Ovogodišnji Svjetski dan bubrega, pod sloganom „Zdravlje bubrega za sve: Zdravlje ljudi, zdravlje planeta”, usmjeren je na promicanje prevencije i ranog otkrivanja bubrežnih bolesti te na podizanje svijesti o snažnoj povezanosti između zdravlja bubrega i očuvanja našega planeta.
Sve izraženiji ekološki izazovi poput onečišćenja zraka i ekstremnih vremenskih pojava povećavaju rizik od razvoja bubrežnih bolesti i ubrzavaju njihovo napredovanje. S druge strane, liječenje uznapredovalog zatajenja bubrega, osobito dijaliza, zahtijeva znatne količine vode, energije i jednokratne plastike, što dodatno opterećuje okoliš.
Stoga ovogodišnja poruka naglašava kako brigom o prevenciji, pravodobnom otkrivanju bolesti i primjenom ekološki održivijih terapijskih pristupa možemo istodobno štititi zdravlje bubrega i očuvati naš planet.
Kronična bubrežna bolest (KBB) pogađa svaku desetu osobu u svijetu i predstavlja sve veći javnozdravstveni izazov. Često se razvija bez jasnih simptoma, a otkriva tek u uznapredovaloj fazi, kada već uzrokuje ozbiljne komplikacije, povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i može dovesti do zatajenja bubrega.
Simptomi blagoga do umjerenog zatajenja bubrega često su blagi, poput učestalog noćnog mokrenja zbog smanjene sposobnosti bubrega da zadrže vodu. Zadržavanje soli i tekućine može uzrokovati povišen krvni tlak te povećati rizik od srčanog udara i zatajenja srca.
S napredovanjem bolesti i porastom štetnih tvari u krvi javljaju se:
- umor
- slabija koncentracija
- mišićna slabost i grčevi
- mučnina
- povraćanje
- pothranjenost
- svrbež.
Glavni uzroci kronične bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski tlak. Osobe s dijabetesom, hipertenzijom, kardiovaskularnim bolestima ili pozitivnom obiteljskom anamnezom imaju povećan rizik te je važno da se redovito kontroliraju, uzimaju propisanu terapiju i pridržavaju zdravih životnih navika. Održavanjem šećera u krvi i krvnog tlaka u preporučenim granicama može se odgoditi ili spriječiti razvoj bolesti.
Rano otkrivanje bolesti spašava živote.
Jednostavne pretrage krvi i urina omogućuju pravodobno prepoznavanje oštećenja bubrega i usporavanje napredovanja bolesti, osobito kod osoba s dijabetesom, povišenim krvnim tlakom, kardiovaskularnim bolestima, pretilošću ili pozitivnom obiteljskom anamnezom.
Na 78. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini Svjetska zdravstvena organizacija je usvojila prvu rezoluciju posvećenu bubrežnom zdravlju („Reducing the burden of noncommunicable diseases through promotion of kidney health and strengthening prevention and control of kidney disease“), čime je ono prepoznato kao globalni prioritet.
Rezolucija ističe sljedeće prioritete:
- Prepoznavanje kronične bubrežne bolesti kao rastućeg globalnog javnozdravstvenog problema.
- Pozivanje država članica na uključivanje skrbi o bubrezima u nacionalne zdravstvene strategije i politike za nezarazne bolesti.
- Naglašavanje važnosti prevencije, ranog otkrivanja i pravodobnog liječenja bubrežnih bolesti.
- Jačanje primarne zdravstvene zaštite radi poboljšanja dostupnosti dijagnostike i skrbi.
- Poticanje osiguravanja pravednog pristupa osnovnim lijekovima, dijagnostičkim testovima i terapijama za sve.
Rano otkrivanje i sprječavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na tzv. osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja:
- Budite tjelesno aktivni.
- Redovito kontrolirajte svoj krvni tlak.
- Redovito kontrolirajte razinu šećera u krvi.
- Zdravo se hranite, smanjite unos soli i kontrolirajte svoju tjelesnu težinu.
- Održavajte zdrav unos tekućine.
- Nemojte pušiti i nemojte boraviti u pušačkim prostorima.
- Imajte na umu štetnost nekontroliranog uzimanja lijekova i savjetujte se sa svojim liječnikom oko lijekova.
- Ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika za razvoj kronične bubrežne bolesti (npr. šećerna bolest, povišen krvni tlak), redovito kontrolirajte funkciju svojih bubrega prema uputi liječnika.
Izvori:
Jesu li ti bubrezi dobro, brošura