene protiv velikih boginja, jedna doza cjepiva je dovoljna ako su osobe imunokompetentne, a u imunokompromitiranih se primjenjuju dvije doze s razmakom od četiri tjedna.

Učinkovitost cjepiva u dvije doze cjepiva prije izlaganja (predekpozicijska imunoprofilaksa) procjenjuje se na 82% (95 % CI: 72–92), dok čak i jedna doza predekspozicijski osigurava učinkovitost od 76 % (95 % CI: 64–88).

Za cijepljenje nakon izlaganja (postekspozicijska imunoprofilaksa) učinkovitost cjepiva procijenjena je na 20% (95 % CI: –24–65). U osoba koje su doživjele infekciju nakon cijepljenja bolest je bila manje teška u usporedbi s necijepljenim osobama.

Izneseni podaci odnose se na učinkovitost u sprečavanju bolesti uzrokovane granom II virusa.

Trenutno nema podataka o učinkovitosti zasebno za grane virusa majmunskih boginja, ali se očekuje da će cjepivo treće generacije protiv velikih boginja imati sličnu učinkovitost u sprečavanju bolesti, neovisno o kojoj se grani virusa radi, iako stvarni podaci još nisu dostupni.

 

Napomena: Upute o postupanju podložne su reviziji sukladno novim spoznajama

Jan Ullrich o sustavnom dopingu

“Sponzori su sve znali, ali su me dobro platili da o tome ne pričam.”

Jan Ullrich nedavno je prilično otvoreno progovorio o dopingu u ‘Armstrongovoj eri’. Govoreći za njemačku javnu televiziju WDR, pobjednik Toura iz 1997. potvrdio je da je dugo vremena namjerno čekao da prizna doping sve dotle dok njegov prijatelj i bivši suparnik Lance Armstrong ne prizna krivnju. – Drago mi je da sam popustio, sada mogu lakše nastaviti svoj posao – rekao je s olakšanjem. U svom dokumentarcu ‘Der Gejagte’, Ullrich otvoreno govori o svojoj upotrebi dopinga, što je kulminiralo njegovom pobjedom na Touru 1997. godine. “Toliko se nagađalo o tome. Morao sam promijeniti nešto u svom životu pa sam odlučio progovoriti. Teret je postao lakši i sada mogu lakše nastaviti s radom.”

“Dokumentarac mi je djelovao kao svojevrsna terapija. Sada o tome mogu razgovarati sa svojom djecom. Ljudi sada shvaćaju da je doping nešto sustavno. Sponzori su sve znali. Ne bih to nazvao šutnjom, ali dobro su me platili. Bio je zajednički dogovor da se o tome ne govori.”

Za dodati na ovakav “moralni čin” – koja mu sad materijalna korist sljedi? Priznati, sve to ovjekovječiti u knjizi, priznati kako je omogućeno dopingirati se bez posljedica – nimalo moralno. Karijera mu je davno završena.

Jedino pozitivno iz njegove karijere je odbijanje “žute/ih majice/a” nakon što su Armstrongu poništili sedam osvojenih naslova i jedan dio tih pobjeda u nizu trebao je naknadno pripasti Ullirchu na što je odgovorio da bi to bila laž jer je i on sve te utrke vozio dopingiran. (V.B)

Foto: privatna arhiva

Europski tjedan mobilnosti 2024.

Europski tjedan mobilnosti (engl. European Mobility Week) inicijativa je Europske komisije za održivu gradsku mobilnost još od 2002. godine.

Obilježava se svake godine od 16. do 22. rujna., a tema je ovogodišnjeg tjedna „Zajednički javni prostor“ (engl. Shared public space), čime smo pozvani zajedno odlučiti o tome kako želimo dijeliti naš javni prostor i pobrinuti se o sigurnosti kretanja javnim prostorom, posebno kada je riječ o pješacima i biciklistima.

Zajednički javni prostor društvu donosi mnoge prednosti, a on je zbog prenapučenosti urbanih područja postao nedovoljan.

