Svjetski dan smijeha, 10. siječnja 2022. godine
Otkako je na današnji dan u Indiji 1998. godine pokrenuta inicijativa Svjetskog dana smijeha, obilježavanje dana smijeha se do danas globalno proširilo. Globalnom širenju obilježavanja Svjetskog dana smijeha su svakako pomogle i spoznaje o njegovoj blagotvornosti za tjelesno i mentalno zdravlje te kvalitetu života.
Neke zemlje Svjetski dan smijeha obilježavaju i u svibnju, prva nedjelja u svibnju. Ipak, obilježavanje dana smijeha na današnji dan je najčešće. Stoga ćemo i mi iskoristiti ovu priliku da vas prvi puta u novoj 2022. podsjetimo na važnost očuvanja tjelesne i mentalne dobrobiti, predložimo da razmislite na koji način koristite smijeh i humor u vašem svakodnevnom životu te pomaže li vam njihovo korištenje u očuvanju vaše psihičke dobrobiti i kvalitete života.
Često ćemo čuti ili pročitati kako je smijeh najbolji lijek i da ima snagu unaprijediti cjelokupno naše zdravlje i dobrobit. Je li to doista tako? Što se krije iza toga?
Suvremena istraživanja dokazuju da se iza izreke „smijeh je najbolji lijek“ krije nerazumijevanje. Naime, ne postoje uvjerljivi dokazi da sam čin smijanja preko opuštanja naših mišića ima blagotvorno djelovanje, što se najčešće spominje. Znamo da kod nekih zdravstvenih poteškoća intenzivno smijanje može imati i nedostatke.
Međutim, u usporedbi sa smijanjem, istraživanja potvrđuju da redovita uporaba određenih vrsta humora, i u određenim situacijama, može pojačati našu psihološku dobrobit u smislu zadovoljstva životom. Također, sklonost veselju i pozitivnom stavu prema životu ima potencijal usporiti razvoj poteškoća koje narušavaju našu psihičku i tjelesnu dobrobit, zajedno s našim drugim osobnim zaštitnim resursima.
Iskustvo humora je često udruženo sa smijanjem. Prema nekim izvorima 10 do 15 % slučajeva spontanog smijanja u socijalnoj interakciji je barem približno povezano s humorom. Jedan od najutjecajnijih znanstvenika i pionira u području istraživanja razvojne perspektive humora te dobrobiti humora na zdravlje, Paul McGhee, od početka je naglašavao da je sam tjelesni čin smijanja potrebno odvojiti od emocionalnog i kognitivnog iskustva koje sadrži humor. Naglašavao je da humor nije jedini način, ali je sigurno najzabavniji način kojim na različite načine možemo očuvati ili unaprijediti dobrobit i kvalitetu života.
Dostupna istraživanja sa sigurnošću ne sugeriraju da redovita doza humora i smijeha može prevladati bolesti, ili da može poslužiti kao zamjena za brigu i preporuke liječnika, niti da je „čarobni univerzalni lijek“ koji može sve spriječiti ili izliječiti, ali je njegova blagotvornost iznimno važna. Pritom, humor podrazumijeva nekoliko svari: ponašajnu naviku, sposobnosti i kompetencije, crtu osobnosti, strategiju suočavanja, i snagu karaktera. Neka su istraživanja pokazala da ljudi s većim osjećajem za humor pokazuju manje anksioznosti i stresa u usporedbi s ljudima koji imaju niži osjećaj za humor. U nekim se istraživanjima humor pokazao uspješnom strategijom za smanjenje nekliničke i kliničke anksioznosti. Međutim, rezultati istraživanja su ovisili o vrsti humora odnosno stilu. Tako se primjerice pokazalo da je tzv. afilijativni humor, humor koji podrazumijeva produciranje i dijeljenja humora u socijalnom kontekstu i s ciljem unaprijeđena odnosa ili da se druge nasmije, povezan s manjom razinom anksioznosti, kao i humor koji se upotrebljava kao strategija suočavanja za nošenje sa životnim stresorima.
Humor može imati različite funkcije:
a) pridonositi emocionalnoj regulaciji
Neuroznanstvena istraživanja pokazuju da je emocionalna komponenta humora povezana s aktivacijom regija u mozgu koje su uključene u procesiranje ugode i nagrađivanja.
b) biti jedna od strategija suočavanja
Promjena gledanja na npr. stresnu situaciju povezana s kognitivnom komponentom humora može potaknuti nošenje sa stresnom situacijom. Kognitivni proces potreban da bi se producirao humor u stresnim situacijama vrlo je sličan procesu ponovljene kognitivne procjene, što se smatra posebno učinkovitom strategijom u nošenju s neugodnim događajima, i smatra se da dugoročno ima pozitivni učinak na psihičko zdravlje i dobrobit. Međutim, u tom slučaju, važno je procjenjivanje stresne situacije humorom uz zadržavanje sposobnosti razumnog suočavanja s potencijalno opasnim situacijama, a ne jednostavna distrakcija od neugodne situacije (nedaća) i poricanje.
Humor može biti dio naše osobne kutije s korisnim alatima za otpornost koja nam pomaže da se uspješno suočavamo i oporavljamo od budućih nedaća i tako očuvamo osobnu dobrobit kada vremena postanu teška. Kada je humor u stresnim situacijama nešto što radimo iz navike, kao naše uobičajena reakcija odnosno obrazac ponašanja, to znači da se ta naša „kutija psiholoških resursa“ širi s novim alatom koji nam može pomoći da se nosimo s budućim nedaćama i tako postižemo očuvanje emocionalne dobrobiti. S takvim humorom se brže i učinkovitije oporavljamo od stresne situacije i događaja. Istraživanja su također pokazala da kratkotrajna zabava nakon pasivnog korištenja humora nema takvu snagu, jer s učestalim ponavljanjem ne pruža koristan alat koji bilo kada i bilo gdje možemo koristiti kada se suočimo s nedaćama. Međutim, mogu imati kratkotrajno blagotvorno djelovanje kroz distrakciju.
c) poslužiti kao korisna tehnika distrakcije
Humor može „prigušiti“ uzbuđenje povezano s neugodnim emocijama.
Istraživanja su potvrdila da npr. klaunske šale mogu smanjiti anksioznost djece i njihovih roditelja dok čekaju operacije. U tim situacijama otklanjanje anksioznosti i napetosti kod djece u stresu na nekoliko minuta (sigurno i kod odraslih) definitivno opravdava uporabu ove strategije i drugih načina distrakcije humorom bez obzira što to nema dugoročni i održivi učinak poboljšanja dobrobiti ili zdravlja.
Dakle smijanje i humor može biti „prvi protuotrov“ za stres, bez obzira radi i se o stresu koji je uzrokovan osobnim događajem ili krizom širih razmjera u zajednici i društvu. Pritom je korisno korištenje humora koji se odnosi na nas same, oslanjanje na duhovite poglede na sebe kada smo izloženi nepovoljnim situacijama i okolnostima. Ne radi se o nasmijavanju drugih – samo nasmijavanje drugih (na svoj račun) nema pozitivni utjecaj na psihičku dobrobit, nego samo ako je to povezano s promjenom pogleda na i pozitivniju procjenu situacije u kojoj se nalazimo.
