Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Predstavljanje rezultata istraživanja “Oglašavanje i marketinško komuniciranje hrane i bezalkoholnih pića u blizini osnovnih škola”

HZJZ I UNICEF predstavljaju rezultate istraživanja

„OGLAŠAVANJE I MARKETINŠKO KOMUNICIRANJE HRANE I BEZALKOHOLNIH PIĆA U BLIZINI OSNOVNIH ŠKOLA U HRVATSKOJ“ koje će se održati 20.veljače 2026. u 11:00 sati u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, 10000, Zagreb.

U sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku predstavit će ključne uvide istraživanja „Oglašavanje i marketinško komuniciranje hrane i bezalkoholnih pića u blizini osnovnih škola u Hrvatskoj“.

Riječ je o prvom istraživanju ove vrste u Republici Hrvatskoj, usmjerenom na procjenu izloženosti djece oglašavanju hrane i bezalkoholnih pića u blizini osnovnih škola te njegovih mogućih javnozdravstvenih učinaka. Brojna istraživanja pokazuju da izloženost djece oglašavanju hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli utječe na povećan unos takvih proizvoda te povećava rizik od prekomjerne tjelesne mase i debljine. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da su u blizini škola u Hrvatskoj djeca okružena brojnim oglasima za zaslađena bezalkoholna pića, slatkiše, slane grickalice pekarske proizvode i brzu hranu.

U Republici Hrvatskoj 36,1 % djece u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Oglašavanje hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli utječe na prehrambene preferencije i zahtjeve, kupovne navike te kratkoročne stilove prehrane u djece. Ovaj utjecaj prisutan je i u potrošačkom ponašanju kasnije u odrasloj dobi.

Popis lijekova za siječanj 2026.

17. veljače 2026.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.01.2026. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)

COVID -19 U Hrvatskoj (17.2.2026)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 7. kalendarskom tjednu (tjedan od 9. do 15. veljače 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 104 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 7. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Nove antidopinške sankcije u Australiji

Australsko tijelo za integritet sporta (Sport Integrity Australia) početkom veljače objavilo je nove odluke u predmetima kršenja antidopinških pravila, čime se potvrđuje kontinuirana i dosljedna provedba Svjetskog antidopinškog kodeksa na nacionalnoj razini.

Prema objavljenim informacijama, više sportaša iz različitih sportova sankcionirano je zbog prisutnosti zabranjenih tvari ili drugih kršenja antidopinških pravila.

Među objavljenim slučajevima ističu se:

Thomas Deakin, ragbijaš, kojemu je izrečena tromjesečna zabrana nastupa zbog kršenja antidopinških pravila,
Jacob Cremen-Darkin, igrač ragbija u invalidskim kolicima, kojemu je izrečena dvogodišnja zabrana nastupa,
Filip Vulić, boksač, kojemu je također izrečena dvogodišnja zabrana nastupa.

Odluke su donesene u skladu s važećim nacionalnim propisima i međunarodnim standardima, uz primjenu načela stroge odgovornosti sportaša za tvari pronađene u njihovu organizmu. U pojedinim predmetima uzete su u obzir i olakotne okolnosti, uključujući suradnju sportaša ili specifične okolnosti pojedinog slučaja.

Objava ovih odluka podsjeća na to da antidopinški sustav djeluje kontinuirano, neovisno o održavanju velikih međunarodnih natjecanja. Nacionalne antidopinške organizacije redovito provode testiranja, vode postupke upravljanja rezultatima te javno objavljuju sankcije u skladu s načelima transparentnosti.

Borba protiv dopinga usmjerena je ne samo na očuvanje ravnopravnosti natjecanja, već i na zaštitu zdravlja sportaša te očuvanje povjerenja javnosti u sport. Sustavna provedba antidopinških pravila i međunarodna suradnja ključni su elementi u očuvanju integriteta sporta na globalnoj razini. (J.K.)

NATJEČAJ: Mreža škola koje promiču zdravlje “Schools for Health in Europe Network Foundation (SHE)

Uključivanje novih odgojno-obrazovnih ustanova

Promicanje zdravlja u školi predstavlja temelj stvaranja sigurnog, poticajnog i uspješnog odgojno-obrazovnog okruženja. Škola koja promiče zdravlje sustavno i planski brine o dobrobiti učenika i zaposlenika, razvija zdravstvenu pismenost te obogaćuje sadržaje školskih kurikula. Na taj način se utječe na oblikovanje zdravih životnih stilova kako učenika tako i zaposlenika odgojno-obrazovnih ustanova.