Mjesto na kojem ima dovoljno prostora za sve ljude, načine prijevoza i aktivnosti – nudi veću društvenu jednakost, veću cestovnu sigurnost, manje buke, manje onečišćenje zraka te bolju kvalitetu života.

Sudjelovanje u obilježavanju Europskog tjedna mobilnosti prilika je za gradove, tvrtke, udruženja građana, škole i druge aktere da predstave alternative trenutačnim transportnim rješenjima i potiču na donošenje novih infrastrukturnih planova, a s ciljem smanjenja zagađenja zraka i unaprjeđenja kvalitete života.

Ciljevi ovogodišnjeg Europskog tjedna mobilnosti jesu:

1.       Poboljšati kvalitetu urbanog života i promicati infrastrukturu usmjerenu na ljude.

2.       Upotpuniti druge inicijative EU-a, kao što su REPowerEU i Europski zeleni plan.

3.       Olakšati uporabu ekoloških načina prijevoza te promicati promjenu u ponašanju osiguravanjem prikladne infrastrukture, mreža, uvjeta i odredišta za aktivnu mobilnost i javni prijevoz.

Europski tjedan mobilnosti završava 22. rujna obilježavanjem „Dana bez automobila” (engl. Car Free Day).

Detaljnije informacije o Europskom tjednu mobilnosti možete pronaći na poveznici https://mobilityweek.eu.

Tematski EMW vodič za 2024. godinu: HR_2024_EMW_Thematic_Guidelines.pdf

Svjetski dan svjesnosti o limfomima

Svjetski dan svjesnosti o limfomima (engl. World Lymphoma Awareness Day – WLAD) obilježava se 15. rujna.

Ovogodišnji Svjetski dan označit će 20. godišnjicu obilježavanja – podizanje svijesti o limfomima, potrebama pacijenata i njihovih njegovatelja. Tema dvadesete godišnjice je ”Vrijeme je za iskren razgovor” (engl. It’s Time for Some Honest Talk).

Koalicija za limfome (engl. Lymphoma Coalition) je 2008. godine pokrenula svoje prvo globalno istraživanje pacijenata o limfomima i kroničnoj limfocitnoj leukemiji (Global Patient Survey on Lymphomas & CLL (GPS). Od tada se provodi svake dvije godine s ciljem razumijevanja iskustva pacijenata s limfomima, kao i utjecaja liječenja i njege. Istraživanje je pokazalo da većina pacijenata i njegovatelja doživljava emocionalne učinke, uključujući anksioznost, depresiju i strah od recidiva ili progresije bolesti. Stoga je ovogodišnji Svjetski dan svjesnosti o limfomima usredotočen na rješavanje emocionalnih problema pacijenata.

Limfomi su zloćudne bolesti čije tumorske stanice potječu iz limfatičnog sustava. To je bolest srodna leukemiji, a također nastaje zloćudnom promjenom limfocita i njihovim nekontroliranim množenjem.

Limfom se može razvijati polako (indolentno) ili može biti agresivan. Prema vrsti tumorskih stanica možemo ih podijeliti u dvije glavne (i vrlo različite) podskupine, Hodgkinov (HL) i ne-Hodgkinov limfom (NHL) (iako se u nekim klasifikacijama ovdje ubrajaju i multipli mijelom i imunoproliferativne bolesti). Postoji preko 50 različitih tipova limfoma, od kojih je gotovo 90 % iz skupine NHL.

Vrste limfoma

Hodgkinov limfom (HL) uglavnom zahvaća limfne čvorove. U početku se razvija sporo i uglavnom dobro odgovara na terapiju. Prvi simptom obično je povećanje limfnih žlijezda, često vrata. Najčešće se javlja kod mlađih odraslih osoba. Liječenje se može sastojati od operacije, zračenja ili kemoterapije.