Oprez, dobar osjećaj za humor ne garantira psihičku dobrobit!
Dobro razvijeni osjećaj za humor nije dovoljan za postizanje blagotvornog učinka na psihičku dobrobit. Istraživanja su pokazala da osobe koje produciraju jako puno humora, i sklone su tome, kao npr. profesionalni komičari, imaju povećani rizik od preranog umiranja. Neki to objašnjavaju njihovom nižom razinom brige o sebi ili poricanjem ozbiljnih simptoma ili rizika po zdravlje, što može biti povezano upravo s njihovim visokim humorističnim stavom kao stilom života.
Nakon svih ovih objašnjenja razmislite nalaze li se humor i smijanje u vašoj „kutiji otpornosti“? Kako, kada i u odnosu na koga ili što se vi smijete? Pomaže li vam da se osjećate bolje?
Izvori:
Berger, P., Bitsch, F., & Falkenberg, I. (2021). Humor in Psychiatry: Lessons From Neuroscience, Psychopathology, and Treatment Research. Frontiers in Psychiatry, 12.
Dionigi, A., Duradoni, M., & Vagnoli, L. (2021). Humor and anxiety: The relationship between the comic styles, worry and general well-being. Personality and Individual Differences, 181, 111028.
Papousek, I. (2018). Humor and well-being: A little less is quite enough. Humor, 31(2), 311-327.
Tagalidou, N., Distlberger, E., Loderer, V., & Laireiter, A. R. (2019). Efficacy and feasibility of a humor training for people suffering from depression, anxiety, and adjustment disorder: a randomized controlled trial. BMC psychiatry, 19(1), 1-13.
Termini i lokacije punktova za cijepljenje u Republici Hrvatskoj u siječnju 2022.
Donosimo sve lokacije i termine po županijama na kojima se možete cijepiti u Republici Hrvatskoj tijekom siječnja 2022. godine.
Odgovore na najčešća pitanja vezana uz cijepljenje protiv bolesti COVID-19 možete pronaći OVDJE. Najnovije epidemiološke preporuke pročitajte OVDJE. Djeca od 12 godina i više, mogu se cijepiti na cijepnim punktovima, a djeca od 5 do 12 godina cijepe se u dogovoru s pedijatrom, odnosno liječnikom obiteljske medicine.
Održan Stručni skup na temu unapređenja praćenja ključnih epidemioloških pokazatelja (Marija Bistrica, 08. i 09. prosinca 2021. godine)
Republika Hrvatska već niz godina ostvaruje aktivnu suradnju s Europskim centrom za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA-om) koji prikuplja standardizirane podatke od država članica. Za prikupljanje nacionalnih podataka koji se na godišnjoj razini dostavljaju EMCDDA-u, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo pri Službi za suzbijanje zlouporabe droga ustrojena je nacionalna kontaktna točka koja u suradnji s drugim službama i nadležnim tijelima već niz godina redovno ispunjava obveze prema toj europskoj agenciji. Podaci se analiziraju i usklađuju prema ključnim pokazateljima stanja zlouporabe droga koje prati EMCDDA, a na nacionalnoj razini se organiziraju redovni godišnji sastanci. S tim u vezi u Mariji Bistrici od 08.-09. prosinca 2021. održan je Stručni skup na temu unapređenja praćenja 2 ključna epidemiološka pokazatelja „Zarazne bolesti“ i „Smrtnost povezana s uporabom droga“.
Prvi dan skupa bio je posvećen praćenju ključnog epidemiološkog indikatora EMCDDA-a „Zarazne bolesti, (eng. Drug related infection deseases – DRID). Na istom je predstavljen Protokol za provedbu bio-bihevioralnog istraživanja seroprevalencije HIV-a i HCV-a među osobama koje injektiraju droge, a koje će se provesti u 2022. godini metodom RDS, kao i rezultati Istraživanja o poboljšanju praćenja podataka o preventivnim zdravstvenim uslugama i ključnim indikatorima među korisnicima droga i programa smanjenja šteta. Također, u sklopu programa održana je i edukacija za provedbu rutinskih testiranja za predstavnike službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo, predstavnike udruga koje provode programe smanjenja šteta i predstavnike centara za besplatno i anonimno testiranje na HIV. Tijekom skupa provedena je i rasprava pri čemu su aktualizirani izazovi iz prakse.
Drugi dan skupa bio je posvećen praćenju ključnog epidemiološkog indikatora EMCDDA-a „Smrtnost povezana s uporabom droga“, eng. Drug related death (DRD) i predstavljanju rezultata Kohortnog istraživanja „Smrtnost osoba koje su liječene zbog uporabe psihoaktivnih droga u razdoblju od 2010. do 2019. godine“, provedenog 2021. godine.
Praćenje ovog indikatora koristi se za procjenu prevalencije i zdravstvenih posljedica ovisnosti o drogama. Naglasak drugog radnog dana bio je na predstavljanju rezultata Kohortnog istraživanja „Smrtnost osoba koje su liječene zbog uporabe psihoaktivnih droga u razdoblju od 2010. do 2019. godine“. Opći cilj ovog istraživanja bio je usporediti smrtnost osoba koje su liječene od poremećaja ovisnosti o opijatima sa smrtnošću u općoj populaciji, a podaci su korišteni iz Registra osoba liječenih zbog uporabe psihoaktivnih droga, Registra uzroka smrti, Registra psihoza, Registra izvršenih samoubojstava i Baze hospitaliziranih osoba. U obradi rezultata korištene su metode mjere učestalosti i mjere povezanosti, a rezultati su prikazani u intervalima pouzdanosti uz 95% vjerojatnost (CI95%). Za potrebe prilagodbe dobne i spolne raspodjele korištena je stratifikacija i standardizacija te su izračunate izravno standardizirane stope smrtnosti putem stratuma specifične stope standardizirane prema Europskoj standardnoj populaciji, a standardizirani mortalitetni omjer dobiven je grubom stopom smrtnosti u kohorti u odnosu na grubu stopu smrtnosti u Europi te Hrvatskoj. Od mjera povezanosti korišten je omjer izgleda (OR), a izrađivani su i univarijantni i multipli logistički modeli.
