Novi simbol Projekta EU JAMRAI-2

Predstavljamo novi simbol koji će pratiti Projekt EU JAMRAI -2. Simbol naglašava važnost zajedničkog rada i povezanosti između zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Sve nas to vodi do mota projekta: “Izgradnja svijeta jednog zdravlja za smanjenje antimikrobne otpornosti.”

Više informacija na stranici projekta – https://www.hzjz.hr/projekti/eu-jamrai-2/

 

 

 

 

Održana edukacija za medicinske sestre iz timova školske medicine o cijepljenju i komunikaciji o cijepljenju protiv HPV-a

U utorak 18.6.2024. u hotelu Academia u Zagrebu održana je edukativna radionica za medicinske sestre iz timova školske medicine na temu cijepljenja protiv HPV-a i komunikacije o cijepljenju s djecom, roditeljima i drugim zdravstvenim djelatnicima, a s konačnim ciljem podizanja razine povjerenja u cjepivo protiv HPV-a. Ovu jednodnevnu edukaciju organizirao je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u okviru projekta PartnERship to Contrast HPV – PERCH.

Osnovni cilj PERCH projekta je podržati zemlje u dostizanju cilja eliminacije raka vrata maternice i drugih oblika raka uzrokovanih infekcijom HPV-om. Neizostavan korak do tog cilja je cijepljenje >90 % djevojčica u dobi do 15 godina cjepivom protiv HPV-a, kao i značajno povećanje broja cijepljenih dječaka, do 2030. godine.

Edukaciju su razvili i proveli djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar, a obuhvatila je sve relevantne teme, uključujući patogenezu, dijagnostiku i epidemiologiju bolesti povezanih s HPV-om, sve aspekte prevencije HPV-a i elemente komunikacijskih vještina. Edukacija je podijeljena u 2 modula: „Medicinske i epidemiološke osnove HPV-a i cijepljenja protiv HPV-a” i „Komunikacija o cjepivu protiv HPV-a u medicinskoj praksi/zdravstvu”.

U sklopu projekta planira se provesti ukupno 2 edukacije kojima bi se obuhvatila većina medicinskih sestara iz timova školske medicine u Hrvatskoj kako bi osnažile i teoretsku i praktičnu osnovu za uspješnu i djelotvornu komunikaciju o cijepljenju.

Trajanje projekta PERCH: 30 mjeseci (1.11.2022.-30.04.2025.)

Letak s informacijama o projektu

Obavijest o rezultatima javnog natječaja -viši stručni savjetnik (suradnik), pripravnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 3. travnja 2024. za prijam na rad na pripravnički staž za radno mjesto viši stručni savjetnik (suradnik), pripravnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – stručni savjetnik (savjetnik), pravnik u Službi za pravne poslove, ljudske potencijale i tehničke poslove

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. svibnja 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto stručni savjetnik (savjetnik), pravnik u Službi za pravne poslove, ljudske potencijale i tehničke poslove.

Više pogledajte ovdje.

WADA-ini edukacijski sportski timovi spremni za OI u Parizu

U cilju promicanja čistog sporta tijekom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u Parizu, Svjetska antidopinška agencija (WADA) najavila je program za angažiranja sportaša (Athlete Engagement program) u sklopu kampanje “One Play True Team”.

Na poziv Međunarodnog olimpijskog odbora i Međunarodnog paraolimpijskog odbora, WADA će putem svojih timova za angažiranje sportaša u izravnom razgovoru povezivati se sa sportašima i pratećim osobljem kako bi razmijenili iskustva u borbi protiv dopinga i razumijevanju čistog sporta.

Na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama sudjelovati će više od 14 000 sportaša. Ovi timovi koje će u potpunosti voditi sportaši (dolaze iz 12 zemalja s 5 različitih kontinenata), biti će stacionirani u Olimpijskom selu u Parizu. Svojim iskustvom i znanjem o čistom sportu u potpunosti će biti na raspolaganju sportašima, trenerima i drugom pratećem osoblju.

Jedan od članova paraolimpijskog tima za uključivanje sportaša je i gosp. Ivan Ćosić, član WADA-inog Vijeća sportaša. (F.A.L.)

