Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada.
Tema ovogodišnje kampanje je: ”Svaka minuta je važna”, čime se naglašava važnost brzog prepoznavanja simptoma moždanog udara. Prvih sat vremena nakon udara – tzv. “zlatni sat” – ključno je za spašavanje moždanih stanica i povećanje šansi za preživljavanje i oporavak.
Svake minute čak 30 ljudi u svijetu doživi svoj prvi moždani udar, a statistike pokazuju da će jedan od četiri čovjeka tijekom života iskusiti ovu ozbiljnu bolest. Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu.
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Međutim, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Kod moždanog udara vrijeme igra ključnu ulogu — u samo jednoj minuti može propasti čak 1,9 milijuna moždanih stanica. Brza reakcija može značiti razliku između života i smrti, između oporavka i trajnih posljedica.
Zato je važno prepoznati simptome i odmah djelovati.
Kako prepoznati moždani udar?
Kao udar GROM-a!
Govor – Može li osoba razgovjetno govoriti? Zamoliti osobu da ponovi jednostavnu rečenicu. Na udar može upućivati nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor.
Ruke – Može li osoba ravnomjerno podići obje ruke? Zamoliti osobu da podigne obje ruke. Ako je jedna ruka slaba i “pada”, to je znak za uzbunu.
Oduzetost – Je li prisutna oduzetost polovine tijela ili lica? Zamoliti osobu da hoda. Pogledati je li lice simetrično. Čini li vam se da jedna strana “visi”, recite osobi da se nasmije – ako ne može podići oba kuta usana, nešto nije u redu.
Minute – Minute su važne, moždani udar je hitno stanje. Reagirajte odmah, pozovite hitnu pomoć!
Osobe koje su preživjele moždani udar često se suočavaju s raznolikim posljedicama koje mogu biti privremene ili trajne, ovisno o području mozga koje je zahvaćeno i brzini pružene pomoći. Pravovremeno prepoznavanje i reagiranje na simptome moždanog udara ključni su za spašavanje života i poboljšanje šansi za uspješan oporavak.
U Hrvatskoj je moždani udar 2024. godine bio treći uzrok smrti.
U 2024. godini od moždanog udara umrlo je 3 656 osoba, odnosno 7,2 % svih umrlih. Od toga je 1 601 umrlih muškarca (6,4 % od svih umrlih muškaraca) i 2 055 umrlih žena (7,9 % od svih umrlih žena).
Učestalost moždanog udara značajno raste s dobi, no više od 60 % moždanih udara događa se osobama mlađim od 70 godina, a 16 % osoba je mlađe od 50 godina.
Čimbenici rizika za moždani udar na koje možemo utjecati su:
- pušenje
- nepravilna prehrana
- tjelesna neaktivnost
- pretilost
- povećana konzumacija alkohola
- visoki krvni tlak
- povišeni kolesterol
- šećerna bolest
- bolesti srca (osobito fibrilacija atrija)
- tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
- Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
- Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
- Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
- Ograničite konzumaciju alkohola.
- Nemojte pušiti.
- Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.
Izvori:
World Stroke Campaign | World Stroke Organization
I Z V J E Š Ć E O UMRLIM OSOBAMA U HRVATSKOJ U 2024. GODINI