Rezultati
Kao rizični faktori za smrtnost istaknuti su muški spol, samački život, nezaposlenost, mirovina, završeno osnovnoškolsko obrazovanje, rastavljen ili slobodan, heroin, intravenozna konzumacija, ušmrkavanje, oralna konzumacija, predoziranje, HIV, hepatitis B, hepatitis C, neuključenost u tretman u Službi. Sveukupno je u istraživanju praćeno 8 615 sudionika od kojih je 7.026 (81,6%) bilo muškaraca i 1.589 (18,4%) žena. Prosječna dob kod ulaska u kohortu bila 33 godine. Najzastupljenija dobna skupina bila je u dobi od 30 do 34 godine, koju slijedi skupina od 35 do 39 godina. u promatranom periodu umrlo ukupno 628 osoba, od kojih je 537 bilo muškaraca i 91 žena, uz 46.861 osoba-godina praćenja. Naglasio je kako je gruba stopa smrtnosti u promatranom razdoblju iznosila je 13,40 na 1.000 osoba-godina (95%CI 12,36-14,49), a prema spolnoj raspodjeli tijekom 2019. godine 33,1 za muškarce i 27,9 za žene. Dobno specifična stopa smrtnosti bila je najviša za muškarce iznad 55 godina (68,75), a zatim slijedi dobna skupina od 50 do 55 godina (48,19). Dobno specifična stopa smrtnosti za žene je bila najviša u dobnoj skupini od 50 do 55 godina, a zatim slijedi dobna skupina starijih od 55 godina. Ukupna standardizirana stopa smrtnosti za koju je korišteno Europsko standardno stanovništvo iznosila je 19,84, dok je za muškarce iznosila 22,35, a za žene 17,32. Najviša standardizirana stopa smrtnosti bila je na području Grada Zagreba, zatim slijedi panonska Hrvatska, južna Hrvatska, te sjeverna Hrvatska. Usporedba stopa smrtnosti zabilježenih u prethodnoj i predmetnoj kohortnoj studiji pokazala je kako nema značajne razlike za muški spol, dok je kod ženskog spola nastupio porast smrtnosti. Od uzroka smrtnosti 60,4% bilo je uzrokovano predoziranjem, 18,7% otpada na suicide, 9,3% otpada na nesreće pri prijevozu, 9,3% otpada na nespecificirane nasilne smrti, a 2,2% otpada na ubojstva. Analizirana je usporedba proporcionalne smrtnosti između prethodnog i trenutnog istraživanja, koja je pokazala veću stopu smrtnosti uslijed predoziranja i nasilnih smrti u prethodnom kohortnom istraživanju.
U nastavku skupa predstavljeni su projekti koji se provode u zemljama EU, a koji predstavljaju preventivne pristupe za smanjenje smrtnih ishoda povezanih s uporabom droga (projekt soba za injektiranje, kućne doze Naloksona, te projekt testiranja sadržaja droga (kemijska analiza droga te savjetovanje).
- Bilješka 8.12. DRID (PDF, 525.8 KB)
- Bilješka 9.12. DRD (PDF, 705.5 KB)
PREZENTACIJE
Stručni skup – „Smrtnost povezana s uporabom droga“, (eng. Drug related death – DRD)
- Kohortno istraživanje – smrtnost osoba koje su liječene zbog uporabe psihoaktivnih droga u razdoblju od 2010. do 2019. godine- Prikaz značajki ispitanika kohorte – dr.sc. Marijan Erceg dr.med. (PDF, 915.5 KB)
- Kohortno istraživanje – smrtnost osoba koje su liječene zbog uporabe psihoaktivnih droga u razdoblju od 2010. do 2019. godine – Smrtnost – dr.sc. Marijan Erceg dr.med. (PDF, 748.8 KB)
- Smrtnost osoba koje su liječene zbog uporabe psihoaktivnih droga u razdoblju od 2010. do 2019. godine –kohortno istraživanje – doc.dr.sc. Slavica Sović (PDF, 829 KB)
- Smrtnost povezana s uporabom droga – Maja Valentić (PDF, 611.7 KB)
- Nacionalni informacijski sustav za droge – Radna skupina za smrtnost i smrti povezane s drogama – Josipa Lovorka Andreić/Lidija Vugrinec (PDF, 628.1 KB)
- Prikaz rezultata Kohortnog istraživanja – Smrtnost osoba koje su liječene zbog uporabe psihoaktivnih droga u razdoblju od 2010. do 2019. godine – Josipa Lovorka Andreić (PDF, 954.7 KB)
- Radna skupina za izradu prijedloga razmjene podataka i praćenja smrtnosti povezanih s uporabom droga – dr.sc. Marijan Erceg dr.med. (PDF, 1.2 MB)
- Sobe za injektiranje – Iva Jovović, dipl.soc.rad. (PDF, 661.4 KB)
- Drug checking pilot projekt – Ilijana Grgić, mag.psych. (PDF, 596 KB)
- Smrtnost osoba liječenih zbog uporabe psihoaktivnih droga u razdoblju od 2010. do 2019. godine – Maja Valentić (PDF, 558.7 KB)
- Kućne doze naloksona – Josipa Lovorka Andreić (PDF, 1.4 MB)
Stručni skup – „Zarazne bolesti, (eng. Drug related infection deseases – DRID)
- Nacionalni informacijski sustav za droge – Zarazne bolesti povezane s uporabom droga – Lidija Vugrinec (PDF, 549.4 KB)
- Pilot projekt epidemiološkog praćenja HBV i HCV u sentinel bolnicama u EU – prim. Tatjana Nemeth-Blažić, dr.med. (PDF, 1.1 MB)
- Predstavljanje rezultata o provedenim fokus grupama i indikatorima među korisnicima droga i programa smanjenja štete u Slavoniji – Josipa Lovorka Andreić, Lara Ježić (PDF, 1.1 MB)
- Procjena provedivosti biobihevioralnog istraživanja HIV-a I HCV kod osoba koje injektiraju droge u RH – prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr.med. (PDF, 1.3 MB)
- Istraživanje prevalencije HIV-a, hepatitisa C i rizičnih ponašanja kod osoba koje injektiraju droge u Hrvatskoj, 2021.-2022. – Prof.dr.sc. Ivana Božičević (predstavili Josipa Lovorka Andreić, dr.sc. Goran Koletić i Sandra Šević) (PDF, 879.4 KB)
- Rezultati istraživanja – Poboljšanje praćenja podataka o preventivnim zdravstvenim uslugama i ključnim indikatorima među korisnicima droga i programa smanjenja štete – prim. Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr.med. (PDF, 1.2 MB)
- Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – Faza I – Deinstitucionalizacija usluga za osobe s problemima ovisnosti – Razvoj mreže socijalnih usluga UP.02.2.2.06.0373 – Arian Disković (PDF, 2.4 MB)
- Zarazne bolesti povezane s uporabom droga – podaci iz Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga – Maja Valentić (PDF, 576.4 KB)
- Edukacija o unaprjeđenju izvještavanja i edukacija/doedukacija testiranja na HIV i HCV – prim. Tatjana Nemeth-Blažić, dr.med., prim. Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med. (PDF, 2.7 MB)
U prvom tjednu siječnja preuzimanje COVID potvrda u HZJZ isključivo elektroničkim putem
Obavještavamo građane kako preuzimanje EU digitalnih COVID potvrda u razdoblju od 3. siječnja do 10. siječnja 2022. godine nije moguće u Amfiteatru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Rockefellerova 2). Molimo građane da u navedenom razdoblju svoje potvrde zatraže isključivo javljanjem na covidpotvrde@hzjz.hr
Kako bismo ažurirali ili upisali podatke u sustav te izdali COVID potvrdu, molimo da nam dostavite osobne podatke i potvrde o cijepljenju.
