Poziv na testiranje – 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 11. veljače 2026. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 2.1. doktor medicine u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 11. veljače 2026. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.1. doktor medicine u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.9. referent – arhivar u Službi za pravne poslove

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 11. veljače 2026. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.9. referent – arhivar u Službi za pravne poslove.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.8. viši referent – arhivar u Službi za pravne poslove

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 11. veljače 2026. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.8. viši referent – arhivar u Službi za pravne poslove.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.7. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 11. veljače 2026. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.7. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za ovisnosti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 11. veljače 2026. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 11. veljače 2026. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.4. nutricionist koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za promicanje zdravlja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 11. veljače 2026. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.4. nutricionist koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za promicanje zdravlja.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.3. molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mikrobiologiju

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 11. veljače 2026. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.2. doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 11. veljače 2026. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje – 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 11. veljače 2026. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.

Više pogledajte ovdje.

COVID -19 U Hrvatskoj (24.2.2026)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 8. kalendarskom tjednu (tjedan od 16. do 22. veljače 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 64 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 8. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Dolazi li era genskog dopinga?

Napredak biomedicinskih tehnologija, osobito u području genkog inženjeringa, otvara novo i iznimno složeno poglavlje u borbi protiv dopinga u sportu. Stručnjaci upozoravaju da bi ubrzani razvoj tehnika uređivanja gena, poput CRISPR tehnologije i srodnih metoda genske terapije, mogao omogućiti pojavu tzv. genskog dopinga, oblika manipulacije organizmom koji nadilazi klasičnu primjenu zabranjenih tvari i predstavlja ozbiljan izazov za postojeći antidopinški sustav.

Genski doping podrazumijeva izmjenu, umetanje ili isključivanje određenih gena s ciljem poboljšanja sportskih performansi. Za razliku od tradicionalnog dopinga, koji uključuje unos zabranjenih tvari poput anaboličkih steroida, hormona rasta ili eritropoetina (EPO), genske intervencije mogu uzrokovati dugotrajne, pa i trajne promjene u organizmu sportaša. Te promjene mogu utjecati na povećanje mišićne mase i snage, poticanje proizvodnje crvenih krvnih stanica, poboljšanje iskorištavanja kisika, ubrzavanje oporavka nakon napora ili smanjenje osjećaja umora i boli. Upravo zbog takvog potencijala genske manipulacije smatraju se jednim od najozbiljnijih budućih rizika za integritet sporta.

Poseban problem predstavlja činjenica da bi takve metode mogle biti znatno teže otkrivene standardnim antidopinškim testovima, koji su primarno usmjereni na detekciju zabranjenih tvari ili njihovih metabolita u krvi i urinu. Kod genskog dopinga ne mora postojati prisutnost klasične zabranjene tvari, već promjena u samom biološkom mehanizmu organizma. To zahtijeva razvoj sofisticiranih analitičkih metoda koje mogu prepoznati neprirodne obrasce ekspresije gena, neuobičajene biološke markere ili druge pokazatelje manipulacije. U tom kontekstu sve veću ulogu ima biološka putovnica sportaša, koja omogućuje dugoročno praćenje individualnih bioloških parametara i uočavanje odstupanja od uobičajenih vrijednosti.

Osim što narušava temeljna načela poštenog i ravnopravnog sportskog natjecanja, genetski doping nosi i značajne zdravstvene rizike. Intervencije u genetski materijal mogu imati nepredvidive posljedice, uključujući poremećaje imunološkog sustava, razvoj tumora, hormonalnu neravnotežu ili trajna oštećenja organa. Primjena takvih postupaka izvan strogo kontroliranih medicinskih indikacija dodatno povećava opasnost za sportaše, osobito ako se provodi u nereguliranim ili ilegalnim uvjetima.

