Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Tjedan zdravlja u vrtiću – U Utorak varivom se počasti!

Preuzmi brošuru – U Utorak varivom se počasti, kako bi ti povrće moglo snagu dati

Tjedan zdravlja u vrtiću – Ponedjeljak uz žitarice!

Preuzmite brošuru – Ponedjeljak uz žitarice za dobar početak tjedna

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – stručni savjetnik u Ravnateljstvu

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 8. ožujka 2023. za prijam na neodređeno vrijeme radno mjesto stručni savjetnik u Ravnateljstvu.

Više pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste u Službi za toksikologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 8. ožujka 2023. za prijam na određeno vrijeme radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste u Službi za toksikologiju.

Više pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Održana tiskovna konferencija povodom obilježavanja ”Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva”

U utorak 28. ožujka 2023. u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo održana je tiskovna konferencija povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Tiskovnu konferenciju otvorio je izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Obratio se prisutnim sudionicima, predstavnici Ministarstva zdravstva, medija, nevladinih organizacija i predstavnicima županijskih zavoda naglašavajući važnost provedbe aktivnosti u cilju povećanja svijesti o raku debelog crijeva, posebno u području primarne i sekundarne prevencije.

Ministar zdravstva, prof. dr. sc. Vili Beroš obratio se putem video poruke. Poručio je građanima da ne zanemaruju pozive u Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva te da izdvoje svoje vrijeme i preuzmu aktivnu ulogu u brizi za svoje zdravlje. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se smanjila smrtnost od raka debelog crijeva za 20%.

Na tiskovnoj konferenciji sudjelovali su Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo s predavanjem “Treba li nam Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva”, prof. dr. sc. Nataša Antoljak, koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva s predavanjem “Pokazatelji provedbe Nacionalnog programa probira raka debelog crijeva u Republici Hrvatskoj, te prof. dr. sc. Neven Ljubičić, predsjednik Povjerenstva za koordinaciju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva s predavanjem “Farmakoekonomska analiza Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Republici Hrvatskoj”.

Rak debelog i završnog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj. Godišnje prosječno oboli oko 3600 osoba, od čega oko 60% muškaraca. Češći je kod osoba starije životne dobi, međutim skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina. Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2020. godini od kolorektalnog raka oboljelo je 3396 osoba, a prosječna dob prilikom oboljenja bila je 70 godina.

Po smrtnosti od zloćudnih bolesti kolorektalni je rak na drugom mjestu s 2102 umrle osobe u 2021. godini (60% muškaraca), nakon raka pluća. Trend mortaliteta je stabilan u posljednjih 10 godina, no pojavnost kolorektalnog raka je u porastu, oko 1% godišnje u posljednjih 20 godina.

U Hrvatskoj je visoka prevalencija rizičnih čimbenika povezanih s životnim navikama koji povećavaju rizik nastanka raka debelog crijeva uključujući pušenje, konzumaciju alkohola, prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost, te nedovoljnu tjelesnu aktivnost. Prema podacima Europske zdravstvene ankete u Hrvatskoj je 22% osoba koje svakodnevno svakodnevno puši, više muškaraca u odnosu na žene, njih 25,6% u odnosu na 19,5% žena. Svaki ili skoro svaki dan alkohol konzumira 10,2% osoba. Taj je udio viši u muškaraca ( 18,2%) nego u žena (4,2%). Smjernice SZO-a koje tjedno preporučuju 150 do 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta u RH slijedi samo 25,5% ispitanika u dobi od 18 do 64 godina. U Hrvatskoj 64,7% odrasle populacije ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu.

U Hrvatskoj se od 2008. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju. Dobni raspon i način provedbe programa je u skladu s preporukama Europske komisije. Do sada su obavljena 4 ciklusa pozivanja, te je u tijeku peti koji je započeo u svibnju 2021. godine. Kako bi program ranog otkrivanja mogao ostvariti svoje ciljeve, potrebno je da dovoljan broj pozvanih osoba sudjeluje i obavi test. Odaziv na pozivno pismo 4. ciklusa je 24-52% ovisno o županiji i godištu (ukupni prosjek 33%), a veći je u starijoj dobnoj skupini. Procjena udjela testiranih osoba je 25%. Neposredni cilj programa ranog otkrivanja raka (probira-engl. screening) je otkrivanje te bolesti u asimptomatskih, naooko zdravih osoba oba spola ali i predstadija raka-polipa. Dugoročni cilj je smanjenje pobola i smrtnost od tog sijela raka, poboljšanje kvalitete života oboljelih zahvaljujući ranoj dijagnostici, te time unaprjeđenje zdravlja stanovništva.