COVID-19 u Hrvatskoj (02.07.2024.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 26. kalendarskom tjednu (tjedan od 24. do 30. lipnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 141  prijava COVID-19.

a trenutno dostupnom izvještaju, u 26. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

 

Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2023. godinu

U 2023. godini, na koju se ovaj izvještaj odnosi, na snazi je bio Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju („NN“ 56/13, 64/15, 104/17, 115/18, 16/20) i Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe („NN“ 125/17) regulirano je područje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj (RH).

Stupanjem na snagu novoga Zakona o vodi za ljudsku potrošnju („Narodne novine“, broj 30/23), i to 16. ožujka 2023. u hrvatsko je zakonodavstvo preuzeta Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) (SL L 435, 23.12.2020.). Novi zakon uz naprijed navedene odredbe, uređuje i provedbu pristupa za sigurnost vode koji se temelji na procjeni rizika i upravljanju rizikom na tri razine i to za: područja sliva za vodozahvate, sustav opskrbe i kućnu vodoopskrbnu mrežu. Nadalje propisuje prava i obveze ostalih subjekata koji isporučuju vodu za ljudsku potrošnju, minimalne higijenske zahtjeve za materijale i kemikalije za obradu i medije za filtriranje koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju.

U cilju zaštite ljudskog zdravlja provode se propisane kontrole zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u javnoj distribucijskoj mreži na nekoliko razina u okviru: i) samokontrole koju provode javni isporučitelji vodnih usluga (JIVU), ii) državnog monitoringa koji koordinira Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a provode županijski zavodi za javno zdravstvo i Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar te iii) službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju koje provode sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva.

Sustavom samokontrole u 2023. godini su javni isporučitelji vodnih usluga analizirali su više od 69.000 uzoraka na kemijske pokazatelje i više od 61.000 uzoraka na mikrobiološke pokazatelje.

Monitoringom vode za ljudsku potrošnju je u javnoj distribucijskoj mreži u RH 2023. godini uzorkovano 7.405 uzorak redovnog (monitoring parametara skupine A) i 699 uzoraka revizijskog monitoringa (monitoring parametara skupine B). Ukupni broj neispravnih uzoraka vode zbog jednog ili više pokazatelja iznosio je 161 odnosno 1,99 %.

Sanitarni inspektori Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH) prilikom provođenja službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u 2023. godini uzorkovali su 206 uzoraka vode.

Cjeloviti Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj u 2023. godini može se preuzeti OVDJE

 

Hripavac u Hrvatskoj (28.6.2024.)

Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 28.6.2024. godine, zaprimili smo 6586 prijava oboljelih od hripavca.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.

Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Dob Oboljeli
0 234
1-4 375
5-9 645
10-14 2726
15-19 1568
20-40 448
41-59 463
60+ 127
Ukupno 6586

In memoriam: Doc. dr. sc. Nataša Janev Holcer

Doc. dr. sc. Nataša Janev Holcer

(1968. – 2024.)

Svaki je odlazak dragih nam osoba težak i neprihvatljiv, a posebice onaj iznenadni.

S tugom Vas obavještavamo da je naša draga kolegica i prijateljica Nataša Janev Holcer preminula 22. lipnja 2024. godine.

Našu dragu Natašu pamtit ćemo kao vrhunsku stručnjakinju, vrijednu radnicu i izuzetnu osobu uvijek spremnu na sve životne izazove, uključujući i one najteže kao što je bila i teška bolest s kojom se hrabro borila. Uvijek je nesebično pomagala i prenosila svoje znanje i iskustvo mlađim kolegama te ostavila neizbrisiv trag u javnom zdravstvu, a posebice u zdravstvenoj ekologiji.

Ti si otišla, ali ostali su Tvoji tragovi, duboki, snažni, ljudski i profesionalni.

Draga Nataša, ovo nije zbogom, samo do viđenja u vječnosti.

Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2023. g. – tablični podaci

Ovdje objavljujemo tablične podatke za 2023. godinu (Excel-datoteke).

Objavljeni podaci su preliminarnog karaktera i podložni su naknadnim izmjenama.

Kako će novi podaci biti dostupni, tako ćemo ih objavljivati.