Svjetska antidopinška agencija zabranila je genske i stanične manipulacije u svrhu poboljšanja sportskih izvedbi još 2003. godine, a zabrana je jasno definirana i u aktualnom Popisu zabranjenih sredstava. Međutim, ubrzani razvoj biotehnologije i sve šira dostupnost naprednih laboratorijskih tehnika zahtijevaju stalno unapređivanje regulatornog i znanstvenog okvira. Antidopinške organizacije, znanstvene institucije i sportski savezi intenzivno surađuju na razvoju novih metoda detekcije, razmjeni informacija i edukaciji dionika sportskog sustava.

Poseban naglasak stavlja se na preventivni pristup. Edukacija sportaša, trenera, liječnika i drugog stručnog osoblja ključna je kako bi se pravodobno razumjeli rizici i etičke implikacije genskih manipulacija. Sport mora ostati područje u kojem se izvrsnost temelji na talentu, predanom radu, disciplini i poštivanju pravila, a ne na tehnološkim intervencijama koje stvaraju nepravednu prednost.

U vremenu ubrzanog znanstvenog napretka očuvanje integriteta sporta postaje zajednička odgovornost. Kontinuirana ulaganja u istraživanja, snažna međunarodna suradnja i jasno definirani etički standardi nužni su kako bi se spriječila zlouporaba genskih tehnologija i osiguralo to da sport i u budućnosti ostane simbol poštenog natjecanja i zdravih vrijednosti. (J.K)

Održan stručni tečaj “Oralno zdravlje za opće zdravlje”

“Oralno zdravlje za opće zdravlje” naziv je tečaja stručnog usavršavanja, koji se održao 21.02.2026. u Osijeku u organizaciji Hrvatskog društva za multidisciplinarnu suradnju u dentalnoj medicini Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), u suorganizaciji s Hrvatskom komorom dentalne medicine te u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Tečaj se održao pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva.

Tijekom stručnog tečaja, novi Nacionalni preventivni program zaštite oralnog zdravlja za razdoblje od 2025. do 2026. godine predstavila je prim. dr. sc. Anka Jurišić Kvesić, predsjednica Nacionalnog povjerenstva za dentalnu medicinu Ministarstva zdravstva i posebna savjetnica ministrice zdravstva za dentalnu medicinu, doc. dr. sc. Irene Hrstić.

Upravo i jedna od tematskih cjelina predstavljenog Nacionalnog preventivnog programa obuhvaća prevenciju i liječenje parodontnih bolesti.

Svrha ovog stručnog tečaja bila je ukazati na povezanost oralnog zdravlja, osobito parodontitisa i sistemskih bolesti, odnosno stanja, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja oralnog zdravlja kao i vlastite odgovornosti o brizi i kontinuiranim preventivnim pregledima. Prema posljednjim epidemiološkim podacima o prevalenciji parodontnih bolesti na svjetskoj razini, 8 od 10 ljudi starijih od 35 godina ima neki oblik parodontne bolesti. Posebno zabrinjava podatak da teški oblici parodontitisa predstavljaju šestu najčešću kroničnu bolest na svijetu, s prevalencijom od 11,2% svjetske populacije te pogađaju preko 800 milijuna ljudi.

O povezanosti parodontitisa i sistemskih bolesti govorio je prof. dr. sc. Darko Božić, predstojnik Klinike za parodontologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, dok je predsjednik Hrvatskog parodontološkog društva HLZ, prof. dr. sc. Davor Kuiš, govorio o parodontnoj bolesti i trudnoći. Doc. dr. sc. Marija Roguljić je održala predavanje o opstrukcijskoj apneji u snu i parodontitisu, naglašavajući njihovu povezanost s najčešćim kroničnim bolestima i zajedničkim čimbenicima rizika, poput starije životne dobi, spola, pušenja, pretilosti i hipertenzije. Doc. dr. sc. Stjepanka Lešić je govorila o ulozi parodontne terapije kao alata za upravljanje sistemskim rizikom u bolničkom okruženju. Također se raspravljalo o kliničkoj važnosti vitamina D u očuvanju oralnog zdravlja i općeg zdravlja, s posebnim naglaskom na njegovu ulogu u parodontologiji i implantologiji o čemu je govorio predsjednik Hrvatskog društva za multidisciplinarnu suradnju u dentalnoj medicini HLZ, doc. dr. sc. Miroslav Sikora. Doc. dr. sc. Ružica Palić Kramarić je istaknula važnost povezanosti oralnog zdravlja i cerebrovaskularnih bolesti, osobito povezanosti s parodontitisom, te je istakula kako su prevencija, rana dijagnostika i liječenje parodontitisa važan, često zanemaren, dio strategije smanjenja rizika od moždanog udara. Završno predavanje o važnosti oralne higijene održao je dr. Ivan Šeparović.

