Svjetski dan svjesnosti o autizmu
Prema odluci UN-a, Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. travnja.
“Poremećaj iz spektra autizma” (PSA) predstavlja neurorazvojni poremećaj koji utječe na način na koji osoba komunicira, ostvaruje socijalne odnose i doživljava svijet oko sebe. Radi se o razvojnom poremećaju te se klinička slika tijekom života pojedinca mijenja. Očituje se kroz:
a) teškoće u socijalnoj komunikaciji i interakciji
b) ograničene i ponavljajuće obrasce ponašanja, interesa i aktivnosti
Dijagnoza se donosi kada su navedeni simptomi prisutni u ranom razvojnom periodu, uzorkuju klinički značajno oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja te kada se smetnje ne mogu bolje objasniti intelektualnom onesposobljenošću ili općim razvojnim stanjem (iako se intelektualna onesposobljenost i autizam mogu javiti zajedno).
Radi se o spektru, odnosno poteškoće se manifestiraju na različite načine i mogu dolaziti u različitom intenzitetu. Neki trebaju veliku podršku, dok su drugi potpuno samostalni i visokofunkcionalni – svaka autistična osoba je jedinstvena. Simptomi se mogu uočiti već oko 18. mjeseca života, a dijagnozu postavlja stručni tim (dječji psihijatar, psiholog, edukacijski rehabilitator). Autizam se ne može izliječiti, ali se uz pravovremenu podršku (logoped, edukacijski rehabilitator, radni terapeut) simptomi mogu ublažiti i razvijati potencijal osobe.
Razumijevanje autizma se mijenja i razvija pod utjecajem novih znanstvenih spoznaja iz područja neuroznanosti, genetike, psihologije, pedagogije i psihijatrije, kao i društvenih promjena. Prije samo nekoliko desetljeća autizam je bio rijetko prepoznat i uglavnom smatran teškim i izoliranim razvojnim poremećajem u djetinjstvu te su se naglašavali deficiti i tražili uzroci. Danas znamo da su autistične osobe vrlo različite te nisu ograničene na jedan jedinstveni oblik funkcioniranja niti se pojavnost može povezati s jednim jedinstvenim uzrokom. U novije vrijeme se zagovara pristup koji ističe ljudska prava i inkluziju, a u kojem se autizam ne doživljava kao problem koji treba riješiti, nego kao dio ljudske raznolikosti koji treba razumjeti i podržati. Suprotno prethodnim uvjerenjima da se autistične osobe treba prilagoditi okolini, stavlja se naglasak na prilagodbu okoline kako bi se uklonile prepreke, istaknule njihove jake strane i omogućila veća uključenost, samostalnost i kvalitetniji život.
Posljednjih je godina došlo do povećanja broja ljudi s utvrđenom dijagnozom autizma. Iako nije utvrđen uzrok porasta oboljelih, moguće je da su rastuće brojke rezultat bolje osviještenosti o autizmu, kao i poboljšanje dijagnostičkih postupaka te promjene u dijagnostičkim kriterijima zbog kojih već broj ljudi zadovoljava kriterije za dobivanje dijagnoze autizma.
Sukladno podacima Registra osoba s invaliditetom, u Republici Hrvatskoj su evidentirane 7.384 osobe s poremećajem iz spektra autizma (5.641 osoba muškog spola i 1.743 osoba ženskog spola).
Što ako je djetetu dijagnosticiran autizam?
- Educirajte se o autizmu i primjerenom poticanju djetetovog razvoja
- Uključite dijete u tretmane koji mu mogu pomoći u razvoju vještina koje mu nedostaju (npr. logoped, edukacijski rehabilitator, radni terapeut), kao i u aktivnosti u zajednici (npr. sport, ples, pjevanje, gluma, likovne radionice itd.)