Od osobnih podataka potrebno je dostaviti:
ime i prezime
datum rođenja
OIB/MBO
fotografiju potvrde o cijepljenju s pripadajućim podacima
datum primitka pojedinih doza
naziv cjepiva
serija cjepiva
naziv ustanove u kojoj ste cijepljeni i ime liječnika koji vas je cijepio
Poziv na razgovor – prijam u radni odnos doktora medicine na neodređeno vrijeme i upućivanje na specijalizaciju
Na temelju članka 140. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18 i 125/19) i Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15) te sukladno Planu specijalizacija za 2020. godinu odobrenom od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 6. prosinca 2021. natječaj za prijam u radni odnos doktora medicine na neodređeno vrijeme i upućivanje na specijalizaciju iz medicine rada i sporta za 1 (jednog) izvršitelja i iz epidemiologije za 1 (jednog) izvršitelja.
Više pogledajte ovdje.
Savjetovalište protiv bolesti COVID-19 od 15. siječnja isključivo u ulici Radoslava Cimermana 64a
Obavještavamo građane kako savjetovalište za cijepljenje protiv bolesti COVID-19 u Rockefellerovoj 7 u Zagrebu od 15. siječnja 2022. godine više neće raditi
Građanima će na raspolaganju biti savjetovalište u ulici Radoslava Cimermana 64a i to svake subote od 8 do 12 sati. Građani se mole da ponesu medicinsku dokumentaciju koju smatraju potrebnom predočiti za davanje savjeta.
Za savjetovanje u Cimermanovoj 64a potrebno je prethodno se naručiti na telefon 01/6474-339 ili 01/6474-333
Termine i lokacije cijepljenja protiv bolesti COVID-19 u Zagrebu možete pronaći OVDJE, a ostale cijepne punktove (poredane prema županijama) možete pronaći OVDJE.
Godina dana od početka cijepljenja
Prije točno godinu dana u Hrvatskoj je službeno krenulo cijepljenje protiv koronavirusa. Prva osoba koja je primila cjepivo bila je 81-godišnja Branka Aničić, štićenica Doma za starije osobe na zagrebačkoj Trešnjevci. Od tada je u Hrvatskoj cijepljeno 55,48 posto ukupnog stanovništva, odnosno 66,12 posto odraslog stanovništva.
HZJZ kao nositelj programa cijepljenja protiv koronavirusa u Hrvatskoj, Vlada RH, Ministarstvo zdravstva, gradski i županijski zavodi za javno zdravstvo i ostale zdravstvene ustanove tijekom cijelog ovog razdoblja naporno su radili kako bi građanima Hrvatske osigurali najbolju zaštitu protiv bolesti COVID-19, a to je cjepivo. Od dana 27. prosinca 2020. do 26. prosinca 2021. ukupno je utrošeno 4.647.360 doza cjepiva od četiri različita proizvođača. Tijekom 2022. godine čeka nas još mnogo različitih izazova i prepreka kako u suzbijanju širenja bolesti COVID-19 tako i kod organizacije i provođenja programa cijepljenja. Povodom toga, zamjenica ravnatelja HZJZ- prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. pozvala je sve građane na cijepljenje s posebnim naglaskom na važnost cijepljenja naših najugroženijih građana:
„Kroz proteklih godinu dana u Hrvatskoj je najmanje jednu dozu primilo 55,48 posto ukupnog stanovništva. U zemljama EU/EEA radi se 72,2 posto stanovništva što znači da zaostajemo za prosjekom EU, a za zemljama s najvećim cijepnim obuhvatom zaostajemo i 30 posto. Ipak, kada oni koji se još nisu odlučili cijepiti odlučuju o tome bi li se cijepili ili ne, uzor mogu tražiti u našim sugrađanima koji su se cijepili, a kojih je više od 2,2 milijuna. Iako zaostajemo za Europom i među nama prevladavaju oni koji su se odlučili za cijepljenje. To su naši susjedi, prijatelji i članovi obitelji. Cijepili su se, boljela ih je ruka dana ili dva, možda ih je boljela glava ili su imali povišenu temperaturu no to je prošlo, a sada se mogu ipak sigurnije i jednostavnije kretati i sudjelovati u društvenom životu. Među našim sugrađanima starije životne dobi ima onih koji odgađaju cijepljenje jer tvrde da nigdje ne izlaze iz kuće pa se nemaju gdje zaraziti. Puno sugrađana koji su slično razmišljali ipak se zarazilo jer nam ili dođe rodbina ili odemo u trgovinu, porazgovaramo sa susjedom, ili moramo u autobusom i tramvajem liječniku, ili stojimo u redu u banki ili pošti. Također mnogi naši sugrađani odgađaju cijepljenje zbog različitih bolesti, pogrešno misleći da bi im cijeljenje zbog bolesti koje imaju moglo naštetiti. Upravo je suprotno: sve bolesti koje imate dodatni su razlog da se odmah još danas cijepite jer COVID-19 kod inače bolesnih osoba ima puno teži tijek i češću smrtnost nego kod zdravih. Na svakom punktu za cijepljenje je liječnik, ponesite medicinsku dokumentaciju i zajedno ćete izabrati najbolje cjepivo upravo za vas“, prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med.
Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (65,0% ukupnog stanovništva, odnosno 77,7% odraslog stanovništva), a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno također u Gradu Zagrebu (60,4% ukupnog stanovništva, odnosno 72,4% odraslog stanovništva). Kako bismo lakše pratili proces cijepljenja u RH, HZJZ je izradio prostornu vizualizaciju procijepljenosti u Republici Hrvatskoj prema prebivalištu osoba (gradovi i općine) u odnosu na ukupno stanovništvo te prema dobnim skupinama na nacionalnoj razini, razini regija i razini županija, odnosno grada Zagreba. Kartu možete pogledati OVDJE.
Procijepljenost RH 2021-12-20 u odnosu na ukupno stanovništvo RH prema mjestu prebivališta
Prva doza i završeno cijepljenje u odnosu na procijenjeno ukupno stanovništvo županija (udio)
Ovom prigodom pozivamo sve građane koji se nisu cijepili da dođu na jedan od punktova u njihovom mjestu prebivališta i cijepljenjem doprinesu prvenstveno zaštiti vlastitog zdravlja, ali i općenito u suzbijanju epidemije COVID-19 u Hrvatskoj. Također, naše građane molimo da se oko preporuka informiraju isključivo kod pouzdanih izvora kao što su ECDC, američki CDC-a i naravno HZJZ. Sve epidemiološke preporuke i informacije o cijepljenju možete pronaći OVDJE, a najčešća pitanja i odgovore vezano uz cijepljenje protiv bolesti COVID-19 možete pronaći OVDJE.
Izvještaj rada Savjetovališta za promicanje spolnog zdravlja 2021.
Izvještaj rada Savjetovališta za promicanje spolnog zdravlja 2021.
Zimska škola Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), 14.-25. veljače 2022. godine
Zimska škola Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) usredotočiti će se na prakse, politike i rasprave o kanabisu na području EU i šire. Održati će se u virtualnom obliku od 14. do 25. veljače 2022. godine.
Sudjelovanje je moguće prijaviti zaključno sa 23. siječnja 2022. godine, na poveznici kako slijedi: https://ipps.iscte-iul.pt/index.php/formacao/curta-duracao/967-european-drugs-winter-school-2022-edition#resumo.