U okviru farmakoekonomske analize analizirani su pojedinačni troškovi 3404 novootkrivena bolesnika s rakom debelog crijeva u pet godina. Sveukupni trošak liječenja tih bolesnika iznosio je u razdoblju od pet godina 44,6 milijuna eura. Uprosječeni trošak za svakog bolesnika koji je preživio pet godina iznosio je 17.360 eura. U isto vrijeme direktni trošak Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva iznosio je 3.490.176 € što znači da je u svakom dvogodišnjem ciklusu potrebno otkriti 201 bolesnika s rakom debelog crijeva u ranom stadiju kako bi u kontekstu uloženih financijskih sredstava program bio isplativ. U svakom dvogodišnjem ciklusu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva otkrije se više od 400 bolesnika s rakom debelog crijeva u ranom stadiju. Zaključak je da je rak debelog crijeva veliki zdravstveni, ali i ekonomski izazov i da su troškovi liječenja za novootkrivene bolesnike s rakom debelog crijeva izuzetno visoki. Čak i uz nedovoljan odaziv na testiranje krvi u stolici od 25% nedvojbena je troškovna učinkovitost Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

Fotogalerija:

Slavimo treći Tjedan zdravlja u vrtiću!

Preuzmite brošuru – PROSLAVIMO TJEDAN ZDRAVLJA U VRTIĆU ZAJEDNO!

Skup o cijepljenju 2023.

Povodom obilježavanja Europskog i Svjetskog tjedna cijepljenja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim epidemiološkim društvom i Hrvatskim pedijatrijskim društvom organizira „Skup o cijepljenju“ koji će se održati 27. travnja 2023. godine u prostorijama Hrvatskog liječničkog zbora, Šubićeva 9, Zagreb.

Program Skupa o cijepljenju možete pogledati OVDJE

Međunarodni dan multiplog mijeloma

Posljednjeg četvrtka u mjesecu ožujku, koji je ujedno i mjesec svjesnosti o ovoj bolesti, obilježava se Dan multiplog mijeloma. Cilj obilježavanja je podizanje svjesnosti o ovoj bolesti i važnosti ranog otkrivanja te omogućavanje pravodobnog kvalitetnog liječenja svim oboljelima.

Multipli mijelom je rak koji nastaje u vrsti bijelih krvnih stanica koje se zovu plazma stanice. Zdrave plazma stanice pomažu nam u borbi protiv infekcija stvaranjem antitijela koje prepoznaju i napadaju vanjske uzročnike. U multiplom mijelomu, promijenjene plazma stanice se nekontrolirano umnažaju u koštanoj srži i potiskuju zdrave krvne stanice. Također, umjesto potrebnih antitijela stvaraju nefunkcionalne proteine koji dodatno mogu stvarati komplikacije.

Promijenjene plazma stanice mogu stvarati vidljive mase u koštanoj srži ili mekom tkivu; ako se radi o samo jednoj takvoj promjeni zovemo ju plazmacitomom, ako ih je više radi se o multiplom mijelomu. Na početku, bolest često nema simptome i zato se nerijetko otkriva kasno, kada je i prognoza lošija.

Neki od simptoma koji mogu upućivati na multipli mijelom su:

Dugotrajni bolovi u leđima i kostima (dulje od 4-6 tjedana)
Opća slabost i umor
Ponavljajuće i dugotrajne infekcije (pluća, mjehura…)
Povišena sedimentacija eritrocita
Oslabljena funkcija bubrega
Krvarenje iz nosa i neobjašnjive modrice

Godišnje u svijetu od multiplog mijeloma obolijeva oko 180 000 osoba i umire njih oko 120 000. Diljem svijeta raste incidencija multiplog mijeloma, osobito u muškaraca starijih od 50 godina. Mortalitet je u padu, što je posebno izraženo kod žena.