 

1. STANOVNIŠTVO I VITALNI DOGAĐAJI

 

2. ZDRAVSTVENE USTANOVE I DJELATNICI U ZDRAVSTVU

 

3. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

 

4. SPECIJALISTIČKO – KONZILIJARNE I OSTALE DJELATNOSTI

 

5. ZARAZNE BOLESTI, CIJEPLJENJE I MIKROBIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA

 

6. STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, DNEVNE BOLNICE, JEDNODNEVNA KIRURGIJA I BOLNIČKE HEMODIJALIZE

 

7. PORODI I PREKIDI TRUDNOĆE

 

8. REGISTRI KRONIČNIH BOLESTI

 

9. POBOL I UZROCI SMRTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI

 

10. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

 

11. FINANCIJSKI ZDRAVSTVENI POKAZATELJI RH ZA 2022. GODINU PREMA METODOLOGIJI SUSTAVA ZDRAVSTVENIH RAČUNA

 

12. MEDICINSKA OPREMA, OPERACIJSKE DVORANE I MEDICINSKI POSTUPCI U HRVATSKOJ

 

13. KREVETI U JEDINICAMA ZA POJAČANU NJEGU DOMOVA ZA STARIJE I NEMOĆNE I DOMOVA ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE

  • preuzimanje tablica (XLSX)

 

14. POKAZATELJI ZDRAVSTVENOG STANJA I KORIŠTENJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama

Svake godine 26. lipnja – Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama diljem svijeta obilježava se s ciljem podizanja razine svijesti o problemu ovisnosti. Međusobnom suradnjom svih relevantnih čimbenika na međunarodnoj i nacionalnoj razini želi se upozoriti javnost na problem raširenosti zlouporabe droga.

Danas su politike prema drogama kako na svjetskoj i europskoj, tako i na nacionalnim razinama suočene s nizom izazova koji se reflektiraju u novim oblicima ovisnosti i s njima povezanim obrascima korištenja droga, kao i poliuporabi više različitih supstanci istovremeno. Potražnja za drogama i dalje predstavlja izazov, a štete povezane s korištenjem droga predstavljaju jednu od vodećih prijetnji javnom zdravlju.

Svjetsko izvješće o drogama 2024. Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) sadrži najnoviju analizu globalnih, regionalnih i subregionalnih procjena i trendova u potražnji i ponudi droga te prema navedenom izvješću, podaci upućuju kako je proizvodnja metamfetamina u Zlatnom trokutu u jugoistočnoj Aziji porasla, nadmašujući proizvodnju tradicionalnih opijata poput heroina i opijuma. Dostupnost kokaina u svijetu dosegla je rekordnu razinu tijekom 2022. godine, s više od 2 700 tona proizvedenog kokaina, što je 20 % više u odnosu na prethodnu godinu. Nadalje, Afganistan je zabilježio drastičan pad proizvodnje opijuma nakon zabrane 2022. godine, što se može odraziti na pojavu novih i potentnijih tvari na globalnom tržištu. Zabilježen je pad globalnih zapljena metamfetamina, dok tržišta na Bliskom i Srednjem istoku te u jugozapadnoj Aziji kontinuirano rastu, a Afrika postaje sve važnija ruta za međunarodnu trgovinu drogom. U 2022. gotovo 292 milijuna ljudi koristilo je droge, što je 20 % više nego prije deset godina. Samo jedna od 11 osoba s problemom ovisnosti o drogama bila je zabilježena u tretmanu, što predstavlja pad u odnosu na 2015. U 2022. godini, oko 7 milijuna ljudi globalno je bilo u kontaktu s policijom zbog kaznenih djela povezanih s drogama, pri čemu je dvije trećine tih slučajeva otpalo na uporabu ili posjedovanje droga. Nedavne promjene u zakonodavstvu o drogama, poput legalizacije kanabisa za nemedicinsku uporabu u nekim državama, utječu na povećanje uporabe droga. Primjerice, u dijelovima Sjeverne Amerike, gdje je legalizirana nemedicinska uporaba kanabisa, došlo je do porasta štetne uporabe kanabisa.