Preporuka za škole o preporučljivim prehrambenim proizvodima u prodajnim automatima
Prekomjerna tjelesna masa predstavlja jedan od glavnih javnozdravstvenih problema za kasniji razvoj kroničnih nezaraznih bolesti. Shodno tome, bitno je uvrstiti pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost kao jednu od najvažnijih navika koje se stječu od djetinjstva, a na koje možemo utjecati edukacijom, kako doma tako i u obrazovnim ustanovama. Edukacija djece i mladeži kako se pravilno hraniti, koje namirnice konzumirati i u kojoj količini je ključno za zdravlje pojedinca u budućnosti.
Za normalan rast i razvoj djece i mladeži nužna je pravilna, raznovrsna i uravnotežena prehrana. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije dnevno bi svaka osoba trebalo konzumirati pet ili više porcija voća i povrća (minimalno 400 grama), cjelovite žitarice i njihove proizvode, nemasno meso i ribu.
Mnoga znanstvena istraživanja pokazuju kako se s porastom dobi pogoršavaju prehrambene navike kod mladih, pada učestalost konzumacije voća i povrća, a povećava se konzumiranje zaslađenih napitaka, slatkiša i hrane koja obiluje mastima.
Preporuke za škole o preporučljivim prehrambenim proizvodima u prodajnim automatima u cijelosti preuzmite OVDJE .
Predstavljeni rezultati istraživačkog projekta Evaluacija Smjernica za psihosocijalni tretman ovisnosti o drogama u zdravstvenom, socijalnom i zatvorskom sustavu
Budući da je jedan od ključnih ciljeva nacionalne politike o drogama unaprijediti kvalitetu liječenja i psihosocijalnog tretmana osoba s problemom ovisnosti o drogama u svim sustavima koje pružaju usluge liječenja i odvikavanja od ovisnosti o drogama, dana 13. prosinca 2021. po hibridnom modelu ( online i uživo) održano je predstavljanje rezultata Istraživačkog projekta evaluacije Smjernica za psihosocijalni tretman ovisnosti u zdravstvenom, socijalnom i zatvorskom sustavu koje je tijekom 2021. godine proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Suradnici u provedbi ovog Projekta bili su: Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Ministarstvo zdravstva, centri za socijalnu skrbi, terapijske zajednice, udruge, službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, bolnice, probacijski uredi i zatvorske ustanove.
Glavni cilj ovog istraživačkog Projekta evaluacije bio je dobiti uvid u dosadašnju primjenu Smjernica za psihosocijalni tretman ovisnosti o drogama u zatvorskom, zdravstvenom i socijalnom sustavu i utvrditi u kojoj mjeri su realizirani opći i posebni ciljevi Smjernica te na temelju rezultata dati preporuke za njihovo unapređenje i reviziju.
Evaluacija je provedena putem fokus grupa u kojima su sudjelovali stručnjaci iz zdravstvenog, socijalnog, zatvorskog sustava, udruga i terapijskih zajednica i korisnici odnosno osobe koje se liječe ili su se liječile zbog problema ovisnosti o drogama, te putem ispitivanja korisnika kroz upitnik.
Na skupu su predstavljeni ključni rezultati evaluacije osobito u pogledu primjene i dostupnosti Smjernica u praksi, njihovoj korisnosti u svakodnevnom radu stručnjaka, kao i o uočenim prednostima i nedostacima u provedbi pojedinih psihosocijalnih intervencija, a date su i preporuke za unapređenje i reviziju Smjernica.
Neke od ključnih preporuka proizašlih iz ove Evaluacije bile su kako je potrebno bolje i redovitije informiranje o smjernicama i edukacija o istima a kako bi se potaknula njihova primjena u praksi. Istaknuta je i potreba za organiziranjem edukacija o pojedinim psihosocijalnim intervencijama i evaluaciji tretmana te potreba ujednačavanja sustava izvještavanja, kao i izrada protokola suradnje koji bi jasnije definirali što je u praksi uloga kojeg sustava, kao i uloga pojedinih stručnjaka. Nadalje, iz perspektive korisnika psihosocijalni tretman je iznimno bitan u njihovu oporavku te ocjenjuju intervencije kao iznimno korisne i potrebne, ali i da im nisu bile jednako dostupne u svim sustavima, kao i da se viđenje oporavka i ishoda tretmana razlikuje iz njihove perspektive kao korisnika, od viđenja ovih važnih elemenata tretmana iz perspektive stručnjaka.
Detaljnije informacije o ovom istraživačkom projektu i njegovim rezultatima će biti dostupne na web stranici Službe za suzbijanje zlouporabe droga HZJZ-a u završnom izvješću.
Informacije Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) o aktualnostima vezano uz REITOX mrežu
Online putem, 3. rujna 2021. godine održan je stručni sastanak EMCDDA o digitalnim službama u području ovisnosti (DADE). Ciljevi sastanka usmjerili su se na uspostavu skupine stručnjaka u području digitalnog zdravlja i dobivanje povratnih informacija o prvim koracima usmjerenim na stvaranje taksonomije, kako bi se identificirale i odabrale najbolje prakse za daljnju izradu preporuka za praksu, identifikaciju rizika i budući nadzor.
Od 17. do 19. studenog 2021. godine održan je sastanak Znanstvenog Odbora Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). 23. studenog 2021. godine održan je sastanak EMCDDA o pitanjima spola i drogama. 23. i 24. studenog 2021. godine održan je sastanak Referentne grupe EMCDDA. Sastanak Upravljačkog Odbora EMCDDA održati će se 16. i 17. prosinca 2021. godine.
Otvorene su prijave za Europsku zimsku školu o drogama (od 14. do 25. veljače 2022. godine) i Europsku ljetnu školu o drogama (od 27. lipnja do 8. srpnja 2022. godine). Smjernice za prevođenje EMCDDA publikacija ažurirane su u rujnu 2021. godine. EUPC priručnik sada je dostupan na 8 jezika. Posljednja verzija priručnika objavljena je na francuskom jeziku. Za detaljne informacije molimo posjetite web stranicu EMCDDA.
EUSPR je 1. listopada dodijelio nagradu za vodećeg europskog praktičara u području prevencije za 2021. godinu g. Arturu Malczewskom, voditelju poljske Nacionalne kontaktne točke. Navedena nagrada dodjeljuje se za izvanredno vodstvo, usvajanje i provedbu na dokazima utemeljene strategije prevencije, uključujući potporu daljnjoj kvalitetnoj evaluaciji istraživanja. Artur Malczewski radi u Nacionalnoj kontaktnoj točki, koja se nalazi u okviru poljskog Nacionalnog ureda za prevenciju droga od 1999. godine, a 2007. godine postao je i njezin voditelj. Vrlo je aktivan član EMCDDA Reitox mreže te je vršio dužnost zamjenika glasnogovornika nekoliko godina.