U Hrvatskoj u posljednjih 5 godina prosječno bilježimo oko 300 slučajeva godišnje (od čega 51% kod muškaraca). Prema zadnjim podacima Registra za rak u 2020. godini zabilježeno je 259 slučajeva multiplog mijeloma, što predstavlja pad u odnosu na broj slučajeva u prethodnom petogodišnjem razdoblju, vjerojatno kao rezultat manjeg dijagnosticiranja tijekom prve godine COVID-19 pandemije. Bolest se većinom javlja u starijoj životnoj dobi, oko 80% slučajeva dijagnosticira se kod osoba starijih od 60 godina. U 2021. godini od multiplog mijeloma u Hrvatskoj je umrla 191 osoba.

Slika 1. Trend incidencije i mortaliteta od multiplog mijeloma u Hrvatskoj, 2001.-2021.

Slika 2. Dobno specifične stope incidencije i mortaliteta od multiplog mijeloma u Hrvatskoj, 2020. godina

Predstavljeni rezultati zadnje analize otpadnih voda na prisutnost droga

Pomoćnik ravnatelja za suzbijanje zlouporabe droga mr. Željko Petković, univ. spec. crim, sudjelovao je 29. ožujka 2023. na zajedničkoj konferenciji za medije Službe kriminaliteta droga Ravnateljstva policije Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na kojoj su predstavljeni rezultati zadnje analize otpadnih voda na prisutnost droga Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction) i rezultati rada policije na području sprječavanja zlouporabe opojnih droga.

Više:

Analiza otpadnih voda_usporedba ZG_2020-2021-2022_ (PDF, 1.3 MB)

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (12. tjedan 2023.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 26. ožujka 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 39261 prijava oboljelih od gripe, od čega je 794 prijava zaprimljeno u 12. tjednu 2023. godine (grafikon 1.)

Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 26.3.2023.

Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj, Primorsko-goranskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji (grafikon 2.)

Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 26.3.2023.

Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 26.3.2023.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljeno je 22 smrtni ishod zbog gripe i njezinih komplikacija.

U Nacionalnom referentnom centru za gripu HZJZ-a u uzorcima pozitivnim na virus gripe u 12. tjednu prevladava virus gripe B (91%), uz udio virusa gripe A od 9%.

Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe, a u laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.

Izvještaj SARS-CoV-2 (Covid-19) sekvenciranja od 06.02 do 05.03.2023

Odjel za izravnu virološku dijagnostiku pri Hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) u sklopu kojeg djeluje Nacionalni referentni centar za respiratorne i enteralne viruse pri Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (European centre for disease prevention and control- ECDC) i Referentni centar Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog i probavnog sustava, samostalno uzrokuje ili zaprima SARS-COV-2 pozitivne uzorke iz javnozdravstvenih ustanova i bolnica Republike Hrvatske. Zbog provođenja nadzora nad širenjem virusa i praćenja varijanti, pozitivni uzorci se zatim sekvenciraju u HZJZ. Genomski nadzor treba pratiti preporuke Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti ECDC za reprezentativno uzorkovanje¹.

Rezultati sekvenciranja SARS-COV-2 uzoraka prijavljuju se ECDC-u i unose u internacionalnu bazu podataka (Global Initiative on Sharing Avian Influenza Dana- GISAID²).U svrhu prikaza rezultata sekvenciranja izrađen je i vizualizacijski alat koji koristi otvoreni kod Nextstrain³ projekta. Vizualizacijski alat prikazuje rezultate dobivene analizom sekvenci cijelog genoma SARS-CoV-2 sa područja Republike Hrvatske koje su pohranjene u GISAID bazi SARS-CoV-2 sekvenci. Navedenom alatu možete pristupiti OVDJE.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prati određene Omikron podvarijante⁴. Varijante od interesa (variants of concern- VOC) su one čije promjene u genomu utječu na kliničku sliku, izbjegavanje imunog odgovora i širenje virusa. Trenutno je to Omikron B.1.1.529 varijanta.

Varijante pod nadzorom (variants under monitoring- VUM) su one koje imaju promjene u genomu za koje se sumnja da nose povećan rizik i koje bi mogle negativno utjecati na epidemiološku sliku.