Ne-Hodgkinov (NHL) limfom podrazumijeva zloćudnu promjenu limfnih stanica koje su migrirale izvan koštane srži i nalaze se u limfnom tkivu, odnosno ili u limfnim žlijezdama ili u bilo kojem mekom tkivu tijela. Uglavnom se javljaju kod mlađih odraslih osoba, ali rizik nastanka NHL raste s dobi. Razlikujemo tri vrste non-Hodgkin limfoma:

1. Niski stupanj (Low grade)

U slučaju da se ovaj limfom nije jako proširio, može se izliječiti operacijom ili lokalnim zračenjem. Ipak, često se ovaj limfom primijeti, odnosno dijagnosticira tek kad je već široko rasprostranjen. Pacijenti s niskim stupnjem limfoma možda godinama neće trebati liječenje i još će dugo živjeti, a danas postoje i suvremeni načini liječenja koji mogu produljiti život.

2. Srednji stupanj (Intermediate grade)

Limfom srednjeg stupnja razvija se brže od onog niskog. Lokalizirani limfomi srednjeg stupnja mogu se izliječiti zračenjem, a ako su i široko rasprostranjeni mogu se izliječiti kombinacijom kemoterapije i presađivanjem matičnih stanica.

3. Visoki stupanj (High grade)

Ovaj se limfom ponaša kao akutna leukemija i liječi se na sličan način. Prognoza za ovu vrstu limfoma će ovisiti o tome do koje mjere je bolest uznapredovala do vremena kad je primijećena. Kod slučajeva kada je limfom visokog stupnja dijagnosticiran u fazi u kojoj nije agresivan uglavnom će biti dovoljna samo kemoterapija, dok će u uznapredovaloj fazi vjerojatno biti potrebno dodatno presađivanje matičnih stanica.

Simptomi

S obzirom na to da limfomi nastaju u limfnim čvorovima, jedan on glavnih simptoma je njihovo povećanje. Osim toga, karakteristični su i simptomi poput temperature i to više od 38 °C bez poznatog uzroka, noćno znojenje, gubitak na tjelesnoj težini, malaksalost, kašalj i bol u prsištu te svrbež kože.

Liječenje

Za uspješno liječenje limfoma nužno je dijagnosticirati točan tip bolesti i odrediti stadij (I do IV). Pri odabiru vrste liječenja, specijalist hematolog u obzir uzima već navedeni tip i stadij bolesti te dob i opće stanje oboljele osobe. Kao što je već spomenuto, najčešće liječenje podrazumijeva kemoterapiju i presađivanje matičnih stanica, no svoje mjesto ponekad imaju i imunoterapija, zračenje i, vrlo rijetko, kirurško liječenje.

Rizični čimbenici

Iako uzrok nastanka limfoma još nije poznat, istaknuti su rizični čimbenici koji uključuju oslabljeni imunološki sustav (zbog nasljednih poremećaja ili djelovanja imunosupresivnih lijekova nakon transplantacije organa), infekcije virusima poput HIV-a i EBV-a te izloženost pesticidima i srodnim onečišćenjima.

Epidemiološki podaci

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 2021. godine u Hrvatskoj je bilo 99 novih slučajeva HL (MKB-10 dijagnoza C81) i 690 novih slučajeva NHL (MKB-10 dijagnoze C82-C86 i C88). Prema podacima o uzrocima smrti za 2022. godinu, u Hrvatskoj je  od HL umrlo 13 osoba, a od NHL 277.

 

Izvori:

World Lymphoma Awareness Day – Lymphoma Coalition

Global Patient Survey on Lymphomas & CLL 2022.

Global Health Literacy Report Card: Spotlight on Health Literate Systems and Patient Experience

1. Konferencija o promicanju zdravlja na radnom mjestu

1. konferencija o promicanju zdravlja na radnom mjestu u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održat će se 3. listopada 2024. godine u Algebra Spark event space-u, Gradišćanska 24 u Zagrebu. Konferencija se odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Ministarstva zdravstva.