Na razini EU, prema zadnjim podacima Europskog izvješća o drogama za 2024. Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), kanabis (oko 8 % odraslih Europljana u dobi od 15 do 64 godine) i kokain (oko 1,4 % odraslih Europljana u dobi od 15 do 64 godine) najčešće su konzumirane droge u Europi. Trendovi u odnosu na liječenje ovisnosti pokazuju nam kako je u EU u blagom padu broj osoba liječenih zbog uporabe opijata te porast osoba koje ulaze u sustav tretmana zbog konzumacije stimulansa. U izvješću se ističe sve veća prijetnja moćnih sintetskih droga, novih mješavina i promjenjivih obrazaca uporabe droga u Europi. Dostupnost raznovrsnih i visoko potentnih psihoaktivnih tvari povećava zdravstvene rizike za korisnike, uključujući smrtonosna trovanja. Politoksikomanija, bilo da uključuje uporabu benzodiazepina zajedno s opioidima ili kokaina s alkoholom, postala je uobičajena i dodatno komplicira intervencije i liječenje. Sintetski opioidi, posebno nitazeni, rastuća su prijetnja s visokim rizikom od trovanja, dok su zapljene kokaina dosegle rekordne razine, utječući negativno na javno zdravlje. Tržište kanabisa također se mijenja, s porastom moćnih proizvoda i novim zakonodavnim pristupima u nekoliko zemalja.

Globalni trend zlouporabe droga reflektira se i na Hrvatsku. Prema rezultatima istraživanja Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske iz 2019. godine, ilegalnu drogu barem je jednom u životu konzumiralo 24,5 % ispitanika. Broj odraslih koji su konzumirali neku ilegalnu drogu se između 2011. i 2019. godine udvostručio (porast s 5.3 % na 11.2 %). Najčešće korištena ilegalna droga bila je kanabis koju je barem jednom u životu konzumiralo 22,9 % ispitanika.

Prema podacima Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari, u sustavu liječenja ovisnosti o drogama u Hrvatskoj je 2023. registrirano 5.875 osoba liječenih zbog ovisnosti o drogama, od kojih je 566 po prvi put bilo na liječenju. Zbog ovisnosti o opioidima, tijekom 2023. godine na liječenju su bile 4.662 osobe, od kojih je 121 bilo liječeno prvi put. Od svih liječenih, 79,3% osoba je u tretman došlo zbog opijata kao glavnog sredstva ovisnosti te je prisutan rast udjela osoba liječenih zbog uporabe kokaina i psihostimulansa, što slijedi trend EU. Od ukupnog broja osoba na liječenju bilo je 82 % muških te 18 % ženskih osoba, dok je prosječna dob bila 41,7 godina, s time da je u tretmanu bilo 130 maloljetnika. Što se tiče stope liječenih osoba prema županiji stanovanja, najvišu stopu imala je Istarska županija (550,6), zatim Zadarska (517,3), Šibensko-kninska (481,8), Primorsko-goranska (362,6), Splitsko dalmatinska (304,1), Grad Zagreb (290,4) te Dubrovačko-neretvanska (285,5).

U koordinaciji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kao koordinatora provedbe Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećeg Akcijskog plana za razdoblje do 2026., kontinuirano se provode aktivnosti kojima se doprinosi osiguranju kvalitete programa prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana, smanjenja šteta te resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama. U tom kontekstu poseban naglasak je stavljen na procjenu kvalitete projekata koji se provode u području prevencije ovisnosti u skladu s EU standardima, pružanje podrške u provedbi znanstveno utemeljenih preventivnih programa, provedbu programa oporavka i rehabilitacije putem Projekta resocijalizacije, jačanju kompetencija stručnjaka putem sustavnih edukacija o znanstveno utemeljenim prevencijskim i tretmanskim praksama te aktualnim međunarodnim i EU standardima, izradu smjernica, standarda i protokola za osiguranje kvalitetne provedbe intervencija. Pored navedenog, provode se i brojni znanstveno istraživački projekti u praćenju određenih segmenata kompleksne problematike droga, a značajni napori usmjeravaju se i na uvođenje inovativnih programa smanjenja štete za korisnike droga te na pravovremeno uočavanje i praćenje pojave novih psihoaktivnih tvari i povezanih zdravstvenih rizika kroz nacionalni Sustav ranog upozoravanja.