Litvanska Nacionalna kontaktna točka organizirala je nacionalnu konferenciju 1. prosinca 2021. godine. Glavna tema je smanjenje štete: „Kamo idemo?“. Cilj konferencije usmjerio se na raspravu o provedbi i učinkovitosti programa smanjenja štete u Litvi, razmatranje njihovog razvoja (s obzirom na znanstvenu osnovu, utvrđena načela jednakosti i iskustva drugih država) te identifikaciju budućih potreba. Predmetni događaj organiziran je za predstavnike Ureda, zdravstvene ustanove koje provode programe smanjenja štete, kreatore politike, zaposlenike Odjela zatvora pri Ministarstvu pravosuđa Litve i srodnih institucija te predstavnike nevladinih organizacija. Konferencija je obuhvatila tri sjednice: smanjenje štete u zatvorima, alternative sankcijama i alternative sankcije te najbolje prakse.
Odjel za zdravstvo i Odbor za zdravstvena istraživanja Irske održali su online Nacionalni forum o drogama 2021., 23. studenog 2021. godine. Forum je predstavio sudionike koncepta strateškog predviđanja te istaknuo njegovu važnost za predviđanje trendova u području droga.
Nacionalna kontaktna točka Luksemburga, u travnju 2021. godine objavila je nacionalno izvješće o drogama, RELIS 2020. Predmetni dokument dostupan je na engleskom i francuskom jeziku.
Voditelj mađarske Nacionalne kontaktne točke. G. Gergely Horváth nedavno je objavio da je gđa. Anna Péterfi preuzela njegovu ulogu. Gđa. Péterfi članica je REITOX obitelji od 2009. godine. Naglasila je da je REITOX mreža uvijek predstavljala važan izvor stručne i osobne podrške te da računa na istu u sklopu obnašanja nove funkcije.
Od 1. studenog 2021. godine g. Viktor Mravčík podnio je ostavku na mjesto pročelnika Nacionalnog centra za praćenje droga i ovisnosti. Nova pročelnica i voditeljica Češke nacionalne kontaktne točke je gđa. Pavla Chomynová, koja je dugogodišnja iskusna članica Reitox mreže te ujedno i ravnateljica ESPAD-a, istražiteljica i članica ESPAD–ovog Nadzornog Odbora. G. Mravčík voditi će istraživački centar u nevladinoj organizaciji Podané ruce, koja se nalazi u Brnu te je najveći pružatelj usluga u području droga u Češkoj.
Nacionalne kontaktne točke Nizozemske, Belgije, Portugala, Finske, Irske i Češke te Korelacijska mreža surađivati će u okviru DRUG-PREP projekta koji se zalaže za osnaživanje pripremljenosti sustava informacija o drogama te kapaciteta politika droga za pružanje učinkovitog odgovora na novonastale trendove i izazove. Navedeni projekt osigurati će provedbu istraživanja i izgradnju kapaciteta te podržati nacionalne opservatorije, kreatore politika i civilno društvo u korištenju metode predviđanja tijekom planiranja i pripreme za buduće izazove.
U studenom 2021. godine održani su izbori za glasnogovornike REITOX mreže.
Objavljen mini Vodič o zaraznim bolestima povezanim s uporabom droga (EMCDDA)
Zarazne bolesti povezane s uporabom droga: zdravstveni i društveni odgovori
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), 1. prosinca 2021. godine objavio je mini vodič o zaraznim bolestima povezanim s uporabom droga. Vezano uz zarazne bolesti povezane s uporabom droga, dijeljenje opreme za intravenoznu uporabu droga povećava rizik od prenošenja i dobivanja infekcija koje se prenose krvlju, kao što su HIV i virusi hepatitis B i C (HBV i HCV). Marginalizirane skupine, uključujući osobe s ozbiljnim problemom ovisnosti, neovisno o intravenoznoj uporabi, također mogu biti pod povećanim rizikom od zaraze drugim zaraznim bolestima, poput tuberkuloze.
Hepatitis C najčešća je virusna infekcija koja se prenosi krvlju među osobama s problemom ovisnosti koje droge unose intravenozno. Dostupnost visoko učinkovitih tretmana za hepatitis C rezultirala je usmjeravanjem pažnje na rješavanje visoke stope infekcije HCV-om među osobama koje droge unose intravenozno. Kronična HCV infekcija može rezultirati smrću uslijed teških bolesti jetre, kao što su ciroza i rak jetre.
Povijesno gledano, intervencije usmjerene na osobe koje droge unose intravenozno, prvenstveno liječenje opioidnim agonistima, programi razmjene igala i šprica te druge mjere smanjenja šteta vezanih uz rizična ponašanja, uglavnom su bile usmjerene na smanjenje prijenosa HIV-a. Uspjeh navedenih mjera vidljiv je u niskom udjelu prijenosa HIV-a u prilikom intravenozne uporabe droga (oko 5 % dijagnoza za koje je poznat put prijenosa) te tijekom posljednjeg desetljeća ima stabilnu stopu. Ipak, rizik od infekcije HIV-om povezan s intravenoznom uporabom droga i dalje je visok u nekim zemljama, a epidemije HIV-a povezane s intarvenoznom uporabom droga još se uvijek javljaju u Europi.
Dokazi i odgovori
- Pružanje tretmana opioidnim agonistima i drugih učinkovitih tretmana za osobe s problemom ovisnosti, koje intravenozno unose drogu.
- Programi razmjene igala i šprica, koji pružaju sterilnu opremu za intravenoznu uporabu i edukaciju o sigurnijoj upotrebi za osobe s problemom ovisnosti koje intravenozno unose drogu.
- Cijepljenje protiv hepatitisa A i B, tetanusa, gripe i COVID-19, uz omogućavanje dostupnosti cjepiva protiv pneumokoka osobama s povećanim rizikom.
- Rutinsko testiranje na HIV, HCV (također i na HBV za one koji nisu cijepljeni) i druge infekcije kao što je tuberkuloza, integrirano u usluge tretmana osoba s problemom ovisnosti i smanjenja štete.
- Upute i liječenje za one za koje se utvrdi da su zaraženi, uključujući antivirusne tretmane izravnog djelovanja za HCV.
- Promicanje zdravlja usmjereno na sigurniju intravenoznu uporabu, seksualno zdravlje (uključujući korištenje kondoma) te prevenciju, testiranje i liječenje bolesti.
- Individualne intervencije koje koriste proaktivne, sveobuhvatne pristupe, prilagođene potrebama osoba s problemom ovisnosti i lokalnim uvjetima.
Europska slika
Sve izuzev jedne države koje prati Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) besplatno osiguravaju čistu opremu za intravenoznu uporabu droga, putem specijaliziranih prodajnih mjesta. Međutim, diljem Europe postoje značajne razlike u pokrivenosti, što ukazuje na potrebu povećanja pružanja usluga u nekim državama. Liječenje opioidnim agonistima provodi se diljem Europe, ali pokrivenost je i dalje niska u brojnim državama, uključujući neke koje prijavljuju čimbenike rizika za infekciju HIV-om ili HCV-om među osobama koje intravenozno unose droge. Većina država članica EU usvojila je strategije vezano uz suočavanje sa problematikom hepatitisa C te uvela antivirusne tretmane izravnog djelovanja za HCV, iako je općenita pokrivenost i dalje niska. Brojne inicijative na razini EU nastojale su razmijeniti iskustva dobre prakse (npr. HepCare, JA Integrate), dok je inicijativa EMCDDA-a o HCV-u razvila alate za podršku dionicima u okruženju službi u području droga s ciljem smanjenja prepreka testiranju na HCV i skrbi za osobe s problemom ovisnosti koje intravenozno unose drogu.