Glavne teme konferencije su:

  • Što je to Tvrtka prijatelj zdravlja?
  • Zašto je važno promicati zdravlje na radnom mjestu?
  • Kako promicati zdravlje na radnom mjestu i primjeri dobre prakse u RH?
  • Je li zdravo radno mjesto u RH mit ili stvarnost?
  • Što donosi budućnost rada i koje sve izazove prepoznajemo u očuvanju zdravlja?

 

Na konferenciji će se održati dva predavanja i dva panela uz sudjelovanje 12 renomiranih hrvatskih panelista s ciljem predstavljanja primjera dobre prakse te promišljanja kako zajedničkim snagama učiniti radna mjesta po mjeri čovjeka uvažavajući i promičući zdravlje.

Konferencija je namijenjena predstavnicima tvrtki, HR stručnjacima, stručnjacima iz područja zaštite na radu, županijskim zavodima, stručnjacima iz medicine rada i svima koji se na svom radnom mjestu bave promicanjem zdravlja.

Sudjelovanje na konferenciji je besplatno. Broj mjesta je ograničen. Prijave za sudjelovanje otvorene su od 13. rujna do 1. listopada. Obrascu prijave za sudjelovanje možete pristupiti preko sljedeće  poveznice: Obrazac_prijave

Program konferencije preuzmite na linku:  Program konferencije 

 

 

 

 

 

Hripavac u Hrvatskoj (13.9.2024.)

Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1. 1. 2023. do 13. 9. 2024. godine, zaprimili smo 6632 prijava oboljelih od hripavca.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.

Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Dob Oboljeli
0 247
1-4 384
5-9 656
10-14 2731
15-19 1569
20-40 452
41-59 466
60+ 127
Ukupno  6632

 

Tjedan školskog doručka 2024.

Preuzmite brošuru – Tjedan školskog doručka 2024

Bijela kuća uvučena u spor oko kineskog dopinga

Borba između Sjedinjenih Država i svjetskog regulatora za borbu protiv dopinga oko postupanja s pozitivnim testovima elitnih kineskih plivača eskalirala je posljednjih tjedana i privukla novog snažnog igrača: Bijelu kuću. Svjetska antidopinška agencija (WADA), prošlog je mjeseca obavijestila Bijelu kuću da njezini dužnosnici žele zabraniti bilo kakvo razmatranje pozitivnih testova kineskih sportaša. Pokušaj da se isključi dužnosnik, dr. Rahul Gupta, koji je direktor Ureda za nacionalnu politiku kontrole droga/dopinga, smatra se dijelom većeg nastojanja WADA-e da odbije kritike SAD-a o načinu na koji Agencija postupa s optužbama za doping i pokušaju zatvaranja istrage FBI-a o tom pitanju. Kritičari WADA-e kažu da nastojanje Agencije da se Gupta isključi iz rasprava ima za cilj potkopati sposobnost Sjedinjenih Država da izrazi zabrinutost zbog načina na koji je postupano s kineskim testovima prije posljednje dvoje ljetne Olimpijske igre te osujeti pozive na veću transparentnost i odgovornost u globalnom antidopinškiom sustavu. Bijela kuća je snažno odgovorila, prema dokumentima koje je pregledao The New York Times i intervjuima s vladinim i antidopinškim dužnosnicima. Očekuje se da će “vrućina” doći do vrhunca u četvrtak (12. rujna) na susretu u Turskoj. “Svaki pokušaj nametanja preliminarnih mjera naići će na snažno protivljenje i odgovarajuće radnje vlade Sjedinjenih Država”, napisao je WADA-in vodeći odvjetnik Bijele kuće u dosad neobjavljenom pismu na devet stranica koje je poslano krajem prošlog mjeseca. Otkrivanje Gupte dolazi u trenutku kada WADA nastavlja vršiti pritisak na Sjedinjene Države na druge načine. Agencija za borbu protiv dopinga odbila je predati dokumente kao odgovor na zahtjeve kongresnih odbora koji provode istrage. U srpnju je Međunarodni olimpijski odbor, najveći podupiratelj WADA-e, u biti uvjetovao dodjelu Zimskih olimpijskih igara 2034. Salt Lake Cityju obećanjima lokalnih dužnosnika da će pomoći u smanjenju istraga Ministarstva pravosuđa, FBI-a i Kongresa.