Mreža Schools for Health in Europe (SHE) povezuje škole diljem Europe koje zdravlje prepoznaju kao strateški prioritet. Razmjenom iskustava, pružanjem stručne podrške i međusektorske suradnje, SHE škole postaju primjeri dobre prakse i nositelji pozitivnih promjena u školi i lokalnoj zajednici.

Hrvatska mreža SHE škola danas okuplja više od 40 odgojno-obrazovnih ustanova, a u školskoj godini 2026./2027. Svake godine se pruža mogućnost za uključivanjem novih članica. Nove škole imat će mentorsku podršku iskusnih SHE škola, što osigurava kvalitetnu provedbu i kolegijalnu podršku u ostvarivanju zadanih aktivnosti.

Za odgojno-obrazovne ustanove koje prepoznaju potrebu sustavnog jačanja zdravstvene pismenosti i žele postati dio europske mreže škola koje promiču zdravlje, otvorene su prijave na Natječaj do 2. ožujka 2026. putem prijavnog obrasca na poveznici Natječaj za SHE mrežu škola 2026/27.

Ispunite obrazac

Mogućnosti odabira su ograničene.

Cjelovitost ispunjenog prijemnog obrasca i prihvatljivost sadržaja motivacijskog pisma utvrdit će povjerenstvo sastavljeno od članova Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Agencije za odgoj i obrazovanje, a obavijest o izabranim odgojno-obrazovnim ustanovama će biti objavljena na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo skolska.medicina@hzjz.hr i Agencije za odgoj i obrazovanje https://www.azoo.hr/, najkasnije do 5. ožujka 2026.

ADEL – Vodič kroz Popis zabranjenih sredstava 2026.

Na WADA-inoj online edukacijskoj platformi ADEL (Anti-Doping Education and Learning) objavljen je još jedan prijevod tečaja na hrvatski – Vodič za sportaše i prateće osoblje sportaša kroz Popis zabranjenih sredstava 2026.

Razumijevanje Popisa zabranjenih sredstava ključno je za čisto natjecanje. U ovom kratkom tečaju sportaši i prateće osoblje sportaša naučiti će kako se snalaziti na Popisu, što se promijenilo za 2026. godinu, kako provjeriti lijekove te kada treba podnijeti zahtjev za terapijsko izuzeće (TUE).

Što je Popis zabranjenih sredstava? Popis zabranjenih sredstava je međunarodni standard koji označava tvari i metode koje su zabranjene u sportu. Ažurirani Popis objavljuje se na web stranici WADA-e svake godine 1. listopada a stupa na snagu 1. siječnja sljedeće godine.

Kada se tvari ili metode dodaju na Popis? Tvar ili metoda uvrštava se na Popis ako se utvrdi da tvar ili metoda ispunjava barem 2 od 3 kriterija:

potencijal poboljšanja sportske izvedbe
rizik za zdravlje sportaša
krši duh sporta

I ovaj tečaj omogućuje stjecanje certifikata, da bi se on dobio, potrebno je dovršiti sve module i postići rezultat veći od 80% u završnom kvizu.

Podsjećamo da se ovom tečaju kao i svim ostalim antidopinškim edukacijskim sadržajima na ADEL platformi može pristupiti putem sljedeće poveznice: https://adel.wada-ama.org/learn (F.A.L.)

Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti 2026.

Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti obilježava se 15. veljače.

Ovim se danom podiže svijest i potiče bolje razumijevanje izazova povezanih s dječjim rakom te načina na koji oni utječu na djecu i adolescente oboljele od raka, one koji su bolest preboljeli, njihove obitelji i društvo u cjelini.

Istodobno se naglašava potreba za ravnopravnim i kvalitetnijim pristupom liječenju i zdravstvenoj skrbi za svu djecu oboljelu od raka, bez obzira gdje žive.

Obilježavanje je pokrenula organizacija Childhood Cancer International (CCI), s ciljem promicanja boljeg razumijevanja izazova povezanih s dječjim rakom te naglašavanja potrebe za pravednijim i kvalitetnijim pristupom liječenju i skrbi za svu djecu oboljelu od raka.

Rak može zahvatiti ljude svih dobnih skupina i bilo koji dio tijela.