- Pokušajte pronaći načine kako okolinu prilagoditi djetetovim specifičnostima u funkcioniranju (npr. u komunikaciji, senzorici) te istražite po potrebi različite oblike potpomognute komunikacije i pomoćne tehnologije
- Pokušajte opažati i slijediti djetetove interese te ih koristite za učenje i usvajanje novih vještina
- Ako možete, okružite se ljudima koji razumiju potrebe vašeg djeteta i kojima je stalo da ono napreduje
- Pokušajte se povezati s obiteljima koje se susreću sa sličnim izazovima, kako biste razmijenili znanja i iskustva te si pružili međusobnu podršku
- Iskoristite naknade, povlastice i usluge koje su vam dostupne na lokalnoj i državnoj razini
- Brinite o sebi kako biste mogli brinuti o svom djetetu – osigurajte si vrijeme za odmor, razgovarajte o zabrinutostima, a po potrebi potražite i stručnu pomoć
- Pokušajte se sjetiti kako su mogućnosti osobe s autizmom neograničene, a stereotipna ponašanja djeteta imaju veliko značenje i vrijednost za njega
- Nastojte imati na umu da dijete s autizmom može napredovati u pravom okruženju te da su najuspješnija djeca ona čiji su roditelji posvećeni, optimistični glede njihovih sposobnosti i puni nade za djetetovu budućnost
Donosimo kontakte udruga koje pružaju podršku pri nošenju s dijagnozom autizma:
Savez udruga za autizam Hrvatske
Donosimo kontakt za odrasle osobe u spektru autizma koje ne pate od intelektualnih teškoća:
Udruga za autizam i ostale neurodivergentnosti, samozastupanje i kulturu različitosti
Autizam nije nešto što treba „ukloniti“, već razumjeti, a osobe s autizmom ne žele biti „popravljene“, već biti prihvaćene, shvaćene i podržane.
Uz podršku, prilagodbu i prihvaćanje svaka osoba može razvijati svoje potencijale. Različitost je vrijednost.
Literatura:
Savez udruga za autizam Hrvatske [SUZAH] (n.d.). O autizmu. Preuzeto 26.2.2026. s https://www.autizam-suzah.hr/o-autizmu/
Svjetski dan borbe protiv alkoholizma
Svjetski dan borbe protiv alkoholizma, koji se obilježava 1. travnja, prilika je da se još jednom istakne koliko konzumacija alkohola utječe na zdravlje pojedinca, ali i na dobrobit obitelji i društva u cjelini. Iako su štetne posljedice alkohola dobro poznate i znanstveno potvrđene, alkohol je i dalje jedna od najraširenijih psihoaktivnih tvari te predstavlja značajan javnozdravstveni problem.
Konzumacija alkohola povezana je s povećanim rizikom za preranu smrt i invaliditet, kao i s velikim brojem bolesti i ozljeda. Dokazano je da alkohol sudjeluje u nastanku više od 200 bolesti i zdravstvenih stanja, a povezuje se i s razvojem nekoliko sijela raka. Posebno zabrinjava činjenica da su negativni učinci alkohola često izraženiji u mlađoj životnoj dobi, pri čemu je među osobama od 15 do 49 godina alkohol jedan od vodećih čimbenika opterećenja bolešću.
Ključni trendovi vezani uz konzumaciju alkohola na EU razini1
· Europska regija je područje najveće konzumacije alkohola na svijetu te je 7 od 10 zemalja s najvišom potrošnjom alkohola po glavi stanovnika dio Europske unije.
· Jedna od svakih 11 smrti u Europskoj regiji SZO-a posljedica je konzumacije alkohola.
· Smrt zbog konzumacije alkohola gotovo je tri puta češća u Europskoj regiji SZO-a nego u svijetu.
· 1 od 11 odraslih osoba ima neki od poremećaja uzrokovanih alkoholom
SZO usvojila je Globalnu strategiju za smanjenje štetne uporabe alkohola i Globalni akcijski plan za alkohol 2022.–2030. s ciljem smanjenja štetne uporabe alkohola kroz provedbu učinkovitih, na dokazima utemeljenih intervencija na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Neophodna je provedba sveobuhvatnim politikama koje adresiraju dostupnost, cjenovnu pristupačnost i društvenu prihvatljivost alkohola, uz istodobno jačanje zdravstvenog sustava i osiguravanje dostupnosti liječenja osobama s poremećajima uzrokovanima uporabom alkohola.
Ključni trendovi vezani uz konzumaciju alkohola u Hrvatskoj
· Devet od deset odraslih barem je jednom u životu konzumiralo alkohol (89.7%).
· Relativno najveća životna prevalencija konzumacije alkohola utvrđena je u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (93.4%) te između 35 i 44 godine (92.6%).
· U posljednjih mjesec dana alkohol je konzumiralo 65.2% odraslih te 69.6% mlađih odraslih, odnosno alkohol je konzumiralo više od dvije trećine mlađih odraslih, a najviše u dobnoj skupini između 25 i 34 godine; 73.5%.
· Podaci iz međunarodnih istraživanja (ESPAD; 2024.) pokazuju da je barem jednom u životu alkohol pilo devet od deset učenika; 56% učenika je pilo alkohol u posljednjih 30 dana.
· Mladi počinju konzumirati alkohol već u dobi od 14 godina, što naglašava potrebu za ciljanim preventivnim intervencijama u školama i zajednici.