Više informacija dostupno je na poveznici kako slijedi:
Od danas cijepljenje odraslih i djece u dobi 5 i više godina na punktu Rockefellerova 4
Na punktu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na adresi Rockefellerova 4, građani se bez prethodne najave mogu cijepiti:
- svake srijede od 16.00 do 20.00 sati
Dostupna su sva cjepiva, a građani mogu primiti prvu, drugu ili treću dozu cjepiva.
Počevši od srijede 15.12. na ovom punktu će se cijepiti i djeca u dobi 5 i više godina, također bez naručivanja i najave. Djeca na cijepljenje dolaze u pratnji roditelja.
Također, roditelji se za cijepljenje mogu javiti izabranom pedijatru ili liječniku obiteljske medicine kao i školskom liječniku. Potiče se cijepljenje djece u ambulantama no zbog veće dostupnosti i bržeg ostvarivanja prava na cijepljenje zavodi za javno zdravstvo će kada bude potrebno sukladno interesu roditelja u svojim županijama organizirati i cijepljenje na punktovima, kao što HZJZ i ŠNZ organiziraju u Zagrebu na Školi narodnog zdravlja u Rockefellerovoj 4.
Natječaj Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) za edukaciju pripravnika za 2022. godinu
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), 10. prosinca 2021. godine otvorio je natječaj za edukaciju pripravnika za 2022. godinu. Za diplomirane pripravnike otvoreno je osam slobodnih mjesta.
Kandidati za pripravništvo prijavljuju se putem aplikacije EMCDDA za e-zapošljavanje, dostupnoj na poveznici kako slijedi: https://e-recruitment.emcdda.europa.eu/e-recruitment/jobvacancies.
Rok za prijavu je 10. siječnja 2022. godine.
EMCDDA promiče razmjenu profesionalnog iskustva u području politike o drogama, na način da privremeno zapošljava upućene nacionalne stručnjake, koristeći njihovo stručno znanje i iskustvo, a posebno u područjima gdje navedena stručnost nije lako dostupna.
Zapošljavanje u EMCDDA-u uglavnom je moguće prijavom na poziv koji je raspisao EMCDDA. Smjernice o zapošljavanju u EMCDDA donesene su s ciljem boljeg razumjevanja funkcioniranja procesa zapošljavanja, kao i razmjenom korisnih informacije o načinu na koji će EMCDDA obraditi osobne podatke kandidata tijekom postupka zapošljavanja.
Predmetne Smjernice dostupne su na linku kako slijedi: https://www.emcdda.europa.eu/about/jobs.
Predstavljanje Studije o analizi terapijskih, zakonodavnih i financijskih pretpostavki i uvjeta za provedbu Pilot projekta uvođenja distribucije supstitucijske terapije metadona i buprenorfina u ljekarnama
(Zagreb, 10. prosinca 2021.)
Na skupu održanom 10. prosinca 2021. u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo predstavnicima resorniih ministarstava, županijskih zavoda za javno zdravstvo, bolničkih ustanova te relevantnih komora predstavljeni su rezultati Studije o analizi terapijskih, zakonodavnih i financijskih pretpostavki i uvjeta za provedbu Pilot projekta uvođenja distribucije supstitucijske terapije metadona i buprenorfina u ljekarnama.
U suradnji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u tijeku je provedba pripremnih aktivnosti s ciljem revizije postojećih Smjernica za farmakoterapiju opijatskih ovisnika metadonom i Smjernice za farmakoterapiju opijatskih ovisnika buprenorfinom koje su donesene 2006. godine, a kako bi se iste uskladile sa rezultatima evaluacije provedbe supstitucijske terapije, smanjila mogućnosti zlouporabe terapije, povećala ušteda u troškovima izdavanja i liječenja neželjenih kliničkih događaja.
U okviru navedenih aktivnosti, uz potporu Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od strane Hrvatske ljekarničke komore u 2021., izrađena je Studija o analizi terapijskih, zakonodavnih i financijskih pretpostavki i uvjeta za provedbu Pilot projekta uvođenja distribucije supstitucijske terapije metadona i buprenorfina u ljekarnama.
Svrha Studije bila je provesti analizu opravdanosti novog načina izdavanja supstitucijske terapije kao i definiranje stručnih, zakonodavnih i financijskih pretpostavki i procedura za njegovu integraciju u hrvatski zdravstveni sustav te aspekata izmjene načina izdavanja supstitucijske terapije pacijentima koji u svojoj terapiji imaju metadon i buprenorfin.
Demanti pogrešno prenesene izjave o COVID potvrdama za djecu
Zamjenica ravnatelja HZJZ-a prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. dana 13.12.2021. nije izjavila da HZJZ razmišlja o uvođenju COVID potvrde za djecu već je izjavila da djeca nakon cijepljenja trebaju imati pravo na EU digitalnu COVID potvrdu kao što imaju i odrasle osobe.
Što se tiče HZJZ-a, COVID potvrde za djecu ne mogu biti obavezane u niti jednoj situaciji osim onoga što je na snazi kroz odluke stožera. Prema mišljenju HZJZ-a, COVID potvrde za djecu nikako ne mogu biti uvjet za ulazak u školu, vrtić ili u drugu ustanovu ili na drugo mjesto.
Kod nekih putovanja u inozemstvo djeca trebaju imati COVID potvrde sukladno pravilima zemlje u koje putuju pa je nužno omogućiti da i djeca mogu dobiti COVID potvrdu. Do sada je u Hrvatskoj izdano više od 202.000 COVID potvrda za djecu.
Implementacija dobrih europskih praksi u zaštiti mentalnog zdravlja
Započela je provedba europskog JA ImpleMENTAL projekta u kojem HZJZ ima važnu ulogu
Mentalni poremećaji jedan su od najznačajnijih javnozdravstvenih izazova. Njihova rasprostranjenost te opterećenje koje uzrokuju (uključujući i invaliditet) kako na zdravstveni sustav, tako i na financije država diljem svijeta, ukazuju na nužnost promptnog djelovanja na više razina, uključujući i političko djelovanje.
Više od jedne na šest osoba diljem Europske unije (EU) imale su poteškoće mentalnog zdravlja u 2016., što je otprilike 84 milijuna ljudi. Štoviše, mentalnim poremećajima i poremećajima u ponašanju, uključujući samoozljeđivanje, pripisano je 165.000 smrtnih slučajeva, u 2016. godini.
Organizacija skrbi za mentalno zdravlje znatno se razlikuje u pojedinim državama EU. Neke zemlje se još uvijek oslanjaju na institucionalnu skrb (najčešće u velikim psihijatrijskim bolnicama), dok su se druge usmjerile na pružanje skrbi u zajednici (deinstitucionalizacija). Mentalno zdravlje treba biti prioritet u svijetu i u EU, naročito u svjetlu trenutne pandemije SARS CoV-2 virusa.