Predavanje – HŠSS

Na traženje Hrvatskog športskog saveza slijepih i prema preporuci pripadajućeg međunarodnog saveza IBSA, u nedjelju, 22. veljače 2026., u Zagrebu, održano je predavanje članovima HŠSS-a. Budući da odlazak izvan granica RH zahtijeva certifikat o položenom ADEL tečaju, a što u ovom slučaju nije bilo moguće – Služba za antidoping je u dogovoru s IBSA-om i HŠSS-om održala predavanje uživo.

Obrađeno je svih jedanaest zadanih modula koji se nalaze na platformi ADEL te se je na kraju predavanja usmeno ispitalo sportaše kako bismo utvrdili koliko su usvojili i mogu li biti licencirani.

Uz izniman interes koji su iskazali, očekivano su svi licencirani. (V.B)

Rezultati istraživanja HZJZ-a: Djeca su u blizini škola izložena brojnim oglasima za zaslađena bezalkoholna pića, slatkiše, slane grickalice, pekarske proizvode i brzu hranu

U sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i UNICEF predstavili su rezultate istraživanja o izloženosti djece oglašavanju i marketinškom komuniciranju hrane i bezalkoholnih pića na putu prema i iz osnovne škole, prvo istraživanje takve vrste provedeno u Hrvatskoj.

Prema podacima iz Europske inicijative praćenja debljine u djece svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, što predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Uz dugoročne posljedice na tjelesno zdravlje, debljina ugrožava mentalno zdravlje i psihosocijalni razvoj djece. Brojna istraživanja pokazuju da izloženost djece oglašavanju i marketinškom komuniciranju hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli utječe na povećan unos takvih proizvoda te povećava rizik od prekomjerne tjelesne mase i debljine.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da su u blizini škola u Hrvatskoj djeca okružena brojnim oglasima za zaslađena bezalkoholna pića, slatkiše, slane grickalice pekarske proizvode i brzu hranu.

  • Više od trećine svih oglasa u blizini škola su oglasi za hranu i bezalkoholna pića
  • Gotovo polovica oglasa za hranu i bezalkoholna pića u blizini škola odnosi se na bezalkoholna pića, slatkiše, slane grickalice i pekarske proizvode
  • Gotovo svaki treći oglas (29,1 %) za hranu i bezalkoholna pića u blizini škola oglašava proizvode s visokim udjelima masti, zasićenih masti, šećera i/ili soli.
  • Približno jedna četvrtina oglasa sadržava mliječne proizvode, voće, povrće i mahunarke, koji imaju povoljniji nutritivni profil i važni su za zdravlje djece.
  • Više od polovice (52,4 %) oglasa za hranu i bezalkoholna pića u blizini škola nije usklađeno s kriterijima za oglašavanje hrane i bezalkoholnih pića Svjetske zdravstvene organizacije, odnosno vrijednostima koje pomažu u procjeni nutritivnog sastava proizvoda i donošenju odluke o primjerenosti oglašavanja djeci. Prema ovim kriterijima:
    • 5 od 6 oglasa za slatke proizvode i slane grickalice,
    • 3 od 4 oglasa za bezalkoholna pića i napitke i
    • 4 od 5 oglasa za prerađeno meso, perad, ribu i slične proizvode nije bilo usklađeno s kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije.
  • Za 32,2 % oglasa nije bilo moguće procijeniti usklađenost s kriterijima zbog nedostatka dostupnih nutritivnih podataka o proizvodima, a 15,4% oglasa bilo je usklađeno s kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije.