Cilj šire društvene akcije koja će se povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga provoditi na nacionalnoj i lokalnoj razini je promovirati, osobito mladima, zdrave stilove života, a kroz edukacije i preventivne aktivnosti informirat će se javnost o štetnim zdravstvenim i socijalnim posljedicama ovisnosti, a ujedno i poslati poruka roditeljima o načinima prevencije ovisnosti i prepoznavanju rizičnih faktora koji mogu ukazivati na pojavu ovisnosti u obitelji.

S ciljem informiranja javnosti o ovom problemu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo pokrenuta je Info linija za ovisnosti namijenjena pružanju informacija kome se osobe mogu obratiti u slučaju problema s ovisnostima. Linija je anonimna i dostupna putem besplatne telefonske linije 0800 200 070, mobitela 091 46 83 070 (uključujući Viber i Whatsapp) i e-maila ovisnosti@hzjz.hr. Pored navedenog, otvoren je i poseban web Portal o ovisnostima, https://ovisnosti.hzjz.hr/ koji na jednom mjestu objedinjuje sve ključne informacije vezane uz javnozdravstvene aspekte povezane s ovisnostima, kako za stručnjake tako i za širu javnost.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, specijalist (doktor medicine, specijalist)

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. svibnja 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, specijalist (doktor medicine, specijalist).

Više pogledajte ovdje.

COVID-19 u Hrvatskoj (25.6.2024.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 25. kalendarskom tjednu (tjedan od 17. do 23. lipnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 119  prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 25. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.          

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Hripavac u Hrvatskoj (21.6.2024.)

Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 21.6.2024. godine, zaprimili smo 6573 prijava oboljelih od hripavca.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.

Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Dob Oboljeli
0 233
1-4 370
5-9 642
10-14 2726
15-19 1568
20-40 444
41-59 463
60+ 127
Ukupno 6573

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer (zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu) u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. svibnja 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer (zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu) u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja 2) u Službi za toksikologiju

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. svibnja 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja 2) u Službi za toksikologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer (zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu), pripravnik

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. svibnja 2024. za prijam na rad na pripravnički staž za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer (zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu), pripravnik.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno-laboratorijski tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu 1) u Službi za mikrobiologiju

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. svibnja 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno-laboratorijski tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu 1) u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Poimanje pravde

Nešto više od mjesec dana prije Olimpijskih igara u Parizu 2024., dio o dopingu obogaćen je u srijedu 19. lipnja novim sučajevima. Tiču se dviju zemalja za koje se očekuje da će se boriti za prvo mjesto u poretku medalja u glavnom gradu Francuske. Sjedinjene Države i Kina. Nisu najbolji prijatelji na svijetu.

Kina! Nacionalni olimpijski odbor objavio je sastav svoje plivačke reprezentacije za Igre u Parizu 2024. Ima 31 ime. Među njima pregršt ozbiljnih pretendenata na postolje. Na vrhu liste sprinter Pan Zhanle, neočekivani svjetski rekorder na 100m slobodno od početka godine (46 sec 80); specijalist na 200 m leptir Zhang Yufei, vladajući olimpijski pobjednik; osvajač zlatne medalje u Tokiju na 200 m mješovito Wang Shun; prsno Qin Haiyang, trostruki svjetski prvak – specijalist na 50, 100 i 200 m prsno.

Zasad ništa neočekivano.

Kina će u pariz poslati sve svoje pretendente na medalje. Jedini problem: prisutnost u olimpijskoj selekciji 11 od 23 plivača koji su bili pozitivni 2021. godine, prije Igara u Tokiju, ali ih je Svjetska antidopinška agencija (WADA) oslobodila na temelju istrage koja je zaključila da se tu radi o kontaminaciji hrane. Afera koju su otkrili njemačka TV ARD i New York Times izazvala je veliku buku. Povrh svega, vrlo brzo se pretvorila u rat izjava, priopćenja i optužbi između WADA-e i Američke antidopinške agencije (USADA). Sjedinjene Države optužile su WADA-u da se zalaže za Kinu. Agencija sa sjedištem u Montrealu odgovorila je bez suzdržavanja. Njezin bivši predsjednik, Kanađanin Richard Pound, primijetio je ovo: “USADA-u financira američka vlada i ta vlada trenutno ima vrlo hladan odnos s kineskom vladom. Može li postojati poveznica?