Kretanje navedenih varijanti u RH u zadnjih 10 tjedana prikazano je na slici 1.

^{Slika.1 Grafički prikaz kretanja omikron varijanti u zadnjih 10 tjedana u RH. * Varijante BQ.1, BF.7 brojale su se zasebno od BA.5 , XBB.1.5 zasebno od XBB te CH.1.1 zasebno od BA.2.75}

U razdoblju od 06.02.2023. do 05.03.2023. ukupno je sekvencirano 201 uzorka. Nakon dužeg perioda BA.5 (uključujući BE, BF, BQ) više nije najzastupljenija varijanta te u ovom razdoblju ima udio 34,8% svih sekvenciranih uzoraka odnosno njih 70. Primat je preuzela XBB varijanta sa 40,8% svih sekvenciranih uzoraka, tj. sa 82 uzoraka. Zabilježeno je još 45 uzoraka BA.2 (22,4%), 2 XBF uzoraka te 2 rekombinatna uzorka.

Od VUM koje prati SZO u razdoblju od 06.02 do 05.03 zabilježeni su XBB.1.5 sa 76 (37,8%) uzoraka, BQ.1 u 52 (25,9%) uzorka, BA.2.75 u 22 uzoraka (10,9%), CH.1.1 u 23 uzorka (11,4%), te XBF u 2 uzoraka (Slika 2.).

^{Slika 2. Grafički prikaz udjela omikron podvarijanti označenih u ovome trenutku kao VUM od strane SZO *U ovom prikazu varijante BQ1,CH.1.1 te XBB.1.5 brojale su se zasebno te nisu brojani u BA.5, BA.2.75 odnosno XBB skupinu.}

Uspoređujući udio varijanti u zadnjih mjesec dana na tjednoj bazi zabilježili smo pad BQ.1 u ukupnom udjelu sekvenciranih uzoraka sa 34,62% na 19,23% te više ne čini najzastupljeniju varijantu. XBB.1.5 zabilježio je rast na tjednoj bazi sa 25,64% na 57,69% te je u ovom trenutku najzastupljenija varijanta.(slika 3).

^{Slika 3. Grafički prikaz udjela određenih Omikron podvarijanti pod nadzorom u 4 uzastopna vremenska razdoblja.*Podaci za zadnji tjedan sekvenciranja su nepotpuni.}

^{1. https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/guidance-representative-and-targeted-genomic-sars-cov-2-monitoring}

^{2. Khare, Shruti et al. “GISAID’s Role in Pandemic Response.” China CDC weekly vol. 3,49 (2021): 1049-1051. doi:10.46234/ccdcw2021.255 (https://gisaid.org/)}

^{3. Hadfield, James et al. “Nextstrain: real-time tracking of pathogen evolution.” Bioinformatics (Oxford, England) vol. 34,23 (2018): 4121-4123. doi:10.1093/bioinformatics/bty407 (https://nextstrain.org/)}

^{4. https://www.who.int/activities/tracking-SARS-CoV-2-variants}

Obilježen 27. Dan narcisa

U subotu 25. ožujka 2023. u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića i na Cvjetnom trgu povodom 27. Dana narcisa održane su javnozdravstvene humanitarne akcije u organizaciji Hrvatske lige protiv raka i udruge Pogled iz novog kuta – life (P.I.N.K. – life) u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Cilj održanih akcija jest jačanje svijesti o važanosti prevencije i ranog otkrivanja raka dojke te pružanje podrške svim oboljelima od ovog najčešćeg oblika zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj i u većini zemalja u svijetu. Javnozdravstvenu akciju dolaskom su podržali ministar zdravstva prof. dr. sc. Vili Beroš, mr. sc. Lora Vidović, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba i pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Joško Klisović, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, Andrea Šupe Parun, dr. med., spec. epidemiologije, nacionalna koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, prim. dr. sc. Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, prim. dr. sc. Marija Bubaš, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva, prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prof. dr. sc. Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige protiv raka, dr. Neda Vrban Ferenčić, tajnica Hrvatske lige protiv raka, i mnogi drugi.