· U skupini mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja (F00-F99), najčešće su hospitalizacije upravo zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih alkoholom (F10). U 2024. godini zabilježeno je 6 167 hospitalizacija zbog ovog poremećaja, od čega je čak 5 009 kod muškaraca i 1 158 kod žena.
Štetna uporaba alkohola ne odražava se samo na tjelesno zdravlje. Povezana je i s mentalnim poremećajima, ozljedama, prometnim nesrećama, nasiljem, narušenim obiteljskim odnosima i smanjenom radnom produktivnošću. Teret konzumacije alkohola zato ne snose samo pojedinci koji piju, nego i njihove obitelji, zdravstveni sustav i zajednica u cjelini.
Poseban izazov u prevenciji predstavlja društvena prihvaćenost alkohola. U okruženju u kojem se konzumacija alkohola često smatra uobičajenim i društveno poželjnim ponašanjem, potrebno je dodatno jačati svijest o tome da „umjereno” i „uobičajeno” ne znači nužno i bez rizika. Upravo zato prevencija mora obuhvatiti kontinuiranu edukaciju, rano prepoznavanje rizičnih obrazaca pijenja te dostupnu i pravodobnu stručnu pomoć.
Učinkovit odgovor na problem alkohola zahtijeva koordinirano djelovanje na više razina. To uključuje jačanje preventivnih programa od najranije dobi, osiguravanje dostupnosti savjetovanja, ranih intervencija i liječenja, kao i provedbu učinkovitih javnozdravstvenih politika koje smanjuju dostupnost alkohola, ograničavaju njegovo oglašavanje i promicanje te pridonose odgovornijem odnosu društva prema alkoholu.
Ključne mjere za smanjenje konzumacije alkohola u Hrvatskoj
· Jedan od posebnih ciljeva Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. koji se operativno realizira putem Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2026. odnosi se na Smanjenje dostupnosti i prodaje alkohola koje nisu u skladu sa zakonskim propisima U ovom području mjere su usmjerene na to da se dostupnost, prodaja, pristup i konzumacija alkohola na tržištu provodi sukladno važećim propisima te da njihova uporaba ne utječe na povećani rizik od zdravstvenih posljedica, pomoću edukacije, regulacije tržišta, odgovarajućeg zakonodavstva i nadzora prodaje.
· U koordinaciji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo a u suradnji sa nadležnim tijelima, provode se programi i aktivnosti kojima se doprinosi osiguranju kvalitete prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana, smanjenja šteta u odnosu na ovisnost o alkoholu.
· Naglasak je na sustavnim preventivnim i edukativnim programima u školama i na razini lokalnih zajednica, usmjerenim na poticanje zdravih navika kao i na kampanjama za informiranje o rizicima konzumacije alkohola.
· Jačanje kompetencija stručnjaka osigurava se putem sustavnih edukacija ali i donošenja smjernica, standarda i protokola za osnaživanje kvalitete provedbe tretmanskih i savjetodavnih intervencija za osobe koje se suočavaju s problemom alkoholizma.
· U tijeku je priprema provedbe Smjernica za sigurnija noćna okruženja i glazbene festivale, čiji je glavni cilj potaknuti organizatore i vlasnike prostora na stvaranje sigurnih uvjeta za sve sudionike noćnih događanja, smanjenje zdravstvenih i sigurnosnih rizika te osiguranje dostupnosti ključnih usluga. Poseban naglasak stavljen je na odgovorno posluživanje alkohola, uključujući edukaciju osoblja o sprječavanju posluživanja alkohola intoksiciranim osobama i maloljetnicima te primjenu narukvica za lakše prepoznavanje maloljetnih i punoljetnih posjetitelja.
· Inspekcijski nadzor nad provedbom zakonskih propisa uključujući prodaju alkohola maloljetnicima provodi se kontinuirano od strane Državnog inspektorata.
· Pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo djeluje Nacionalna Info linija za ovisnosti namijenjena pružanju informacija kome se osobe mogu obratiti u slučaju problema s ovisnostima kao i za uputiti korisnike na nadležne institucije/organizacije, ovisno o usluzi koja je potrebna. Linija je anonimna i dostupna putem besplatne telefonske linije 0800200070, mobitela 0914683070 (uključujući Viber i Whatsapp) i emaila ovisnosti@hzjz.hr. U okviru iste djeluje i Bijeli telefon: Odvikavanje od pušenja, besplatna telefonska linija 0800 799 za informacije i praktične savjete vezano uz prestanak pušenja.