WADA je tužila Agenciju za borbu protiv dopinga Sjedinjenih Američkih Država, svog najglasnijeg kritičara, u kolovozu u Švicarskoj, navodeći ono što je nazvala “kontinuiranim klevetničkim komentarima”. Sve to vrijeme, WADA je nastavila kritizirati način na koji SAD rješava slučajeve dopinga, opetovano ističući da većina američkih profesionalnih sportova djeluje izvan dosega globalnog antidopinškog sustava. Interno, WADA je provodila istragu curenja informacija kako bi utvrdila tko je otkrio dokumente Timesu koji je u travnju objavio istragu koja je otkrila kako je Agencija postupala s pozitivnim testovima koji su uključivali dvadesetak kineskih plivača. Gupta, najviši dužnosnik Bijele kuće za droge, član je odbora WADA-e, gdje predstavlja ne samo SAD, već više od 40 zemalja u Americi.

Međunarodni olimpijski odbor doprinosi više od SAD-a godišnjem proračunu WADA-e, gledano u višemilijunskim dolarskim ciframa. O njegovom potencijalnom isključenju s ovotjedne sjednice Izvršnog odbora u Turskoj raspravljalo se na prošlotjednom sastanku između javnih tijela koja predstavljaju pet regija diljem svijeta u WADA-inom odboru. Na tom su se sastanku predstavnici drugih regija složili da će u četvrtak govoriti protiv Guptinog isključenja. Bijela kuća je u svom pismu WADA-i ustvrdila da su najviši čelnici Agencije orkestrirali pokušaj da se Gupta zaobiđe anonimnom pritužbom o sukobu interesa koja ga je optuživala da je prisustvovao sastancima, a da nije otkrio svoje znanje o kaznenoj istrazi kineskog slučaja. Na sastanku u četvrtak, članovi Izvršnog odbora WADA-e dobit će kopiju konačnog izvješća o postupanju s kineskim slučajevima dopinga koje je napisao neovisni tužitelj kojeg je angažirala Agencija. Privremeni zaključci tužitelja, objavljeni prije ovoljetnih Olimpijskih igara u Parizu, oslobodili su Agenciju svih nedjela. Nemir između WADA-e, olimpijskih dužnosnika i SAD-a nastao je prije trenutne krize i proizlazi iz donošenja zakona 2020. koji omogućuje američkim policijskim snagama da istražuju slučajeve dopinga diljem svijeta. Upravo te ovlasti najviše zabrinjavaju globalne službenike za borbu protiv dopinga. U lipnju su predsjedniku upravnog tijela plivanja pristupili federalni istražitelji dok je prisustvovao olimpijskim suđenjima u SAD-u i uz uručenje sudskog poziva tražili su da pruži sve  informacije vezane uz kineski slučaj. Incident je natjerao neke međunarodne sportske dužnosnike da ne žele putovati u SAD, iz straha da ne budu uvučeni u kaznene slučajeve. (V.B)

Foto: dr. Rahul Gupta,

Hannah Beier/The New York Times

Hrvoju Radošu šest mjeseci suspenzije

Poštovani, klikom na ovaj tekst možete preuzeti navedeno priopćenje Službe za antidoping HZJZ i antidoping u PDF formatu.

Održan Poligon zdravlja u tvrtki Ericsson Nikola Tesla d.d.

5. rujna 2024. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo organizirao je Poligon zdravlja u tvrtki Ericsson Nikola Tesla d.d. u svrhu promicanja zdravih životnih navika.