Trenutno u Hrvatskoj Zakon o elektroničkim medijima predviđa dobrovoljni kodeks ponašanja kojim bi se uredile audiovizualne komercijalne komunikacije hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli.

„Prema rezultatima istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine, Hrvatska“, svaki treći osmogodišnjak, njih 36,1 % u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Hrvatska je po ovom rezultatu u samom vrhu Europe, odnosno zauzima četvrto mjesto odmah iza Cipra, Italije i Grčke. To je ozbiljan javnozdravstveni problem i ekonomski izazov. Ujedno, to je i velika prijetnja dugovječnosti budućih generacija s obzirom na činjenicu da se debljina može povezati s padom očekivanog trajanja života od 3,5 godine do 2050. godine.  Ulaganje u prevenciju debljine u djece mora biti prioritetno pitanje. Na međunarodnoj razini se već niz godina ističe važnost reguliranja marketinga hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelima masti, šećera i/ili soli usmjerenog prema djeci. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da djeca na putu do škole najčešće vide oglase za hranu i bezalkoholna pića, koja su sa 38,3 % najzastupljenija vrsta oglašavanih proizvoda. Među oglasima za hranu i pića, njih 28,3 % su za bezalkoholna pića, a 20,5 % za slatke proizvode. U ovakvim okruženjima djeca donose prehrambene odabire u skladu s poticajima kojima su okružena. Takvi odabiri predstavljaju odraz utjecaja marketinga, a negativno utječu na zdravlje.  Vjerujemo da će ovo istraživanje pokrenuti pozitivno djelovanje svih uključenih i doprinijeti jačanju multisektorske suradnje. Zajednički možemo pokušati mijenjati trendove i početi stvarati okruženja koja potiču zdravije izbore i koja će doprinijeti očuvanju zdravlja djece“, istaknula je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.

„Djeca su u svom okruženju jako izložena oglašavanju hrane niske nutritivne vrijednosti, koja doprinosi debljini te ugrožava njihovo zdravlje. Kada uzmemo u obzir oglašavanje izravno usmjereno prema djeci putem mobilnih uređaja, gotovo je nemoguće izbjeći utjecaj oglašavanja na ono što djeca žele jesti i piti. Okruženje koje promiče nezdrave prehrambene navike u djece direktno ugrožava dobrobit djece. Djeca imaju pravo odrastati u okruženju koje podržava njihovo zdravlje, a jedna od ključnih strategija za stvaranje takvog okruženja jest uređenje marketinga hrane i pića, s posebnim fokusom na zaštitu djece. Zdravlje djece mora biti u središtu donošenja odluka, uz prepoznavanje dugoročnih zdravstvenih i ekonomskih koristi takvog pristupa“, naglasila je Luisa Brumana, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Cjeloviti izvještaj i infografike s rezultatima istraživanja i preporukama možete pronaći na poveznici:

Publikacija – oglašavanje hrane i bezalkoholnih pića 

Infografike

 

 

 

 

Antidoping alarm u borilačkom sportu

U razdoblju od 12. do 20. veljače 2026. antidopinšku javnost obilježila su dva slučaja pozitivnih nalaza na kokain u borilačkom sportu, što je ponovno otvorilo pitanja odgovornosti sportaša, učestalosti rekreativne uporabe droga te dosljedne primjene antidopinških pravila.

Bivši UFC borac suspendiran je na 18 mjeseci nakon što je u njegovom uzorku tijekom natjecateljskog razdoblja utvrđena prisutnost metabolita kokaina. Riječ je o njegovom trećem antidopinškom prekršaju, zbog čega mu je uz izrečenu kaznu upućeno i upozorenje da bi eventualni sljedeći prekršaj mogao rezultirati doživotnom zabranom nastupa. Nadležna tijela naglasila su načelo stroge odgovornosti (strict liability), prema kojem je svaki sportaš odgovoran za tvari pronađene u njegovu organizmu, bez obzira na okolnosti ili namjeru.