Počinje genetskom promjenom u jednoj stanici, koja može rasti u tumor, širiti se na druge dijelove tijela i, ako se ne liječi, narušiti zdravlje ili uzrokovati smrt. Za razliku od raka kod odraslih, većina dječjih tumora nema poznat uzrok. Iako su provedene brojne studije, vrlo mali broj dječjih tumora povezan je s okolišnim ili životnim čimbenicima. Prevencija raka u djece trebala bi se usmjeriti na zdrav način života koji smanjuje rizik od nastanka sprječivog raka u odrasloj dobi.

Svake godine, više od 400.000 djece i adolescenata mlađih od 20 godina oboli od raka.

Prema zadnjim objavljenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u 2023. godini dijagnoza maligne bolesti postavljena u 97 djece (32 u dobi od 0-4 godine, 29 u dobi 5-9 godina i 36 u dobi od 10-14 godina), od toga 47 djevojčica i 50 dječaka. U 2024. godini od malignih bolesti umrlo je 10 djece (3 u dobi od 0-4 godine, 5 u dobi 5-9 godina i 2 u dobi 10-14 godina), od toga 6 djevojčica i 4 dječaka.

Globalna inicijativa za dječji rak

Globalna inicijativa za dječji rak je međunarodni program koji je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) s ciljem da se djeci oboljeloj od raka, bez obzira na to gdje žive, osigura pravovremena, kvalitetna i dostupna skrb.

Inicijativa je usmjerena na:

rano prepoznavanje i točnu dijagnozu
dostupnost esencijalnih lijekova i tehnologija
standardizirane i učinkovite terapije
jačanje zdravstvenih sustava i edukaciju zdravstvenih radnika
podršku djeci, obiteljima i preživjelima

Inicijativa teži tome da se do 2030. godine poveća stopa preživljavanja djece oboljele od raka na najmanje 60 % u cijelom svijetu.

Budući da se dječji rak ne može spriječiti, najvažniji su rano prepoznavanje simptoma, točna i brza dijagnoza te pravodobno liječenje. Rano otkrivanje povećava šanse za preživljavanje, smanjuje potrebu za intenzivnijim liječenjem i poboljšava kvalitetu života djece i njihovih obitelji.

Izvori:

ICCD

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cancer-in-children

https://www.who.int/initiatives/the-global-initiative-for-childhood-cancer

https://www.childhoodcancerinternational.org/

Ispravak dijela javnog natječaja od dana 11. veljače 2026.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje ispravak dijela javnog natječaja od dana 11. veljače 2026.

Više pogledajte ovdje.

Popuštanje zabrane prema Rusiji

Rusija bi se mogla približiti povratku u međunarodni sport, no neriješena pitanja oko sustavnog dopinga i dalje bacaju sjenu na tu mogućnost, čak i dok pojedine svjetskesportske organizacije pokazuju spremnost na ublažavanje ograničenja.

Nakon gotovo deset godina sankcija koje su u početku bile povezane s raširenim kršenjem antidopinških pravila, a kasnije i s ruskom invazijom na Ukrajinu, razgovori na nedavnom dvodnevnom sastanku Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) u Milanu naznačili su rastuću otvorenost nekih dužnosnika prema reintegraciji ruskih sportaša u međunarodna natjecanja, izvijestio je The New York Times.

Predsjednica MOO-a Kirsty Coventry u svom je obraćanju delegatima izbjegla izravno spominjanje Rusije, ali je naglasila predanost organizacije političkoj neutralnosti.
„Mi smo sportska organizacija“, rekla je Coventry. „To znači da sport mora ostati neutralno područje.“

Izolacija Rusije iz međunarodnog sporta započela je mnogo prije rata u Ukrajini. Još 2016. godine. Prema izvješću koje je naručila Svjetska antidopinška agencija (WADA) utvrđeno je da je Rusija između 2011. i 2015. provodila „državno vođen“ sustav dopinga koji je obuhvatio više od tisuću sportaša. Istrage koje su uslijedile otkrile su i manipulaciju uzorcima tijekom Zimskih olimpijskih igara u Sočiju 2014.

Posljedice su bile bez presedana. Ruskim atletičarima zabranjen je nastup na Olimpijskim igrama u Riju 2016., a uoči Zimskih igara u Pjongčangu 2018. MOO je suspendirao Ruski olimpijski odbor. Iako su neke mjere kasnije ublažene, ruski su sportaši i dalje smjeli nastupati samo pod neutralnim statusom, bez zastave i himne.

