Međunarodni dan djeteta oboljelog od maligne bolesti (engl. International Childhood Cancer Day) se obilježava 15. veljače na inicijativu organizacije Childhood Cancer International (CCI), nekadašnjeg Međunarodnog saveza organizacija roditelja djece oboljele od malignih bolesti (ICCCPO).
Temeljem odluke Hrvatskog sabora, u Hrvatskoj se od 2006. godine 15. veljače obilježava Nacionalni dan djeteta oboljelog od maligne bolesti.
Prema zadnjim podacima Registra za rak RH, u Hrvatskoj je 2014. godine od malignih bolesti oboljelo 123 djece (62 djevojčice) u dobi od 0 – 14 godina odnosno 175 djece (90 djevojčica) u dobi od 0 – 19 godina.
Prema zadnjim podacima o umrlim osobama, 2016. je od malignih bolesti umrlo 18 djece (7 djevojčica) u dobi od 0 – 14 godina, odnosno 30 djece (8 djevojčica) u dobi od 0 – 19 godina.
U proteklih 10 godina je u prosjeku godišnje od malignih bolesti obolijevalo 112, a umiralo 21 dijete u dobi od 0 – 14 godina odnosno obolijevalo 167, a umiralo 35 djece u dobi od 0 – 19 godina.
U liječenju malignih bolesti je teško govoriti o izlječenju; uobičajeno se govori o petogodišnjem preživljenju kao mjeri izlječenja. Prošlomjesečni podaci iz velikog svjetskog opservacijskog istraživanja CONCORD-3 objavljenog u časopisu Lancet pokazuju da je petogodišnje preživljenje od malignih bolesti djece u Hrvatskoj iznad europskog prosjeka, te za limfome u dječjoj dobi iznosi 95 %, akutne limfatične leukemije 85 %, a za tumore mozga 73 %.
Prema podacima registra za rak, 2014. godine je najviše oboljele djece (0-19 godina) zabilježeno u Gradu Zagrebu (49; 33 od 0-14), zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji (16; 9 od 0-14) te u Osječko-baranjskoj (11; 6 od 0-14), Brodsko-posavskoj (11; 9 od 0-14), Zadarskoj (10; 7 od 0-14) i Primorsko-goranskoj županiji (10; 7 od 0-14).
Na razini Hrvatske, od ukupno 175 djece s novodijagnosticiranom malignom bolešću u 2014. godini, 63 je bilo u dobi od 0-4 godine, 28 u dobi od 5-9 godina, 32 u dobi od 10-14 godina, te 52 u dobi od 15-19 godina.
Najčešće dijagnoze malignih bolesti u djece (0-19) su bile leukemije (41; 35 u dobi od 0-14), zatim maligni tumori mozga i leđne moždine (27; 22 od 0-14) te limfomi (23; 12 od 0-14 godina).
Maligne bolesti u dječjoj dobi imaju socijalne i medicinske posljedice zbog toga što traumatiziraju i izazivaju teškoće u prilagodbi na novu životnu situaciju i pogađaju obitelj kao primarno okruženje bolesnog djeteta u kojem je djetetu nužno pružiti ljubav i odgovarajuću skrb.
Roditeljima je u prevladavanju svakodnevnih teškoća s kojima se suočavaju u brizi za svoje dijete neophodno osigurati pomoć: omogućiti ravnomjernu dostupnost skrbi i suvremenih postupaka liječenja i, jednako važno, obiteljima pravovremeno pružiti i psihološku potporu.
Pružanje kvalitetne skrbi djeci oboljeloj od malignih bolesti jedan je od prioriteta hrvatskog društva. Za planiranje i poboljšanje kvalitete skrbi je važno prepoznati probleme i potrebe djece oboljele od malignih bolesti i njihovih obitelji. To je neophodno i da bi se u cjelokupnoj javnosti razvila svijest i osjetljivost na probleme djece oboljele od malignih bolesti i članova njihovih obitelji i na taj im se način pružila podrška sukladno Konvenciji o pravima djeteta Ujedinjenih naroda, prema kojoj dijete ima pravo na uživanje najvišeg dostignutog standarda zdravlja i pristup zdravstvenim uslugama.