Rak dojke je najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj i svijetu, a zbog starenja stanovništva možemo očekivati da će taj broj biti sve veći. Budući da rano otkrivanje raka povećava vjerojatnost uspješnog liječenja i tako doprinosi smanjenju smrtnosti, ovom se prigodom građane dodatno educiralo o važnosti odaziva u Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke koji se u Hrvatskoj provodi od 2006., a ove godine, s prvim danom proljeća 21. 3., započeo je 8. ciklus provedbe. S obzirom na to da se više od 80 % karcinoma dojke dijagnosticira u žena starijih od 50 godina, u sklopu programa sve žene u dobi od 50 do 69 godina primaju poziv za mamografski pregled svake dvije godine. Pokazalo se da je kod žena koje su se odazivale u nacionalni program rak dojke otkriven u ranijem stadiju u većem postotku, nego kod žena koje se nisu odazvale na poziv u program. Važno je znati da od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, iako rjeđe, pa je stoga potrebno već od najranije mladosti započeti s redovitim pregledima grudi.

Upravo u svrhu što ranijeg otkrivanja neželjenih promjena na dojkama, u sklopu Dana narcisa na Trgu bana Josipa Jelačića bio je postavljen mobilni mamograf Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „ Dr. Andrija Štampar“, a žene od 40 do 49 godina te one starije od 70 imale su jedinstvenu priliku obaviti mamografiju bez uputnice i plaćanja pregleda.

Iako možemo očekivati sve veći broj slučajeva raka dojke, smrtnost od istoga je u Hrvatskoj u padu te bilježimo pad mortaliteta za 25 % u posljednjih 6 godina. Rak dojke više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te raka debelog crijeva na drugom mjestu.

Organizatori održanih akcija ističu da je obilježavanjem ovog iznimno važnog dana, koji simbolizira borbu protv raka dojke, poslana poruka ohrabrenja o nastavku pada smrtnosti, kao i poticaj cijelom društvu za nastavak dosadašnjih napora u prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke.

Održana radionica “Prevencija i liječenje kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj”

U srijedu 15. 3. 2023. u hotelu Dubrovnik u Zagrebu, u organizaciji Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, održana je radionica pod nazivom “Prevencija i liječenje kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj”.

Radionica se održala u kontekstu Dvogodišnjeg sporazuma o suradnji između Ministarstva zdravstva RH i Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije 2022./2023., koji uključuje prevenciju i liječenje kardiovaskularnih bolesti, a nazočili su joj predstavnici Ministarstva zdravstva predvođeni državnom tajnicom prim. dr. sc. Marijom Bubaš, predstavnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) predvođeni ravnateljem izv. prof. dr. sc. Krunoslavom Capakom, predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) predvođeni dr. Jill Farrington, regionalnom medicinskom službenicom za kardiovaskularne bolesti i dijabetes u SZO-u, te dr. Kremlin Wickramasinghe, regionalnim savjetnikom za prehranu, tjelesnu aktivnost i pretilost i vršiteljem dužnosti voditelja Europskog ureda SZO-a za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti i dr. Clare Farrand, tehničkom službenicom za prehranu, tjelesnu aktivnost i pretilost, koji su se uključili on-line, i dr. Ivom Pejnović Franelić, službenicom za vezu SZO-a u Hrvatskoj te predstavnici kliničkih i javnozdravstvenih ustanova.

Radionica je započela pregledom izazova kardiovaskularnih bolesti u Europi te je dr. Jill Louise Farrington predstavila Signature Initiative za smanjenje nejednakosti u opterećenju kardiovaskularnim bolestima i prevalenciji visokog krvnog tlaka kroz poboljšanje kontrole hipertenzije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i provedbu strategija za smanjenje soli. Zatim je dr. Kremlin Wickramasinghe, govorio o integriranim strategijama za smanjenje unosa soli i prehranu. Profesor Francesco Cappuccio sa Sveučilišta u Warwicku (UK) prikazao je poveznice između hipertenzije i prekomjernog unosa soli.