· Kroz periodična nacionalna i međunarodna istraživanja kontinuirano se prate trendovi i prevalencija konzumacije alkohola, a dobiveni podaci koriste se kao temelj za prilagodbu i unaprjeđenje javnih politika.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma koji se obilježava 1. travnja u cilju podizanja svijesti o štetnostima prekomjerne konzumacije alkohola te poticanja zdravih stilova života, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstava, održat će se 1. travnja 2026. okrugli stol na kojem će se predstaviti aktualni trendovi, izazovi i programi u području prevencije uporabe alkohola i smanjenja štetnih posljedica vezanih uz prekomjernu konzumaciju alkohola.
[1] Referenca: Svjetska zdravstvena organizacija
Svjetski dan zdravlja – javnozdravstvena akcija na Jarunu
Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, u utorak 7. travnja 2026. godine, na prostoru RSC Jarun (višenamjensko igralište pored Malog jezera) u vremenu od 11:00 do 17:00 sati, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva organiziraju javnozdravstvenu akciju namijenjenu svim građanima.
U sklopu događanja bit će omogućeno besplatno određivanje šećera i kolesterola iz krvi, mjerenje pedobrahijalnog indeksa (ABI) i krvnog tlaka (na preporuku lipidogram i HbA1c).
Posjetiteljima će na raspolaganju biti tematski organizirani edukativni kutci na kojima će biti dostupno medicinsko osoblje:
- Kutak za tjelesno zdravlje
- Kutak za mentalno zdravlje
- Kutak za spolno zdravlje
- Kutak o negativnim aspektima konzumacije alkohola
- Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece
- Kutak za socijalizaciju
Točna lokacija označena je na karti ispod.
Stručnjaci iz područja zdravstva pružat će individualne savjete o unaprjeđenju zdravlja, a građanima će biti dostupni i edukativno-promotivni materijali.
Pozivamo sve građane da nam se pridruže, učine prvi korak prema očuvanju i unaprjeđenju vlastitog zdravlja te se informiraju o načinima kako svakodnevnim izborima mogu smanjiti rizik od kroničnih nezaraznih bolesti i poboljšati kvalitetu života.
COVID -19 U Hrvatskoj (31.3.2026)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 13. kalendarskom tjednu (tjedan od 23. do 29. ožujka 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 34 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 13. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Testiranje uzoraka droga (drug checking)
Međunarodni dan testiranja uzoraka droga obilježava se 31. ožujka na inicijativu organizacija koje provode aktivnosti testiranja uzoraka droga i smanjenja šteta. Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o rizicima povezanim s uporabom psihoaktivnih tvari, naglašavanje važnosti testiranja uzoraka droga te informiranje pojedinaca i zajednica o načinima smanjenja šteta. Poruka dana je da pravovremeno i pouzdano informiranje te dijeljenje znanja pomažu u zaštiti zdravlja i sigurnijem ponašanju.
Testiranje uzoraka droga je javnozdravstvena usluga usmjerena na smanjenje štetnih posljedica povezanih s konzumacijom droga. Omogućuje osobama koje koriste droge da dobiju pouzdane informacije o stvarnom sastavu i jačini tvari koje posjeduju, kao i stručne savjete o smanjenju rizika. U nekim slučajevima uključuje i kratko savjetovanje koje pomaže korisnicima da bolje razumiju moguće posljedice i donesu informiranije odluke, bez osuđivanja njihove odluke o konzumaciji.
Uzorci se analiziraju u laboratorijima ili u mobilnim jedinicama koje djeluju na festivalima, u klubovima ili u prostorima za konzumaciju droga. Ovisno o načinu testiranja, rezultati mogu biti dostupni gotovo odmah ili nakon nekoliko dana. Koriste se različite metode – od naprednih laboratorijskih tehnika koje omogućuju precizno određivanje sastava i jačine psihoaktivnih tvari, do jednostavnijih testova koji mogu potvrditi prisutnost određene droge.
Rezultati testiranja pružaju važne informacije o čistoći i sastavu tvari te mogu otkriti prisutnost neočekivanih ili potencijalno opasnih primjesa. Važno je naglasiti da i tvari visoke čistoće mogu sadržavati dodatke koji povećavaju rizik od štetnih posljedica, uključujući predoziranje, dok tvari niže čistoće ponekad sadrže samo nepsihoaktivne dodatke. Iako ove informacije mogu pomoći u donošenju sigurnijih odluka, ova usluga ne uklanja rizike povezane s njihovom uporabom.