Istodobno, novozelandski boksač Joseph Parker testiran je pozitivno na metabolit kokaina, no njegov slučaj nalazi se u fazi postupka. Parker je javno izjavio da nije svjesno konzumirao zabranjenu supstancu te je pokrenuo proces kako bi dokazao svoju nevinost. Njegov tim surađuje s nadležnim antidopinškim tijelima i provodi dodatne analize kako bi se razjasnile okolnosti i eventualni izvor kontaminacije.

Kokain u sportu – zašto ga sportaši uzimaju?

Kokain je stimulans središnjeg živčanog sustava koji kratkotrajno povećava budnost, samopouzdanje i osjećaj energije. Iako se ne smatra klasičnim „performans-enhancing“ sredstvom u smislu dugoročnog poboljšanja fizičkih sposobnosti, može privremeno smanjiti osjećaj umora i povećati agresivnost ili fokus – što je posebno relevantno u borilačkim sportovima. Međutim, ti učinci su kratkotrajni i praćeni ozbiljnim zdravstvenim rizicima, uključujući srčane aritmije, povišen krvni tlak, ovisnost i psihološke poremećaje.

U mnogim slučajevima kokain se povezuje s rekreativnom uporabom izvan sportskog konteksta, a ne nužno s namjerom poboljšanja rezultata. Ipak, prema Svjetskom antidopinškom kodeksu, kokain je zabranjen tijekom natjecanja, bez obzira na motive konzumacije. Sportaši snose punu odgovornost za svoje ponašanje i moguće posljedice.

Širi značaj slučajeva

Ova dva slučaja – jedan s izrečenom sankcijom i drugi u fazi dokazivanja – podsjećaju na važnost edukacije sportaša o zabranjenim supstancama, ali i na potrebu za preventivnim programima koji obuhvaćaju mentalno zdravlje i rizike rekreativne uporabe droga.

Antidopinški sustav ne štiti samo ravnopravnost natjecanja, već i zdravlje sportaša te integritet sporta u cjelini. (J.K.)

Obilježen Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima (18. veljače 2026.)

Od 2003. godine, u Hrvatskoj se, uz Svjetski dan nepušenja (31. svibnja), obilježava i nacionalni dan nepušenja, a čiji je cilj podsjetiti javnost na važnost nepušenja jer se pušenje duhana smatra jednim od najznačajnijih čimbenika rizika za zdravlje. Hrvatski dan nepušenja obilježava se tradicionalno prvog dana Korizme, s obzirom na to da je Korizma specifično razdoblje u kojem velik broj ljudi u svoj život nastoji uvesti neku zdravu i korisnu naviku. Cilj je potaknuti pušače na prestanak pušenja tako da 24 sata ne zapale cigaretu, steknu uvid da to nije nemoguće i nastave s apstinencijom.

Hrvatski dan nepušenja, ove godine obilježava se 18. veljače 2026. godine, a povodom obilježavanja istog, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održan je okrugli stol na kojem su predstavljeni aktualni trendovi i programi koji se provode u području prevencije pušenja i smanjenja štetnih posljedica vezanih za pušenje. Okrugli stol otvorila je doc. dr. sc. Marija Bubaš, prim. dr. med. spec., državna tajnica Ministarstva zdravstva, koja je istaknula važnost suzdržavanja od duhanskih i nikotinskih proizvoda te prestanka pušenja za očuvanje zdravlja svakog pojedinca.

Ravnatelj  Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., pozvao je sve osobe koje puše i koriste duhanske i srodne proizvode da se odluče na prestanak, a istaknuo je  kako novi duhanski i nikotinski proizvodi nisu zamjena za tradicionalne duhanske proizvode te štete zdravlju korisnika.