Zaposlenici su tako tijekom održavanja Poligona zdravlja mogli izmjeriti krvni tlak, šećer, tjelesnu masu uz analizu tjelesnog sastava. Također, dobili su informacije o štetnosti pušenja i materijale koji potiču prestanak pušenja, a izmjerili su i ugljični monoksid u izdahu. Izvodeći zadatke s naočalama koje simuliraju različite razine alkohola, informirani su o štetnim učincima alkohola. U kutku za mentalno zdravlje, svi zainteresirani mogli su izmjeriti raspoloženje i dobiti savjet psihologa o očuvanju mentalnog zdravlja.

Tijekom mjerenja, djelatnici su imali mogućnost razgovarati s liječnicima i drugim stručnjacima o  poželjnim  vrijednostima izmjerenih parametara te se savjetovati o pravilnoj  prehrani, tjelesnoj  aktivnosti, mentalnom zdravlju, prestanku pušenja i drugim važnim aspektima zdravog stila života, koji su iznimno važni u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti. Djelatnicima su bili dostupni edukativni materijali.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u okviru projekta Živjeti zdravo i 4. komponente Zdravlje i radno mjesto, tvrtkama koje zadovolje potrebne kriterije dodjeljuje naziv Tvrtka prijatelj zdravlja. Takve su tvrtke pravi primjeri da je ulaganje u zdravlje zaposlenika zapravo ulaganje u produktivnost i prosperitet cijele zajednice, a tvrtka Ericsson Nikola Tesla d.d. je prepoznata kao jedna od njih.

 

 

 

Hrvoju Radošu šest mjeseci suspenzije

Hrvoje Radoš testiran je 11. listopada 2023. na natjecanju u sjedećoj odbojci.

U uzorku urina sportaša utvrđena je prisutnost karboksi-tetrahidrokanabinola (karboksi THC), metabolita zabranjene tvari tetrahidrokanabinola (THC) koji se nalazi u kategoriji S 8. (Kanabinoidi) Popisa zabranjenih sredstava 2023.

Time je sportaš prekršio odredbu 2.1 Pravilnika: „Prisutnost zabranjene tvari ili njezinih metabolita ili markera u sportaševu uzorku“.

Stegovno vijeće HZJZ-a održalo je sjednicu 20. ožujka 2024.

Sportašu je određeno razdoblje nepodobnosti u trajanju od šest (6) mjeseci. Kao datum početka razdoblja nepodobnosti uzima se dan konačne odluke o nepodobnosti, odnosno 20. ožujka 2024.

Protiv ove odluke sportaš nije uložio žalbu te je ona, protekom roka za žalbu, postala konačna.

Razdoblje nepodobnosti traje do 19. rujna 2024. (HZJZ)

COVID-19 u Hrvatskoj (10.9.2024.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 36. kalendarskom tjednu (tjedan od 2. do 8. rujna 2024) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 2149 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 36. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.  

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Svjetski dan prevencije samoubojstava – 10. rujna

Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna. Obilježavanje je započelo još 2003. godine na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (engl. International Association for Suicide Prevention – IASP) i Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj Svjetskog dana prevencije samoubojstava jest usmjeravanje pozornosti na problem samoubojstava, smanjenje stigme i podizanje svijesti o mogućnosti prevencije, odnosno sprječavanja samoubojstava. Osim toga, cilj podrazumijeva i uspostavu suradnje među ključnim dionicima te promoviranje znanstveno utemeljenih aktivnosti smanjenja incidencije smrti od samoubojstava, pokušaja samoubojstava i suicidalnih misli.

Samoubojstvo kao javnozdravstveni problem

Samoubojstvo predstavlja veliki javnozdravstveni problem koji ima dalekosežne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice. Svako samoubojstvo predstavlja tragediju i ostavlja duboke posljedice, kako na obitelji, tako i na čitavu zajednicu.

Od samoubojstva godišnje umire više od 720 000 ljudi, a znatno ih više pokuša suicid. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je samoubojstvo treći vodeći uzrok smrti u populaciji od 15 do 29 godina.

U Hrvatskoj su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda. Kroz godine je broj samoubojstava, kao broj  samoubojstava u odnosu na broj stanovnika, oscilirao. Posljednjih dvadesetak godina prisutan je trend pada smrtnosti od samoubojstava.  U 2023. godini registrirano je 546 slučajeva samoubojstava odnosno 14,1 slučaj samoubojstva na 100 000 stanovnika.

