U časopisima The Lancet Oncology i The Lancet Haematology su ovaj tjedan objavljeni rezultati dvaju velikih svjetskih istraživanja o malignim bolestima kod djece, u kojima je sudjelovao i Registar za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Populacijsko istraživanje Međunarodna incidencija raka kod djece 2001.–10. godine objavljeno u The Lancet Oncology, čiju je provedbu koordinirala Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije koristeći podatke registara za rak iz 62 zemalja svijeta (ukupno 153 populacijska registra za rak od 532 pozvanih su zadovoljila stroge standarde kvalitete podataka) o 300.000 slučajeva raka dijagnosticiranog kod djece između 2001. i 2010. godine pokazalo je da je u tom razdoblju rak u dječjoj dobi za 13 % češći nego u 80-tim godinama prošlog stoljeća. Godišnja incidencija novih slučajeva iznosi 140 na milijun djece u dobi od 0-14 godina, odnosno 185 na milijun adolescenata u dobi od 15-19 godina.
Kod djece mlađe od 15 godina je najčešća maligna bolest leukemija (trećina slučajeva), zatim tumori središnjeg živčanog sustava te limfomi, dok su kod adolescenata (15-19 g.) najčešći limfomi te karcinomi i melanomi. Kod djece mlađe od 5 godina se najčešće javljaju embrionalni tumori. Premda relativno rijedak prije 20-te godine života, rak se u toj dobi, u odnosu na maligne bolesti u odrasloj dobi, puno vjerojatnije razvija zbog genetske predispozicije. Da bi se ustanovili uzroci koji bi se pritom mogli izbjeći, potrebno je imati što je moguće kvalitetnije podatke o pojavnosti raka iz što više zemalja svijeta.
Podaci o učestalosti malignih bolesti kod djece u Hrvatskoj pokazuju da je u razdoblju od 2001. do 2010. godine u Registru za rak registrirano 1.259 novootkrivenih slučajeva malignih bolesti u djece u dobi od 0-14 godina, odnosno 590 slučajeva u dobi od 15-19 godina.
Istraživanje programa CONCORD Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu o svjetskim trendovima preživljenja djece s leukemijom pod naslovom Svjetska usporedba preživljenja od dječje leukemije od 1995. do 2009. godine prema podtipu, dobi i spolu (CONCORD-2) objavljeno u časopisu The Lancet Haematology koristilo je podatke 198 registara iz 53 zemlje. Rezultati su pokazali da su globalne nejednakosti preživljenja kod dječje leukemije i dalje prisutne, što ukazuje na potrebu za boljom skrbi. Naime, premda se u nekim zemljama preživljenje povećalo, ono nije svugdje jednako pa primjerice u Njemačkoj petogodišnje preživljenje kod akutne limfoblastične leukemije (ALL) dijagnosticirane između 2005. i 2009. iznosi 92 %, dok je u Kolumbiji ono 52 %. Istraživanje je pokazalo i da se preživljenje povećalo kod svih dobnih skupina, no ostalo je najniže kod djece mlađe od godine dana.
Rezultati su uspoređeni po zemljama, od kojih su neke, kao Njemačka i Austrija, imale dosljedno visoko preživljenje od ALL-a i akutne mijeloidne leukemije (AML) u usporedbi s drugim zemljama, moguće zbog boljeg pridržavanja protokolima liječenja. Osim toga su izgledi ovisili o dobi djeteta kod dijagnoze: djeca između 1 do 9 godina imala su sveukupno veće izglede za preživljenje od oba tipa leukemije nego ona koji su prilikom dijagnoze imala između 10 i 14 godina ili manje od godine dana. Autori su zaključili da, premda se još ne zna kako prevenirati leukemiju kod djece, optimalno liječenje većini djece nudi izglede za dugoročno preživljenje.
Podaci za Hrvatsku pokazuju da je petogodišnje preživljenje za djecu dijagnosticiranu u razdoblju od 2005. do 2009. godine za ALL (najčešću malignu bolest dječje dobi) iznosilo 86 %, dok je za AML iznosilo 56 %.
Cijeli članak iz The Lancet Oncology možete pročitati na sljedećoj poveznici:
http://www.thelancet.com/journals/lanonc/article/PIIS1470-2045(17)30186-9/fulltext?elsca1=tlpr
Cijeli članak iz The Lancet Haematology možete pročitati na poveznici: http://www.thelancet.com/journals/lanhae/article/PIIS2352-3026(17)30052-2/fulltext?elsca1=tlpr