Osim koristi za pojedince, testiranje uzoraka droga ima i širi javnozdravstveni značaj. Podaci dobiveni analizom uzoraka omogućuju bolje razumijevanje trendova na tržištu droga i obrazaca konzumacije te pridonose ranom prepoznavanju posebno opasnih tvari. Time se omogućuje pravodobno informiranje javnosti i planiranje preventivnih aktivnosti. Ove usluge također dopiru do dijela populacije koji inače rijetko koristi zdravstvene i savjetodavne usluge.
Unatoč tome, testiranje uzoraka droga ima svoja ograničenja. Rezultati se odnose isključivo na analizirani uzorak i ne moraju odražavati sastav svih tvari koje su dostupne na tržištu. Rizici povezani s konzumacijom droga i dalje postoje, osobito u slučaju kombiniranja više tvari, kada su učinci teže predvidivi. Također, pravni okvir u mnogim zemljama može otežati provedbu ovakvih usluga.
U kontekstu sve veće prisutnosti novih i snažnih psihoaktivnih tvari, testiranje uzoraka droga predstavlja važan alat za smanjenje rizika i zaštitu javnog zdravlja. Pravodobne i pouzdane informacije, uz edukaciju i savjetovanje, mogu pridonijeti boljem razumijevanju rizika i sigurnijem ponašanju, kako na razini pojedinca, tako i na razini zajednice.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.4. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 11. veljače 2026. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.4. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. doktor medicine u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.1. doktor medicine u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na temelju članka 181. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 133/20, 147/20, 136/21, 119/22, 156/22, 33/23, 145/23, 36/24, 102/25), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15, 100/18, 33/23) te Plana specijalizacija i užih specijalizacija za 2025. odobrenih od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavio je dana 11. veljače 2026. natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja.
Više o rezultatima pogledajte niže.
Klinička farmakologija s toksikologijom
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.3. molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mikrobiologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnica s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.3. molekularni biolog koji sudjeluje u procesu diagnostike i liječenja u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje
Mentalno zdravlje djelatnika dječjih vrtića!
Dragi djelatnici dječjih vrtića,
ovaj tjedan u vrtiću obilježavamo Tjedan mentalnog zdravlja. U ovome tjednu posebno ističemo važnost brige o emocionalnoj dobrobiti, povezivanju, pažnji prema sebi i drugima te jačanju unutarnje snage u svakodnevnim situacijama, razgovorom i zajedničkim aktivnostima.
Promicanje mentalnog zdravlja djece jednako je važno kao i promicanje tjelesnoga zdravlja, a vi u tome imate iznimno važnu ulogu. Svojom prisutnošću, načinom komunikacije, odnosom prema djeci i kolegama te brigom o vlastitoj dobrobiti stvarate sigurno i poticajno okruženje u kojem djeca uče prepoznavati i izražavati emocije, razvijati empatiju, osjećaj pripadnosti i povjerenja.
Budući da je za to potrebna iznimna snaga, ovaj tjedan posvećujemo i vama. Aktivnosti u ovoj brošuri osmišljene su kako bi vas potaknule na trenutke predaha, osvještavanje vlastitih emocija, međusobnu podršku i jačanje timske suradnje. One su jednostavne, provedive u radnom okruženju i ne zahtijevaju dodatnu pripremu. Cilj im je podsjetiti vas koliko je važno zastati, udahnuti i brinuti o sebi, baš kao što svakodnevno brinete o drugima.
Hvala vam na svemu što činite svaki dan. Neka ovaj tjedan bude prilika da zajedno osvijestimo važnost mentalnog zdravlja i proslavimo snagu zajedništva, uz razumijevanje, osmijeh i međusobnu podršku.
Čuvajte svoje mentalno zdravlje! Priključite se predloženim aktivnostima.
OVDJE preuzmite aktivnosti za djelatnika dječjih vrtića!
U petak dijelimo dobrotu! Pomažemo drugima, smiješimo se i zajedno stvaramo sreću i osjećaj pripadnosti
Pripremite se jer danas, za kraj tjedna, dijelimo dobrotu!
Što to znači? Dijeliti dobrotu znači činiti male, ali važne stvari koje drugima uljepšavaju dan – osmijeh, lijepa riječ, pomoć prijatelju ili razumijevanje kada je nekome teško. Možda se čini jednostavno, ali dobrota se uči i razvija svaki dan.