Ta su ograničenja trebala isteći nakon Zimskih olimpijskih igara u Pekingu 2022., na kojima su sportaši natjecali pod zastavom Ruskog olimpijskog odbora. No invazija na Ukrajinu, pokrenuta svega nekoliko dana nakon Igara, potaknula je MOO da ponovno preporuči zabrane za sportaše iz Rusije i Bjelorusije, čime je produljena njihova međunarodna izolacija.

U posljednje vrijeme, međutim, vide se znakovi postupne reintegracije. Međunarodne federacije za judo i taekwondo već su ukinule zabrane i dopustile ruskim sportašima ponovno natjecanje pod ruskom zastavom. U prosincu je MOO preporučio da se ruskim i bjeloruskim mladim sportašima omogući povratak u međunarodna natjecanja, uključujući i Olimpijske igre mladih.

Za sada ruski sportaši na Zimskim olimpijskim igrama 2026. u Italiji mogu nastupati samo kao „neutralni pojedinačni sportaši“, nakon provjere kojom se utvrđuje da nemaju vojne veze, da nisu javno podržavali rat u Ukrajini te da poštuju antidopinška pravila. Prema podacima The New York Timesa, Rusija na ovim Igrama ima tek 13 kvalificiranih sportaša – najmanju delegaciju od 1908. godine.

Širi povratak u međunarodnu sportsku zajednicu zahtijevao bi ukidanje suspenzije Ruskog olimpijskog odbora, uvedene 2023. nakon što je Moskva pripojila sportske organizacije na okupiranim ukrajinskim teritorijima. Čak i tada, svaka bi sportska federacija pojedinačno odlučivala o mogućem ukidanju zabrana, pri čemu mnoge od njih i dalje ističu zabrinutost zbog pitanja integriteta natjecanja i poštovanja antidopinških propisa.

Dodatne napetosti izazvao je i nedavni slučaj ukrajinskog skeletonaša Vladyslava Heraskevycha kojemu je MOO zabranio korištenje kacige s posvetom ukrajinskim sportašima poginulima tijekom ruske invazije, a koju je nosio na službenim treninzima i natjecanjima uoči Zimskih olimpijskih igara u Italiji.

Unatoč signalima mogućeg popuštanja, globalno povjerenje u ruski sportski sustav i dalje ostaje narušeno – a nasljeđe dopinških skandala još uvijek snažno oblikuje rasprave o njegovom povratku na svjetsku scenu. (J.K)

Natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja

Na temelju članka 181. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 133/20, 147/20, 136/21, 119/22, 156/22, 33/23, 145/23, 36/24, 102/25), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15, 100/18, 33/23) te Plana specijalizacija i užih specijalizacija za 2025. odobrenih od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći natječaj.

Više pogledajte ovdje.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (6. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj su tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 8. veljače 2026. godine, zaprimljene ukupno 40 252 prijave oboljelih od gripe, od čega je 426 prijava pristiglo u posljednjem, 6. tjednu (grafikon 1.). Nastavlja se trend pada broja zaprimljenih prijava oboljelih od gripe.

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 6. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Osječko-baranjskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 6. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno šezdeset i devet smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu HZJZ-a, u posljednjem tjednu 3 % testiranih uzoraka bilo je pozitivno na gripu. U pozitivnim uzorcima potvrđena je gripa A.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju Odluka Upravnog vijeća KLASA: 007-03/25-15/9, URBROJ: 117-17-25-6 od dana 29. rujna 2025., KLASA: 007-03/25-15/11, URBROJ: 117-17-25-6 od dana 28. studenog 2025., KLASA: 007-03/25-15/12, URBROJ: 117-17-25-6 od dana 22. prosinca 2025., kao i na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/22-03/131, URBROJ: 534-03-3-1/6-22-03 od dana 16. ožujka 2022., KLASA: 100-01/23-03/127, URBROJ: 534-03-3-1/6-23-6 od dana 12. lipnja 2023., KLASA: 100-01/23-03/127, URBROJ: 534-03-3-1/8-23-8 od dana 6. srpnja 2023., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-20 od dana 30. rujna 2024., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/5-24-28 od dana 6. studenog 2024., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-38 od dana 12. prosinca 2024., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-11 od dana 17. ožujka 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-17 od dana 28. travnja 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/3-25-30 od dana 21. listopada 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/4-25-34 od dana 12. studenog 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/3-26-41 od dana 21. siječnja 2026., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/3-26-42 od dana 19. siječnja 2025., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