Gospodin Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ, predstavio je aktualne nacionalne trendove i politike u području ovisnosti s naglaskom na duhan, a gđa. Smilja Golomejić (HZJZ) istaknula je najnovije globalne trendove prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.

Prof. dr. sc. Marko Jakopović, dr. med., iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac govorio je o bolestima povezanim s pušenjem, a prim. Vjekoslava Amerl Šakić, dr. med., predstavnica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, podsjetila je na izazove s kojima se susreću obiteljski liječnici pri liječenju ovisnosti o nikotinu.

Zaključno, gđa. Katarina Milković, ravnateljica Agencija za odgoj i obrazovanje istaknula je ulogu obrazovnog sustava u borbi protiv pušenja.

Okrugli stol završio je pozivom na prestanak pušenja koji je povezan s boljim zdravljem, duljim i kvalitetnijim životom pojedinca, ali i njegove okoline.

Ključni globalni trendovi

  • Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 8 milijuna ljudi u svijetu umre od posljedica aktivnog ili pasivnog pušenja, dok je više od 7 milijuna smrti  povezano s izravnom uporabom duhana, a oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva povezano je s pasivnim pušenjem.
  • Oko 95% umrlih od raka pluća bili su pušači.
  • Prestanak pušenja smanjuje rizik za nastanak karcinoma pluća za 20-90% u usporedbi s pušačima
  • Svjetski broj ljudi koji koriste duhan danas je približno 1.2 milijarde, što je pad s oko 1.38 milijardi u 2000. godini.
  • Od 2010. do 2024. godine došlo je do 27 % relativnog smanjenja broja korisnika duhana globalno
  • Muškarci čine više od 80 % svih pušača, a prevalencija među njima je sporo opadala (s oko 41.4 % 2010. na 32.5 % u 2024.).
  • Europa ima jednu od najviših stopa pušenja u svijetu s oko 24.1 % odraslih korisnika duhana u 2024.
  • Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje globalnu upotrebu e-cigareta na preko 100 milijuna ljudi koji sada koristi elektroničke cigarete (≈ 86 mil. odraslih + ≈ 15 mil. adolescenata).

Ključni trendovi vezani za pušenje u Hrvatskoj

  • Gotovo 38 % odraslih građana puši cigarete, a udio pušača u dobi 25–34 godine prelazi 40 %, što Hrvatskoj daje jednu od najviših stopa u Europskoj uniji.
  • Velika je zastupljenost e-cigareta među učenicima, oko 44 % ih je barem jednom probalo e-cigarete.
  • Podaci iz međunarodnih istraživanja (ESPAD) pokazuju da je Hrvatska među zemljama s visokom prevalencijom svakodnevnog pušenja adolescenata u posljednjih 30 dana (~19 %), što je znatno iznad europskog prosjeka.
  • Pušenje ostaje glavni ponašajni rizični faktor za bolesti srca, pluća i karcinome te predstavlja značajan teret za javno zdravstvo.
  • Podaci pokazuju da mladi počinju pušiti već u dobi od 13–16 godina, što naglašava potrebu za ciljanim preventivnim intervencijama u školama i zajednicama.

Tečaj iz pomorske medicine za specijalizante i specijaliste medicine rada i sporta

Služba za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo planira organizirati trodnevni Tečaj iz pomorske medicine za specijalizante i specijaliste medicine rada i sporta u studenom 2026. godine. Molimo sve zainteresirane da se jave na mail izobrazba@hzjz.hr.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (7. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 15. veljače 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 499 prijava oboljelih od gripe, od čega je 247 prijava pristiglo u posljednjem, 7. tjednu (grafikon 1.). Nastavlja se trend pada broja zaprimljenih prijava oboljelih od gripe.

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz gotovo svih županija, pri čemu se u 7. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Osječko-baranjskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 7. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena sedamdeset i četiri smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu 1 % uzoraka testiranih na gripu bilo je pozitivno. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Newer posts