Prevencija samoubojstava

Rješavanju problema samoubojstava treba se posvetiti sustavno i multidisciplinarno. Pravovremene, znanstveno utemeljene i, često, financijski povoljne intervencije mogu doprinijeti prevenciji samoubojstava.

Inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju samoubojstava, “LIVE LIFE”, ističe sljedeće ključne intervencije temeljene na dokazima:

·        ograničavanje pristupa sredstvima za samoubojstvo (npr. pesticidima, vatrenom oružju, određenim lijekovima);

·        suradnja s medijima radi odgovornog izvještavanja o samoubojstvima;

·        poticanje socio-emocionalnih vještina kod adolescenata; te

·        rano prepoznavanje, procjena, upravljanje i praćenje osoba pogođenih suicidalnim ponašanjem.

„Mijenjajmo narativ o samoubojstvu“

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubojstava, „Mijenjajmo narativ o samoubojstvu“ (engl. Changing the Narrative on Suicide), posvećena je mijenjanju pristupa problemu samoubojstava. Ova tema predstavlja odbacivanje „kulture šutnje“ i stigme kojom je problem samoubojstava obavijen te prihvaćanje pristupa ispunjenog empatijom, otvorenošću i podrškom. Promjena narativa o samoubojstvu podrazumijeva i otvorenu i iskrenu raspravu o samoubojstvu i suicidalnom ponašanju, a s ciljem rušenja prepreka, podizanja svijesti i stvaranja kulture razumijevanja i podrške. To znači i osvještavanje kako razgovor o ovim temama ne povećava rizik od istih, ali zato slušanje bez osude i nuđenje pomoći itekako pomaže.

Promjena narativa također podrazumijeva i promjenu sustava – zalaganje za multisektorske politike koje prioritiziraju mentalno zdravlje, povećavaju dostupnost skrbi i podrške onima kojima je to potrebno. To uključuje i ulaganje u istraživanja s ciljem što boljeg razumijevanja ovog kompleksnog problema i stvaranja na dokazima utemeljenih intervencija.

I dok na umu treba imati kako skretanje pozornosti na samoubojstva može biti preplavljujuće za one koji su se u životu suočili s ovim problemom, nužno je naglasiti kako je cilj Svjetskog dana prevencije samoubojstava usmjeren upravo njima, odnosno pružanju podrške i razumijevanja.

Sudjelovanje Hrvatske u JA ImpleMENTAL projektu

Od listopada 2021. godine Hrvatska sudjeluje u europskoj zajedničkoj akciji (engl. Joint Action – JA) JA ImpleMENTAL, projektu Europske komisije koji za cilj ima pružiti potporu državama u njihovim nastojanjima u poboljšanju skrbi za mentalno zdravlje. Hrvatska u sklopu istog vodi i radni paket 2 (engl. Work Package – WP) zadužen za diseminaciju i projektnu komunikaciju. Projektom se nastoji poduprijeti države članice, odnosno projektne partnere, u implementaciji dvaju primjera dobre prakse, od kojih je jedan Austrijska praksa prevencije suicida (tzv. SUPRA).

Projektu se bliži kraj, a Hrvatska je uspješno implementirala elemente navedene najbolje prakse, od kojih se posebno ističu edukacija za novinare o odgovornom izvještavanju o samoubojstvu te dodjeljivanje posebnog priznanja (tzv. Papageno nagrada) za novinare koji na ispravan način izvještavaju o mentalnim poremećajima i samoubojstvima.

Izvori:

International Association for Suicide Prevention (IASP)

JA ImpleMENTAL

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/suicide

Registar samoubojstava Hrvatske

Samoubojstva u Hrvatskoj, 2024.

REGISTAR SAMOUBOJSTAVA HRVATSKE
CROATIAN SUICIDES REGISTRY

Samoubojstva u Hrvatskoj

Samoubojstva su jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj.