Dobrota je puno više od velikih djela. Ona je u svakodnevnim sitnicama: kada nekoga saslušamo, kada pomognemo bez da nas se zamoli, kada se nasmiješimo i pokažemo da nam je stalo. Djeca to prirodno uče kroz igru i druženje. Ona dijele igračke, tješe prijatelja, raduju se tuđem uspjehu i zajedno stvaraju osjećaj sigurnosti i pripadnosti. Dobrota nam pomaže da se osjećamo povezano s drugima, ali i dobro u vlastitoj koži.
Pod geslom „U PETAK dijelimo dobrotu! Pomažemo drugima, smiješimo se i zajedno stvaramo sreću i osjećaj pripadnosti“, zajedno ćemo istraživati koliko su važni odnosi i međusobna podrška. Kroz igru, razgovor i zajedničke aktivnosti djeca će učiti kako biti pažljiva prema drugima, kako surađivati, pomagati i graditi prijateljstva. Učit će i kako prepoznati vlastite osjećaje, ali i uvažavati osjećaje
drugih. Jer, baš kao i u životu, kada dijelimo dobrotu, gradimo odnose koji nas čine sretnijima, sigurnijima i snažnijima. Dobri odnosi, osmijeh i mala djela pažnje donose radost i nama i onima oko nas.
OVDJE preuzmite materijale o dobroti!
Zdravstvene preporuke uslijed opasnih vremenskih uvjeta
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) povećao je stupanj upozorenja za nekoliko regija u Hrvatskoj zbog opasnih vremenskih uvjeta. Ovakve okolnosti predstavljaju povećan rizik od ozljeda – ne samo zbog jakog vjetra i mogućeg rušenja stabala, lomljenja grana i letećih predmeta, već i zbog snijega, kiše i poledice koji dodatno otežavaju kretanje i promet.
Građanima se preporučuje redovito praćenje prognoza i upozorenja na službenoj stranici meteo.hr, gdje prognostičari DHMZ-a kontinuirano ažuriraju informacije u skladu s razvojem vremenske situacije.
Kako se zaštititi:
- izbjegavajte boravak na otvorenom, osobito u blizini drveća i građevina
- budite dodatno oprezni zbog skliskih površina (snijeg i poledica)
- odgodite putovanja ako nisu nužna
- pratite informacije o stanju sigurnosti na prometnicama i upute nadležnih službi
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za ovisnosti
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. Nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za ovisnosti.
Više pogledajte ovdje
30. Dan narcisa: Podizanje svijesti o raku dojke
U subotu, 21. ožujka 2026. godine, na Trgu bana Josipa Jelačića, Trgu Petra Preradovića i brojnim drugim lokacijama diljem Hrvatske održan je 30. Dan narcisa, posvećen podizanju svijesti o važnosti ranog otkrivanja raka dojke. Ova javnozdravstvena akcija okupila je brojne stručnjake, građane i volontere, koji su zajedno poslali snažnu poruku o važnosti odlazaka na redovite preglede i pravovremenog liječenja ove bolesti.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., istaknuo je kako visoka stopa odaziva na mamografski probir potvrđuje važnost i učinkovitost Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke. Naglasio je da se Hrvatska, s odazivom od 70 posto, svrstava među najuspješnije europske zemlje u organiziranom probiru. Dodao je i da je incidencija raka dojke u Hrvatskoj posljednjih dvadesetak godina u porastu, pri čemu je do značajnijeg povećanja broja novooboljelih došlo nakon 2006. godine, kada je uveden Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Nakon niza godina stabilnog trenda, mortalitet posljednjih devet godina bilježi pad. Prema najnovijim podacima Registra za rak, tijekom 2023. godine zabilježeno je 3293 novooboljelih, dok je u 2024. godini od ove bolesti preminulo 697 žena.
Nacionalna koordinatorica prim. dr. sc. Andrea Šupe Parun, dr. med., specijalistica epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, istaknula je kako je u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke otkriveno više od 10 000 novih karcinoma dojke. Zahvaljujući Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke, koji ove godine obilježava 20. godina postojanja, danas otkrivamo značajno manje tumore pri dijagnozi. Imamo bolje educirane liječnike, naprednije dijagnostičke metode i multidisciplinarni pristup te bolju dostupnost inovativnih terapija. Sve to dovelo je do pada smrtnosti od raka dojke za 25-30 %.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke obuhvaća sve žene u dobi od 49 do 70 godina, kojima se svake dvije godine omogućuje besplatan mamografski pregled, a pozivi na mamografiju šalju se izravno na kućnu adresu.
Organizatori ističu da Dan narcisa nije samo simbol borbe protiv raka dojke, već i poticaj cijelom društvu da nastavi ulagati u prevenciju, edukaciju i rano otkrivanje bolesti.