Nedavno je i Katie Ledecky dodala svoj glas raspravi.

“Teško je ići u Pariz znajući da ćemo se natjecati s nekim od ovih sportaša.” Vrlo neugodno za Sjedinjene Države je slučaj koji je stvarno vrlo usporediv s onim kineskih plivača. Erriyon Knighton, nova atletska zvijezda na 200 metara, osvajačica srebrne medalje prošle godine na svjetskom prvenstvu u Budimpešti, ozbiljna je kandidatkinja za pobjedničko postolje na Igrama u Parizu 2024., sprinterica je bila pozitivna tijekom antidopinškog testa obavljenog izvan natjecanja prošlog ožujka. Ali USADA je, nakon pregleda njenog slučaja, odlučila da je neće suspendirati. Razlog ? Agencija je smatrala da je prisustvo zabranjene tvari u njezinom uzorku rezultat… kontaminacije hrane. Da, događa se.

Uvijek brz u optuživanju stranih zemalja, direktor USADA-e Travis Tygart iznio je objašnjenje koje je vrlo slično objašnjenju kineskih sportskih vlasti.

Rekao je da je provedena istraga i da je utvrđeno da kontaminirano meso dolazi iz trgovine u središnjoj Floridi. USADA je testirala meso, ispitala upravitelja objekta, potom Erryionu Knightonu i njenu majku. «Učinili smo ono što pravila zahtijevaju od nas u svim pozitivnim slučajevima, rekao je Travis Tygart. Možemo biti zadovoljni što je pravda zadovoljena i što smo pokazali transparentnost koju propisi zahtijevaju. Uz odobrenje USADA-e, Erriyon Knighton će se moći natjecati na Američkim olimpijskim probama koje počinju u petak 21. lipnja u Eugeneu, Oregon. Znači – nema razlike u odnosu na kineske plivače. James Fitzgerald, njezin menadžer za odnose s javnošću, objasnio je: “Kao što uvijek čini, WADA će razmotriti ovu stvar i zadržava pravo žalbe, ako je potrebno, Sportskom arbitražnom sudu. Na pitanje Reutersa, odvjetnik ove atletičarke, Howard Jacobs, uvjeravao je da je spreman odgovoriti na žalbu, bez obzira dolazi li ona od WADA-e ili negdje drugdje. (V.B)

Foto: privatna arhiva

Hrvatski dan moždanog udara

Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja s ciljem podizanja svijesti o jednom od prioritetnih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj te s ciljem edukacije o prevenciji bolesti kroz pravovremeno prepoznavanje rizičnih faktora.

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Međutim, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:

·         iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela

·         iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora

·         iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,

·         iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice

·         iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.

Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, ovisno o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Što ranije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.

U Hrvatskoj je moždani udar 2022. godine bio četvrti uzrok smrti.

U 2022. godini od moždanog udara umrlo je 4 289 osoba, odnosno 7,5 % svih umrlih. Od toga je 1 846  umrlih muškarca (6,6 % od svih umrlih muškaraca) i 2 443 umrlih žena (8,4 % od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 355 osoba odnosno 4,2 % od ukupno umrlih  iz te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 13 000 osoba zbog moždanog udara.

Prema standardiziranoj stopi na hrvatsko stanovništvo, u posljednjih 20 godina (od 2003. do 2022.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj ( s 239,1/100 000 u 2003. na 85,3/100 000 u 2023.), što je izraženije za dobnu skupinu od 0 do 64 godina.

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2021. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje.

Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (353,9/100 000), a s najnižom Švicarska (37,1/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 124,6/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).

Čimbenici rizika za moždani udar na koje možemo utjecati su:

•             pušenje

•             nepravilna prehrana

•             tjelesna neaktivnost

•             pretilost

•             povećana konzumacija alkohola

•             visoki krvni tlak

•             povišeni kolesterol

•             šećerna bolest

•             bolesti srca (osobito fibrilacija atrija)

•             tranzitorna ishemijska ataka (TIA).

Čimbenici na koje ne možemo utjecati su: životna dob, spol i obiteljska sklonost.

Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

·         Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.

·         Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.

·         Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.

·         Ograničite konzumaciju alkohola.

·         Nemojte pušiti.

·         Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Letak o moždanom udaru

Publikacija Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara

Newer posts