U drugom bloku vodeći hrvatski stručnjaci razgovarali su o izazovima i uspjesima prevencije kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj. Prim. dr. Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a, prikazala je epidemiologiju i trendove u kretanjima obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, pri čemu je istaknula veličinu opterećenja koje kardiovaskularne bolesti, kao vodeći uzrok smrti u RH, predstavljaju za pojedince i zdravstveni sustav u cjelini. Dr. Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti HZJZ-a, predstavila je relevantne nacionalne planove, zakone i strategije čiji su glavni ciljevi postizanje zdravih životnih navika, učinkovitija prevencija bolesti i unaprjeđenje zdravstvenog sustava. Akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, u svojem je predavanju istaknuo najveće uspjehe hrvatske kardiologije, ali i naglasio potrebu za unaprjeđenjem primarne i sekundardne prevencije kardiovaskularnih bolesti. Akademik Bojan Jelaković, pročelnik Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju KBC-a Zagreb, prikazao je čimbenike razvoja hipertenzije, s posebnim naglaskom na utjecaj prekomjernog unosa soli, te brojne inicijative koje su poduzete kako bi se podigla društvena svijest o važnosti smanjenja unosa soli, pravovremenom otkrivanju hipertenzije i odgovarajućem liječenju ove učestale bolesti koja je značajan uzrok smrti u Hrvatskoj.

Posljednji blok bio je posvećen primjerima integriranog pristupa u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Finsko iskustvo u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i međusektorskom djelovanju podijelila je dr. Lara Eveliina Lehtoranta, predstavnica Suradnog centra SZO-a za prevenciju nezaraznih bolesti, promicanje zdravlja i praćenje u Helsinkiju, dok je slovensko iskustvo uspostave nacionalnog programa za primarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti prenio profesor Zlatko Fras sa Sveučilišnog kliničkog centra u Ljubljani. Hrvatsku javnozdravstvenu perspektivu integriranog pristupa u prevenciji kardiovaskularnih bolesti dao je ravnatelj HZJZ-a, izvanredni profesor, Krunoslav Capak.

Radionica je obilovala stručnim diskusijama u koje su se uključili liječnici i drugi zdravstveni djelatnici iz područja obiteljske medicine, kardiologije, nefrologije, rehabilitacije te javnozdravstvenih grana. Identificirani su izazovi u rješavanju problema kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, kao i prioritetna područja za stvaranje preporuka i strategija. Stručnjaci su se dotaknuli problema koji usporavaju napretke u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti, poput preopterećenosti i manjka obiteljskih liječnika, kao i nedovoljno prepoznavanje uloge medicinske sestre u zdravstvenoj skrbi, posebno u edukaciji pacijenata o rizičnim čimbenicima za kardiovaskularne bolesti. Govoreći o primarnoj prevenciji, naglašena je važnost educiranja i motiviranja pacijenata, pri čemu je potrebna interdisciplinarnost struka. Govoreći o sekundarnoj prevenciji, istaknut je problem nedovoljnog uključivanja pacijenata u rehabilitaciju te je naglašena važnost praćenja ishoda u liječenju bolesti. Na kraju, u postizanju željenih ciljeva, naglašena je važnost odgovornosti i suradljivosti pacijenata, kao i važna uloga medija u informiranju javnosti o svim aspektima brige za vlastito zdravlje.

Ovaj skup na jednom je mjestu okupio stručnjake koji se u svom svakodnevnom radu susreću s brojnim izazovima, ali i svjedoče brojnim plodovima, u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti te je otvorio prostor za stručnu i konstruktivnu raspravu kako bi se pronašla i unaprijedila rješenja u brizi za kardiovaskularno zdravlje svih naših sugrađana.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – radno mjesto I. vrste, stručni savjetnik u Službi za gospodarstvene poslove

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 8. ožujka 2023. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto I. vrste, stručni savjetnik u Službi za gospodarstvene poslove.