Velika međunarodna akcija u Europi
U ožujku 2026. godine objavljeni su rezultati opsežne međunarodne policijske akcije usmjerene na suzbijanje dopinga i ilegalne distribucije lijekova, provedene u okviru operacije SHIELD VI. Hrvatska u tom području aktivno djeluje kroz suradnju s međunarodnim sigurnosnim i zdravstvenim institucijama, razmjenjujući informacije i sudjelujući u zajedničkim operacijama. Ujedno i nacionalna antidopinška tijela kontinuirano provode mjere nadzora, edukacije i prevencije kako bi doprinijela borbi protiv dopinga.
U ovoj koordiniranoj akciji sudjelovalo je više od 30 zemalja, uključujući i Hrvatsku, što potvrđuje visoku razinu međunarodne suradnje u borbi protiv sve raširenijeg problema dopinga. Tijekom operacije razbijene su desetine kriminalnih skupina koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom zabranjenih dopinških sredstava.
Rezultati akcije su značajni:
- zaplijenjeni su milijuni tableta i ampula sumnjivog podrijetla
- pokrenuto je više od 900 istraga
- procesuirano je više od 3000 osoba povezanih s ilegalnim aktivnostima
Poseban naglasak stavljen je na suzbijanje crnog tržišta dopinga koje predstavlja rastući problem u Europi. Nadležna tijela sve više prepoznaju da doping nije isključivo pitanje sportaša i sportskih natjecanja već i ozbiljan oblik organiziranog kriminala koji ugrožava zdravlje ljudi i sigurnost društva.
Osim sportaša, ilegalna dopinška sredstva sve češće koriste i rekreativci, što dodatno povećava rizik za javno zdravlje. Stručnjaci upozoravaju da takvi proizvodi često sadrže neprovjerene i opasne sastojke proizvedene izvan kontroliranih uvjeta. Upravo zato ovakve akcije imaju ključnu ulogu u zaštiti građana i podizanju svijesti o štetnosti dopinga. Također se naglašava potreba za kontinuiranom edukacijom mladih sportaša o važnosti poštene igre i zdravog načina života. Dugoročno gledano, samo kombinacija represivnih mjera i preventivnih aktivnosti može učinkovito smanjiti prisutnost dopinga u društvu. (J.K.)
Četvrtak je dan za kretanje! Igra, ples i smijeh pune nas energijom i veseljem. Budite aktivni!
U četvrtak slavimo kretanje kao važan saveznik dobrog raspoloženja i mentalne dobrobiti. Kada se djeca kreću, igraju i plešu, njihovo tijelo oslobađa napetost, a um se opušta. Pokret pomaže djeci da izraze emocije, izbace višak energije i lakše se nose sa stresom, frustracijom ili nemirom – na njima prirodan i zdrav način.
Djeca imaju urođenu potrebu za kretanjem, a kroz igru i smijeh ono postaje snažan alat za očuvanje mentalnog zdravlja. Aktivnosti koje uključuju skakanje, trčanje, ples ili zajedničke igre potiču lučenje „hormona sreće“, jačaju osjećaj zadovoljstva i samopouzdanja te doprinose boljoj koncentraciji i emocionalnoj ravnoteži. Kretanje u skupini dodatno potiče osjećaj pripadnosti i povezanosti s drugima.
Tijekom ovog posebnog četvrtka u Tjednu mentalnog zdravlja, omogućujemo djeci da razigranim i nenametljivim aktivnostima osvijeste kako se njihovo tijelo i um osjećaju u pokretu. Kroz plesne igre, poligone, oponašanje pokreta i slobodno izražavanje, djeca uče prepoznati što ih opušta, veseli i smiruje, ali i kako se nositi s emocijama na pozitivan način.
Redovito kretanje ne jača samo mišiće i izdržljivost, već i otpornost, dobro raspoloženje i osjećaj unutarnje ravnoteže. Zato neka četvrtak bude dan u kojem brinemo i o tijelu i o umu – kroz igru, pokret, smijeh i zajedničko veselje.
OVDJE preuzmite materijale o tjelesnoj aktivnosti!
Radionica trajnog usavršavanja: Laboratorijska dijagnostika parazitarnih infekcija
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Rockefellerova 2 u Zagrebu, 11. i 12. lipnja 2026. godine održat će se radionica trajnog usavršanja pod nazivom “Laboratorijska dijagnostika parazitarnih infekcija”.
Prijave za sudjelovanje na skupu primaju se e-poštom na mail: mario.sviben@hzjz.hr ili telefonom 091 2986 545 do 15. svibnja 2026. godine.