COVID -19 U Hrvatskoj (10.2.2026)

U 6. kalendarskom tjednu (tjedan od 2. do 8. veljače 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 119 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 6. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Fitness i amaterski sport postaju novo žarište dopinga

Antidopinške agencije diljem svijeta upozoravaju na zabrinjavajući porast korištenja zabranjenih tvari u rekreativnom sportu i fitnessu što pokazuje da doping sve više izlazi iz okvira profesionalnog sporta i postaje ozbiljan javnozdravstveni problem. Prema najnovijim izvješćima gotovo svaki deseti rekreativac u teretanama u Europi i Sjevernoj Americi koristi neki oblik nedozvoljenih sredstava, od anaboličkih steroida i hormona rasta do stimulansa i tzv. “sredstava za ubrzavanje oporavka”. Glavni motivi su brza izgradnja mišićne mase, povećanje izdržljivosti, poboljšanje estetike tijela ili jednostavno želja da se impresioniraju prijatelji i pratitelji na društvenim mrežama.

Stručnjaci upozoravaju da takva praksa nosi ozbiljne zdravstvene rizike. Dugotrajno uzimanje steroida i hormona rasta može uzrokovati hormonalne poremećaje, oštećenje jetra, srčane probleme, povećanu agresivnost, depresiju, pa čak i trajne kronične bolesti. Iako se često čini da rezultati dolaze brzo i lako, opasnosti su stvarne i često nevidljive na prvi pogled.

Posebno zabrinjava trend među mladima i amaterskim sportašima. Istraživanja pokazuju da se tinejdžeri i mladi odrasli već u dobi od 16 do 20 godina okreću dopingu, često pod pritiskom influencera, društvenih mreža i idealiziranih prikaza “fitnes ikona”. Mnogi proizvode i savjete pronalaze preko interneta ili na crnom tržištu gdje je kvaliteta proizvoda neprovjerena, a rizik za zdravlje velik. Sve češće se koriste i tzv. “legalni steroidi” i suplementi s neprovjerenim sastavom, koji izgledom i marketingom podsjećaju na legalne proizvode no u sebi mogu sadržavati zabranjene tvari. To stvara dodatnu opasnost jer korisnici često nisu svjesni da krše pravila ili ugrožavaju vlastito zdravlje.

Primjerice, nedavno istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da je više od 15 % mladih muškaraca u fitness centrima probalo barem jedan oblik nedozvoljenih tvari u proteklih godinu dana. Slični trendovi bilježe se i u Europi, posebno među amaterima koji se pripremaju za lokalna natjecanja u bodybuildingu ili CrossFit-u gdje često vlada stav “cilj opravdava sredstvo”.

Antidopinške organizacije i fitness udruge stoga pozivaju na snažniju edukaciju i prevenciju, posebno u teretanama, školama i rekreativnim centrima. Cilj je podizanje svijesti o opasnostima dopinga, promicanje zdravog i odgovornog pristupa tjelesnoj aktivnosti i stvaranje sigurnog okruženja za sve sportaše. Stručnjaci naglašavaju da doping nije problem samo profesionalnog sporta, već i šireg društva. “Sport bi trebao biti simbol zdravlja, fair-playa i pozitivnih vrijednosti, a ne sredstvo za postizanje brzih i rizičnih rezultata,” poručuju.

Kao rekreativci, važno je biti informiran i oprezan. Preporučuje se provjeravati sastav svih suplemenata prije upotrebe, konzultirati se s liječnikom ili nutricionistom, održavati balans između treninga, prehrane i odmora te razvijati realne i zdrave ciljeve. Umjesto da se traži brz i rizičan put do “savršene forme”, zdrav pristup sportu donosi dugoročne rezultate i očuvanje zdravlja, što je ipak najveća vrijednost bavljenja sportom. (J.B)

Tjedan zdravlja na radnom mjestu od 9. do 15. veljače

Promicanje zdravlja na radnom mjestu predstavlja zajedničke napore poslodavaca, djelatnika i društva u cjelini s ciljem poboljšanja zdravlja i dobrobiti ljudi na njihovom radnom mjestu.