Više pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Svjetski dan tuberkuloze

U cijelom se svijetu 24. ožujka obilježava Svjetski dan tuberkuloze kako bi se skrenula pažnja na ovu iznimno važnu zaraznu bolest. Događaj je posvećen otkriću liječnika Roberta Kocha, koji je toga datuma još davne 1882. godine prepoznao bakteriju Mycobacterium tuberculosis kao uzročnika tuberkuloze. Bakterija u naše tijelo ulazi putem respiratornog sustava, a klinička slika najčešće uključuje umor, kašalj koji traje nekoliko tjedana, povišenu temperaturu, noćno znojenje i gubitak na težini. Na početku treba naglasiti kako tuberkuloza nije bolest koja se događa nekome drugome te kako svatko od nas može oboljeti.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je posljednjih dvadesetak godina pokrenula brojne akcije u ovom području, a 2014. godini pokrenuta je „END TB Strategy“ koja obuhvaća razdoblje od 2016.-2035. godine. Ciljevi i vizija ove strategije su iznimno ambiciozni te priželjkuju završetak epidemije tuberkuloze na globalnoj razini do 2035. Ciljevi uključuju smanjenje broja umrlih od tuberkuloze za 95% te stope incidencije za 90% u odnosu na pokazatelje iz 2015.

Pojačani globalni napori doveli su do važnih napredaka u borbi protiv tuberkuloze, s godišnjim brojem smrtnih slučajeva koji se globalno smanjio za 45% između 2000. i 2019. godine. Međutim, dolazak pandemije COVID-19 značajno je ugrozio dosadašnje napore te su se od početka vodili razgovori o mogućem utjecaju „novog normalnog“ na pojavnost tuberkuloze. I premda su pojedini stručnjaci sramežljivo spominjali kako će epidemiološke mjere koje su poduzete kako bi se zaustavilo širenje virusa djelomično utjecati i na prijenos tuberkuloze, globalno su stručnjaci bili mišljenja kako će pandemija, iz više razloga, negativno utjecati na širenje tuberkuloze te da će broj oboljelih rasti. Ova se pretpostavka pokazala točnom te je u Godišnjem izvještaju SZO za 2021. godinu po prvi puta u više godina opisan porast broja oboljelih te 1,6 milijuna umrlih. Ovaj je podatak prekinuo pozitivan trend u padu broja prijavljenih tuberkuloza kojeg smo imali u razdoblju između 2005. i 2019. godine.

Značajan utjecaj COVID-19 pandemije na područje tuberkuloze vidimo i u Hrvatskoj, kad smo tijekom prve dvije pandemijske godine bilježili veliki pad broja uzoraka za dijagnostiku te pad broja prijavljenih tuberkuloza. Usprkos brojnim izazovima posljednjih godina, Hrvatska se može pohvaliti niskom incidencijom tuberkuloze (4,1/100 000) koja je na razini razvijenih zapadnih zemalja te niskim postotkom oboljelih sa rezistentnom tuberkulozom.

Premda je pandemija COVID-19 privremeno prekinula pozitivan trend u broju oboljelih i umrlih od tuberkuloze, brojne su globalne akcije trenutno u provođenju kako bi se ubrzala i osnažila naša borba protiv ove bolesti.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, specijalist u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata

Više pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Poziv na testiranje – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 8. ožujka 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – nezdravstveni djelatnik I. vrste u Službi za toskikologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 8. ožujka 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste u Službi za toksikologiju.

Više pogledajte ovdje.

Epidemije Marburg virusne bolesti u Tanzaniji i Ekvatorskoj Gvineji

WHO je 22. ožujka 2023 objavio da je kumulativni broj slučajeva Marburg virusne bolesti (MVD) u Ekvatorskoj Gvineji 21 slučaj, uključujući devet potvrđenih i 12 vjerojatnih. Od 21 slučaja, 20 ih je umrlo. Dva potvrđena slučaja prijavljena su iz pokrajine Kie-Ntem, a pet iz pokrajine Litoral.

Ministarstvo zdravstva Republike Tanzanije je 21. ožujka 2023. objavilo epidemiju Marburg virusne bolesti na sjeverozapadu Tanzanije, u okrugu Bukoba regije Kagera. Potvrđeno je ukupno 8 slučajeva do 21. ožujka 2023., uzorci su testirani i potvrđeni u Nacionalnom laboratoriju za javno zdravstvo u Tanzaniji. Pet oboljelih je umrlo, a jedan je bio zdravstveni radnik. Ostala tri potvrđena slučaja nalaze se na liječenju u medicinskim centrima u Tanzaniji. Pod zdravstvenim nadzorom je 161 kontakata oboljelih.