S tim u skladu, započela je provedba europske zajedničke akcije, (eng. Joint Action – JA) “JA-ImpleMENTAL“. JA-ImpleMENTAL je projekt Europske komisije, koji za cilj ima potporu državama u njihovim nastojanjima u poboljšanju skrbi za mentalno zdravlje.
Projektom se nastoji poduprijeti države članice, odnosno projektne partnere, u implementaciji dvaju primjera dobre prakse iz područja zaštite mentalnog zdravlja i prevencije suicida:
- Reforma mentalnog zdravlja u Belgiji
- Austrijska praksa prevencije suicida (tzv. SUPRA)
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u ovom projektu sudjeluje kao partner te kao voditelj diseminacijskog radnog paketa (WP2 Dissemination).
Hrvatska se svojim sudjelovanjem u ovom projektu obvezala implementirati obje navedene najbolje prakse.
JA ImpleMENTAL okuplja 40 organizacija iz 21 zemlje Europske unije/ Europskog gospodarskog prostora te je službeno započela 1. listopada 2021., a trajat će 36 mjeseci (tri godine).
Početak zajedničke akcije obilježen je kick-off sastankom koji je bio održan 23. i 24. studenog 2021. godine, a ne kojem je sudjelovala i gospođa Stella Kyriakides, europska povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane.
Glavni zadaci zajedničke akcije su:
- Podržati uspostavu mreža za razmjenu znanja za učinkovitu provedbu najboljih praksi;
- Razumjeti i mapirati trenutnu situaciju mentalnog zdravlja i usluga mentalnog zdravlja te identificirati potrebe i nedostatke u znanju za uspostavu, poboljšanje ili povećanje međusektorskih mreža i usluga mentalnog zdravlja u zajednici koje se temelje na uspostavi mobilnih timova za pružanje intervencija u zajednici i usmjerene su na korisnike unutar zemalja sudionica;
- Razumjeti i mapirati utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje, s naglaskom na ranjive skupine i ranjive skupine u nastajanju, potonje uključujući mlade ljude i zdravstvene radnike;
- Pridonijeti stvaranju i širenju znanja o preprekama, ali i potporama za razvoj i provedbu međusektorskih usluga promicanja mentalnog zdravlja i skrbi usmjerene na pacijenta/korisnika, kao i strategija prevencije suicida u europskim zemljama;
- Poboljšati mentalno zdravlje i dobrobit djece, adolescenata, odraslih i starije populacije olakšavanjem njihovog pristupa skrbi, kao i promicanjem i poboljšanjem kontinuiteta, kvalitete i koherentnosti prilagođenih preventivnih, promotivnih, kurativnih i rehabilitacijskih usluga mentalnog zdravlja njihovim individualnim potrebama, osiguranim u njihovom lokalnom i društvenom okruženju;
- Povećati učinkovitost i dostupnost sustava mentalnog zdravlja;
- Poticati interdisciplinarnu suradnju, kao i povećanje integracije mentalnog zdravlja u primarnu zdravstvenu zaštitu, čime će se pridonijeti razvoju zdravstvenih usluga koje pružaju usmjereniju i koordiniranu skrb osobama s (često komorbidnim) mentalnim i tjelesnim zdravstvenim stanjima;
- Podržati pomak u upravljanju i organizaciji usluga mentalnog zdravlja od institucionalizirane skrbi za mentalno zdravlje prema (održivoj) uspostavi lokalnih mreža u zajednici, usmjerenih na korisnike za integrirane usluge mentalnog zdravlja u državama članicama EU-a;
- Pridonijeti smanjenju smrtnosti od suicida u Europi;
- Pridonijeti boljoj i učinkovitijoj upotrebi podataka i informacija za razvoj, provedbu, praćenje i evaluaciju međusektorskih usluga, kao i usluga za promicanje i prevenciju mentalnog zdravlja usmjerenih na klijenta/korisnika.
Trajanje projekta: 36 mjeseci (01.10.2021.-30.9.2024.)
Ukupna vrijednost projekta: 6.748.030,04 HRK
Voditeljica projekta za HZJZ: prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med.
Više o zajedničkoj akciji možete pogledati na službenoj stranici JA ImpleMENTAL projekta:
Termini i lokacije punktova za cijepljenje u Republici Hrvatskoj tijekom prosinca
U nastavku donosimo sve lokacije i termine po županijama na kojima se možete cijepiti u Republici Hrvatskoj tijekom prosinca 2021. godine:
BJELOVARSKO BILOGORSKA ŽUPANIJA
DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA
KOPRIVNIČKO KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA
VIROVITIČKO PODRAVSKA ŽUPANIJA
HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Vezano uz organizaciju cijepnih punktova za vrijeme blagdana najbolje je posjetiti službene mrežne stranice županijskih zavoda za javno zdravstvo i izravno se informirati oko definiranih termina cijepljenja bez najavljivanja na području pojedine županije (informacije o pojedinim zavodima nalaze se u nastavku teksta).
Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije
Matice hrvatske 15, 43000 Bjelovar
http://www.zzjz-bjelovar.com.hr/
Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije
Nazorova 2a, 35000 Slavonski Brod
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije
Dr. Ante Šercera 4a, 20001 Dubrovnik, p.p. 58
Zavod za javno zdravstvo Istarske županije
Nazorova 23, 52100 Pula
Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije
Dr. Vlatka Mačeka 48, 47000 Karlovac
Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije
Trg Tomislava dr. Bardeka 10/10, 48000 Koprivnica
Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije
Ivana Gorana Kovačića 1, 49250 Zlatar
Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije
Senjskih žrtava 2, 53000 Gospić
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Ivana Gorana Kovačića 1E, 40000 Čakovec
Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije
Drinska 8, 31000 Osijek
Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije
Županijska 9, 34000 Požega
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije
Krešimirova ulica 52a, 51000 Rijeka
Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije
Ulica Kralja Tomislava 1, 44000 Sisak
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije
Vukovarska 46, 21000 Split
Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije
M. Gupca 74, 22000 Šibenik
Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije
I. Meštrovića 1, 42000 Varaždin
Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije
Lj. Gaja 21, 33000 Virovitica
Zavod za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije
Zvonarska 57, 32100 Vinkovci
Zavod za javno zdravstvo Zadar
Kolovare 2, 23000 Zadar
Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije
Mokrička 54, 10290 Zaprešić
Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Zagreb
Mirogojska cesta 16, 10000 Zagreb
Testiranje na COVID-19 u HZJZ za vrijeme blagdana
Testiranje na COVID-19 u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo odvijat će se prema dosadašnjim terminima. Za vrijeme blagdana testni punkt neće raditi na sljedeće datume:
25. prosinca 2021.
26. prosinca 2021.
1. siječnja 2022.
6. siječnja 2022.
Narudžbe za testiranje zaprimamo putem standardne procedure, odnosno online obrasca na sljedećoj poveznici:
https://covid.hzjz.hr/lokacija/rockefellerova/