Zašto su važni programi promicanja zdravlja na radnom mjestu?

Na individualnoj razini rezultiraju većom svijesti o važnosti očuvanja zdravlja i zdravih životnih navika, unapređenju zdravlja, većem zadovoljstvu poslom, ali i manjem broju nesreća i bolovanja. U radnom okružju dovode do promjena stvaranjem optimalnijih radnih uvjeta, poboljšanjem organizacijske klime i radnih procesa što doprinosi sinergiji i rezultira boljim rezultatima rada svih.

Prvi korak osobito je važan, a to je zainteresiranost i motiviranost svih da se u radnom okruženju pokrene pitanje promicanja i očuvanja zdravlja, nakon čega slijedi analiza stanja, edukacija djelatnika te ostale radnje usmjerene na poboljšanje radnog okruženja i usvajanja zdravih navika kod djelatnika.

Promicanje zdravlja na radnom mjestu učinkovito je ako nadopunjuje mjere zaštite i sigurnosti na radu, ukoliko je prilagođeno okolnostima u pojedinoj organizaciji te ako su svi uistinu zainteresirani i uključeni u procese.

Kultura promicanja zdravog radnog okruženja je dugotrajan proces vezan uz brojna i različita tematska poručja, kako pojedinca tako i tvrtke u cjelosti, s ciljem očuvanja ne samo zdravlja pojedinog djelatnika nego i ukupnog gospodarskog prosperiteta tvrtke i društva u cjelosti.

Nacionalni program Živjeti zdravo i Tvrtka prijatelj zdravlja

S ciljem unapređenja zdravlja na radnom mjestu Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u okviru Nacionalnog programa Živjeti zdravo provodi komponentu Zdravlje i radno mjesto te unutar nje aktivnost Tvrtka prijatelj zdravlja.

Za dobivanje certifikata Tvrtka prijatelj zdravlja potrebno je zadovoljiti određene kriterije. Tim stručnjaka HZJZ-a dolazi u nadzorni posjet tvrtki, gdje provodi ocjenjivanje šest područja radnog okruženja: prehrana, promicanje tjelesne aktivnosti, zaštita zdravlja djelatnika na radnom mjestu, zabrana pušenja, zabrana konzumacije alkohola i radni okoliš. Sukladno tome provodi se prema potrebama daljnja edukacija djelatnika, Poligon zdravlja i druge aktivnosti.

Kako se uključiti u obilježavanje Tjedna zdravlja na radnom mjestu?

Tjedan zdravlja na radnom mjestu obilježava se svake godine u drugom tjednu veljače s ciljem poticanja tvrtki i radnih organizacija da putem edukativnih i ostalih aktivnosti podsjete svoje djelatnike na važnost očuvanja zdravlja i stvaranja zdravih navika.

Tijekom Tjedna zdravlja na radnom mjestu održati će se Poligon zdravlja i na našim društvenim mrežama svakodnevno ćemo objavljivati zanimljive sadržaje.

Zapratite nas na društvenim mrežama ŽivjetiZdravo i potaknite svoje bližnje na brigu o očuvanju zdravlja i na radnom mjestu!

Poništenje dijela natječaja od dana 14. studenog 2025.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 14. studenog 2025.

Više pogledajte ovdje.

Dan crvenih haljina 2026.

„Dan crvenih haljina“ globalna je inicijativa posvećena podizanju svijesti o zdravlju žena, s naglaskom na prevenciju bolesti srca i krvnih žila kroz usvajanje zdravih životnih navika.

Kampanju je 2004. godine u Sjedinjenim Američkim Državama pokrenulo Američko kardiološko društvo, a kasnije ju je Svjetska kardiološka federacija proširila na globalnu razinu. Danas se nacionalne kampanje „Go Red for Women“ (#nosicrveno) provode u više od 50 zemalja svijeta, kroz stručne skupove, edukativno-promotivne aktivnosti, modne revije, preventivne zdravstvene preglede i sportska događanja.

Zaštitni znak kampanje je crvena haljina – haljina kao univerzalni simbol žene, a crvena boja kao simbol zdravlja, života i energije, ali i upozorenja.

U Hrvatskoj je ovu kampanju 2019. godine pokrenulo Hrvatsko neurološko društvo, s posebnim naglaskom na prevenciju moždanog udara u žena, a obilježava se prvog petka u veljači.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti kod žena.