Više informacija o simpoziju, predavačima i organizaciji provjerite ovdje. (PDF, 2.7 MB)
Obilježavanje jubilarnih 50. ožujskih susreta žena
50. ožujski susreti žena, Mali Lošinj, 19.-22.3.2026. godine
U sklopu obilježavanja jubilarnih 50. ožujskih susreta žena, na poziv organizatora Hrvatskog saveza sportske rekreacije „Sport za sve“, tim HZJZ-a aktivno je sudjelovao u programu provedbom edukativnih aktivnosti usmjerenih na promicanje zdravih životnih navika. Tijekom 20. i 21. ožujka održane su ukupno četiri edukacije, koje su vodili stručnjaci iz područja nutricionizma i kineziologije.
Kroz interaktivna predavanja i praktične savjete sudionicama je približena važnost redovite tjelesne aktivnosti i pravilne, uravnotežene prehrane u očuvanju i unaprjeđenju zdravlja. Poseban naglasak stavljen je na svakodnevne, lako primjenjive promjene životnih navika koje mogu značajno doprinijeti prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti i poboljšanju kvalitete života. Edukacije su provedene u okviru aktivnosti Nacionalnog programa Živjeti zdravo, uz predstavljanje rada i usluga savjetovališta HZJZ-a, s ciljem informiranja i osnaživanja sudionica za donošenje zdravijih životnih izbora.
Na edukacijama je sudjelovalo ukupno 150 sudionica, koje su iskazale velik interes za teme te aktivno sudjelovale u raspravama. Povratne informacije bile su izrazito pozitivne, a organizatori i sudionice izrazili su zadovoljstvo provedenim aktivnostima te jasno istaknuli želju za nastavkom suradnje i provedbom sličnih edukacija u budućnosti.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak: kronične nezarazne bolesti među vodećima po smrtnosti u Hrvatskoj
Na konferenciji o zdravstvu pod nazivom Trendovi u zdravstvu – izazovi i prilike, održanoj 24. ožujka u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, naglasak je stavljen na ključne izazove zdravstvenog sustava – rast kroničnih nezaraznih bolesti, potrebu za snažnijom prevencijom te dugoročnu održivost sustava.
Tom prilikom, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak, sudjelovao je na panel raspravi „Rastući izazov kroničnih bolesti: što slijedi?“ te istaknuo kako kronične nezarazne bolesti uzrokuju sve više smrtnosti u Hrvatskoj. Upozorio je kako je nužan zaokret prema sustavu koji neće biti usmjeren samo na liječenje pojedinačnih dijagnoza, već na cjelovitu i kontinuiranu skrb za pacijente.
Izvršna direktorica AmCham Hrvatska, Andrea Doko Jelušić, naglasila je kako su inovacije ključne za unaprjeđenje kvalitete skrbi i učinkovitosti sustava, uz potrebu za jasnim i predvidivim regulatornim okvirom. Istaknula je i važnost europskih inicijativa usmjerenih na jačanje zdravstvenih sustava i dostupnosti podataka u zdravstvu.
Državna tajnica Ministarstva zdravstva, Marija Bubaš, u svom je obraćanju naglasila kako su u hrvatski zdravstveni sustav u proteklom razdoblju uložena značajna sredstva, uz vidljive pomake u kvaliteti i dostupnosti zdravstvene skrbi.
„Zdravstvo danas nije samo javna usluga, već i važan čimbenik stabilnosti društva i gospodarskog razvoja. Uloženo je više od tri milijarde eura u modernizaciju sustava, opremu i zdravstvene djelatnike, a ti se pomaci konkretno vide. Nastavljamo jačati sustav kroz ulaganja u infrastrukturu, kadrove i digitalizaciju, s ciljem osiguravanja dostupne i kvalitetne zdravstvene skrbi za svakog pacijenta“, poručila je Bubaš.
Na konferenciji je istaknuta i potreba za jačanjem suradnje na svim razinama, uz važnost koordiniranih nacionalnih i europskih politika usmjerenih na otpornost i održivost zdravstvenog sustava te snažnije povezivanje javnog i privatnog sektora.
Završno je zaključeno kako hrvatski zdravstveni sustav stoji pred dvostrukim izazovom: s jedne strane rastuće opterećenje kroničnim bolestima koje zahtijeva snažniji fokus na prevenciju i koordiniranu skrb, a s druge strane potreba za daljnjim ulaganjima, modernizacijom i digitalizacijom kako bi sustav dugoročno ostao održiv i dostupan svim građanima.