Kroz godine bilježe se oscilacije u broju samoubojstava, kao i u  broju  samoubojstava prema broju stanovnika (stopa/100 000). Od 1999. godine prisutan je trend pada samoubojstava. U 1985. godini počinjeno je 1050 samoubojstava (stopa 21,5/100 000). Podjednak, a ujedno i najveći broj samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1153 slučajeva, stopa 24,1/100 000 i 1156 slučajeva, stopa 24,2/100 000). Najmanje samoubojstava registrirano je 1995. godine (930 slučajeva, stopa 19,4)  te u razdoblju 2000.-2023. godine (926 slučajeva, stopa 20,9 2000. godine; 546 slučaja, stopa 14,1/100 000 2023. godine). S obzirom na spol, omjer samoubojstava  muškaraca i žena kretao se u rasponu od 2,2 do 3,85:1.

Dobno-standardizirane stope smrtnosti  zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi,  i dob do 64 godine pokazuju oscilacije do 1997. godine, a od 1998. godine prisutan je pad stope (2020. godine stopa 10,8/100 000 za svu dob i 9,1/100 000 za dob do 64 godine).  Za dob 65 i više godina stopa je, uz izrazitije oscilacije, također u znatnom opadanju od 1998. godine (2020. godine stopa 24,9/100 000). Među županijama Hrvatske prisutne su  razlike u dobno-standardiziranim stopama. Županije primorskog dijela Hrvatske bilježe niže stope samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela.

Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Također, prema dobi postoje razlike u trendovima kretanja stopa samoubojstava. Za dob do 14 godina stopa ne prelazi 1 slučaj na 100 000. U pojedinim godinama je u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama, bio zabilježen porast stope samoubojstava u dobi 15-19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se, uz oscilacije, pad stope (2023. g. stopa 5,2). Za dob 20-49 godina stopa je do 2000. godine blaže oscilirala od kada je u padu (2023. g. stopa 9,3), a za dob 50-64 godine stopa je oscilirala do 2005. godine, od kada ima trend pada (2023. g. stopa 18,5). Za dob 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan pad stope (2023. g. stopa 28,7).

Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca.  Posljednjih godina sve je manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom. U 2023. godini udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio je 9,3%.

Hrvatska bilježi više stope smrtnosti od samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje EU članice. Za 2020. godinu prosječna stopa smrtnosti od samoubojstava za EU članice  za sve dobi ukupno iznosila je 8,7/100 000, a za dob do 64 godine 8,2/100 000, a za dob iznad 65 godina 15,4.

Slika/ Figure 1  

Samoubojstva u Hrvatskoj po pojedinim godinama/ Suicides in Croatia by selected  years

Slika/ Figure 2

Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina, 1985. godine te u razdoblju 1990. – 2020. godine/ Age-standardized suicide rates for all ages, age  0-64 and age 65+, Croatia 1985, and 1990 – 2020

Izvor podataka/ Data source: WHO/Europe, HFA Database, Sept. 2024     Obrada podataka/ Data analysis: HZJZ/ CIPH

Slika/ Figure 3

Dobno-specifične stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj 1985., 1990., 1995., 2000., 2010., 2020., 2022. i 2023. godine/ Age-specific suicide rates, Croatia 1985, 1990, 1995, 2000, 2010, 2020, 2022 and 2023

Slika/ Figure 4

Odnos samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i ostalih načina samoubojstava u Hrvatskoj po pojedinim godinama/ Ratio of suicides committed by firearms to other methods of suicide in Croatia by selected years

Slika/ Figure 5

Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina po pojedinim zemljama Europe, zadnja dostupna godina/ Age-standardized suicide rates by individual European countries, all ages, age 0-64 and age 65+, Last available

Izvor podataka/ Data source: WHO/Europe, HFA Database, Sept. 2024    Obrada podataka/ Data analysis: HZJZ/ CIPH

Dokument možete preuzeti ovdje .