Ovo je prva zabilježena epidemija Marburg virusne bolesti u Tanzaniji. Regija Kagera nalazi se na granici s Ugandom, Ruandom i Burundijem. Stanovništvo ove regije je vrlo mobilno što stvara rizik od prekograničnog širenja. Epidemije ove bolesti već su prijavljene u Ugandi u susjednim regijama trenutačno zahvaćenog područja u Tanzaniji, koje je udaljeno, nije gusto naseljeno i ne posjećuju ga turisti.

Marburg virusna bolest poznata kao Marburška hemoragijska groznica, koju uzrokuje Marburg virus (MARV) teška je bolest u ljudi, sa smrtnosti do 88%. Radi se o neuobičajenoj bolesti koja ima potencijal izazvati epidemije sa značajnom smrtnosti. Sve zabilježene epidemije potječu iz Afrike.

Prvi put je otkrivena 1967., od kada je prijavljeno približno 600 slučajeva u epidemijama u Angoli, Demokratskoj Republici Kongo, Gani, Gvineji, Ekvatorskoj Gvineji, Keniji, Južnoj Africi i Ugandi.

Rizik infekcije MARV-om za EU građane koji putuju ili borave u zahvaćenim regijama Kagera u Tanzaniji i Western Kié-Ntem u Ekvatorskoj Gvineji trenutno je vrlo niska.

Najvjerojatniji put unosa virusa u EU bio bi putem zaraženih putnika, trenutno je malo vjerojatno da će se dogoditi. Ako se slučaj ipak uveze, vjerojatnost širenja virusa unutar EU smatra se vrlo niskom.

Izravan kontakt s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama zaraženih ljudi ili neizravan kontakt s kontaminiranim površinama i materijalima poput odjeće, posteljine i medicinske opreme treba izbjegavati. Preporučljivo je izbjegavati staništa koja bi mogla biti naseljena šišmišima, poput špilja ili rudnika u područjima/zemljama u kojima je prijavljena Marburg virusna bolest, kao i svaki oblik bliskog kontakta sa živim ili mrtvim divljim životinjama, uključujući majmune, šumske antilope, glodavce i šišmiše, te manipulacija ili konzumacija bilo koje vrste mesa divljih životinja.

HZJZ na drugoj Međunarodnoj konferenciji o GMO analizama i novim genomskim tehnikama

Nakon 15 godina, održana je 2. međunaronda konferencija o GMO analizama i novim genomskim tehnikama (2nd International Conference on GMO Analysis and New Genomic Techniques) u Berlinu, Njemačka u periodu od 14.-16. ožujka 2023. godine. Ministarstvo zdravstva, nadležno tijelo u području GMO-a, izdalo je ovlaštenje Odsjeku za GMO i procjenu rizika koji se nalazi unutar Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, za nacionalni referentni i službeni laboratorij za ispitivanje, kontrolu i praćenje GMO-a i proizvoda koji se sastoje od ili sadrže GMO ili kombinaciju GMO-a i GM hrane i GM hrane za životinje.

U suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu pripremljen je poster o provedenom monitoringu GMO-a u Republici Hrvatskoj u periodu između 2018. i 2022. godine.

Predstavnica HZJZ-a Iva Fiolić, mag.ing.biotechn, sudjelovala je na konferenciji te prezentirala poster pod nazivom: „Monitoring of Genetically Modified Food on the Croatian Market from 2018 to 2022”.

Obzirom da dugi period između prve i druge konferencije, metode i tehnike u detekciji GMO-a značajno su se razvile te se raspravljalo o izazovima u području sljedivosti, detekcije i identifikacije GMO-a, s naglaskom na brzo razvijajuće metode temeljene na DNK.

Također prezentirana su iskustva stečena iz različitih regija poput Kine, Vijetnama, Meksika i Zambije kako bismo dobili širu sliku o potrebama kapaciteta laboratorija za otkrivanje i identifikaciju GMO-a.

Od 2001.godine razvile su se nove genomske tehnike (NGT) koje mogu promijeniti genetski materijal organizama te ih je u većini slučajeva teško detektirati već postojećim metodama.

Cilj konferencije je bio kako u budućnosti naći rješenje u određivanju i identifikaciji GMO-a iGM proizvoda koji su dobiveni novim genomskim tehnikama kako bi se mogao izmjeniti zakonodavni okvir na razini EU.

Newer posts