Svake minute čak 30 ljudi u svijetu doživi svoj prvi moždani udar, a statistike pokazuju da će jedan od četiri čovjeka tijekom života iskusiti ovu ozbiljnu bolest. Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu.

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Međutim, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

U Hrvatskoj je moždani udar 2024. godine bio treći uzrok smrti.

U 2024. godini od moždanog udara umrlo je 3 656 osoba, odnosno 7,2 % svih umrlih. Od toga je 1 601 umrlih muškarca (6,4 % od svih umrlih muškaraca) i 2 055 umrlih žena (7,9 % od svih umrlih žena).

Učestalost moždanog udara značajno raste s dobi, no više od 60 % moždanih udara događa se osobama mlađim od 70 godina, a 16 % osoba je mlađe od 50 godina.

Kod moždanog udara vrijeme igra ključnu ulogu — u samo jednoj minuti može propasti čak 1,9 milijuna moždanih stanica. Brza reakcija može značiti razliku između života i smrti, između oporavka i trajnih posljedica.

Simptomi moždanog udara

Žene i muškarci koji imaju moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome.

Zato je važno prepoznati simptome i odmah djelovati.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:

iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem.

Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih, te upravo zbog toga stvaraju problem, jer često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.

Specifični simptomi moždanog udara kod žena:

gubitak svijesti ili nesvjestica
opća slabost
poteškoće disanja ili kratkoća daha
zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija
nagla promjena ponašanja
uzrujanost
halucinacije
mučnina ili povraćanje
bol
štucanje.

Čimbenici rizika za moždani udar

Čimbenici rizika na koje možemo utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti):

pušenje
nepravilna prehrana
tjelesna neaktivnost
pretilost
povećana konzumacija alkohola
visoki krvni tlak
povišeni kolesterol
šećerna bolest
bolesti srca (osobito fibrilacija atrija)
tranzitorna ishemijska ataka (TIA).

Čimbenici na koje ne možemo utjecati: životna dob, spol, obiteljska sklonost.

Specifični čimbenici rizika za moždani udar kod žena:

oralni kontraceptivi – tablete za kontracepciju s vremenom su postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju poduzeti dodatne mjere opreza.
trudnoća – rizik od moždanog udara u trudnica iznosi 21 na 100 000, s najvećim rizikom od moždanog udara u trećem tromjesečju i nakon porođaja. Trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati.
preeklampsija – visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće. Preeklampsija udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu.
korištenje hormonske nadomjesne terapije.
migrene s aurom – migrene s aurom povezane su s ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste oralne kontraceptive.

Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
Ograničite konzumaciju alkohola.
Nemojte pušiti.
Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Letak Moždani udar

ZOI 2026.- Biatlonka izbačena iz reprezentacije

Velika olimpijska nada talijanskog biatlona Rebecca Passler pala je na dopinškom testiranju

Zimske olimpijske igre počinju u petak (06. 02.) svečanom ceremonijom otvaranja u Milanu, no nekoliko dana prije početka ZOI-a, ZOI je završio za biatlonku Rebeccu Passler u čijem je biološkom uzorku otkriven letrozol.

Nakon pozitivnog testa odmah je uklonjena s popisa sportašica na službenoj stranici Saveza te je suspendirana.

Letrozol je lijek je koji snižava razinu estrogena u tijelu. Primarno se koristi u liječenju raka dojke kod žena u postmenopauzi, posebno kod onih čiji je rak pozitivan na hormonske receptore.

Lijek je dostupan samo uz recept liječnika.

Još 2017. godine ista zabranjena tvar u sportu pronađena je u uzorku tenisačice Sare Errani, tadašnje finalistice Roland Garrosa. Errani je pozitivan nalaz pokušala objasniti mogućom kontaminacijom hrane. (V.B)

Testiranje tijekom igara

Upute za sudionike ZOI-a

Nadležno tijelo za provođenje dopinških kontrola na Zimskim olimpijskim igrama 2026. je Međunarodna agencija za testiranje (ITA) – tako je odlučio Međunarodni olimpijski odbor (MOO), a Međunarodni paraolimpijski odbor (IPC) imat će ovlasti za dopinško testiranje na Paraolimpijskim igrama.
Za Olimpijske igre: Između 31. listopada 2025. i 29. siječnja 2026., Međunarodni olimpijski odbor (MOO), tj. Međunarodna agencija za testiranje (ITA) u ime (MOO-a) započela je testiranje sportaša prije Igara. To znači da je sportaša mogla testirati i nacionalna antidopinška agencija u ime ITA-e tijekom tog razdoblja.
Obučeni službenici za dopinšku kontrolu (DCO) prikupljaju uzorke tijekom Igara u skladu s međunarodnim standardima WADA-e. Svi uzorci urina, krvi i osušenih krvnih mrlja (DBS) analizirat će se u laboratoriju akreditiranom od strane WADA u Italiji. Tijekom cijelog procesa dopinške kontrole sportaš ima pravo na prevoditelja, kao i na predstavnika. Sportaševa dobra odluka bila bi da ima predstavnika, poput trenera, predstavnika tima ili liječnika tijekom cijelog postupka provođenja dopinške kontrole. Ako sportaš ima pitanja ili nedoumice tijekom provedbe kontrole, trebao bi zatražiti od DCO-a objašnjenje. Ako ne dobiju adekvatan odgovor, treba kontaktirati voditelja kontrolne stanice DCO-a.
Budite svjesni svojih prava i odgovornosti kao sportaš.
Testiranje tijekom natjecanja je razdoblje koje počinje u 23:59 sati na dan prije natjecanja u kojem sportaš treba sudjelovati pa sve do kraja natjecanja ili procesa prikupljanja uzoraka vezanog uz natjecanje. Svako testiranje koje se ne obavlja tijekom natjecateljskog okvira smatra se testiranjem izvan natjecanja. Treba se prisjetiti da se testiranja razlikuju zbog čega je važno pratiti Popis zabranjenih sredstava.
TUE
Ako sportaš treba kupiti lijek dok je u Italiji, molimo da surađuje s medicinskim timom kako bi se utvrdilo je li lijek dopušten.
Za olimpijske sportaše: budite upoznati s posebnim pravilima o ograničenju volumena za injekcije/infuzije, kao i s posebnim pravilima Igara o zabrani hipoksičnih šatora/uređaja u Olimpijskom selu sportaša te s politikom zabrane igala tijekom Igara.
IV infuzije koje prelaze 100 mL u razdoblju od 12 sati, ali ih izvodi službeno medicinsko osoblje u poliklinikama Olimpijskog sela, dopuštene su za Igre.
U situaciji kada je upotreba igle nužna – i olimpijski i paraolimpijski sportaši će preko voditelja svog tima kontaktirati medicinsko osoblje ZOI-a. Medicinski tim će tijekom trajanja Igara zadržavati i davati “injekcijske lijekove”.
Postojeća terapijska izuzeća (TUE) koja je odobrila nacionalna antidopinška agencija ili međunarodni sportski savez prije početka Igara moraju biti priznata od strane ITA-e za Olimpijske igre i IPC-a za Paraolimpijske igre kako bi bila valjana. Kontaktirajte ITA na tue@ita.sport ili posjetite sport/TUE za pitanja. Kontaktirajte IPC na tue@paralympic.org ili posjetite paralympic.org/antidoping-tue ako imate pitanja.
Za više informacija o olimpijskim TUE-ima u Italiji posjetite https://ita.sport/tue-milanocortina-2026/.
Za više informacija o paraolimpijskim TUE-ima, posjetite paralympic.org/anti-doping-tue. (V.B)

Antidopinška obavještajna i istraživačka mreža

Tjekom svog jučerašnjeg obraćanja na 145. sjednici Međunarodnog olimpijskog odbora, predsjednik Svjetske antidopinške agencije (WADA) Witold Bańka, istaknuo je veliki uspjeh globalne antidopinške obavještajne i istraživačke mreže (GAIIN).

Do danas je inicijativa angažirala gotovo 100 zemalja, pokrenula 225 zajedničkih operacija i zaplijenila 1,6 milijardi doza tvari za poboljšanje sportskih izvedbi u Europi i Aziji/Oceaniji. Tijekom sljedeće četiri godine, GAIIN će biti proširen na Ameriku i Afriku, što će kulminirati doista globalnom mrežom osmišljenom da potakne suradnju između agencija za provedbu zakona i antidopinških organizacija na međunarodnom području. (V.B)

Newer posts