Priopćenje o pojavi novooboljelih od bolesti Zapadnog Nila u Hrvatskoj

Od pojave prvooboljelih od bolesti Zapadnog Nila na području Hrvatske početkom srpnja pa do uključivo 19. rujna 2018. godine, bolest je laboratorijski potvrđena u ukupno 47 osoba. Temeljem raspoloživih podataka, većina oboljelih osoba je zaražena na području sjeverozapadnog i istočnog dijela Republike Hrvatske. Najveći je broj oboljelih zabilježen u Osječko-baranjskoj županiji te na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Ostale županije s potvrđenim slučajevima bolesti Zapadnog Nila u ljudi su Vukovarsko-srijemska, Varaždinska, Brodsko-posavska, Koprivničko-križevačka, Karlovačka, Međimurska, Požeško-slavonska, Istarska i Šibensko-kninska županija. S obzirom na mjesto boravka u vrijeme inkubacije, troje oboljelih je zaraženo izvan Hrvatske. Kod većine oboljelih se radi o kliničkom obliku bolesti koji zahvaća središnji živčani sustav (tzv. neuroinvazivni oblik bolesti) te je u dvije osobe bolest završila smrtnim ishodom.

Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, do 13. rujna 2018. godine je na širem području Europe zabilježeno ukupno 1 318 slučajeva bolesti Zapadnog Nila u ljudi, od čega 948 oboljelih u državama članicama EU, a 370 u susjednim državama EU-a. Najviše je oboljelih registrirano u Italiji (361), Srbiji (286) i Grčkoj (192), ali i u drugim   državama kao što su Mađarska (155), Rumunjska (183) itd. Tijekom navedenog razdoblja je zabilježeno 90 smrtnih ishoda zbog bolesti Zapadnog Nila.

Najvažnijim vektorom za prijenos infekcije se smatra komarac vrste Culex, no i druge vrste komaraca mogu prenijeti infekciju. Rizik prijenosa na nekom području ovisi o prisutnosti virusa, domaćinu u kojem se uzročnik (virus) razmnožava, vektorima-komarcima te osjetljivim (neimunim) osobama.

Tijekom ljetnih mjeseci, kad se evidentiraju oboljeli, u osoba koji se jave liječniku sa simptomima koji mogu upućivati na bolest Zapadnog Nila, u dijagnostičkoj obradi treba razmišljati i o ovoj bolesti.

Da bi se smanjio rizik pojave infekcije, potrebno je aktivno uključivanje svih članova zajednice, od građana do institucija. Važno je pravovremeno, sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, na razini lokalnih zajednica planirati i provoditi preventivne dezinsekcijske mjere suzbijanja komaraca (čl. 4-8). Predviđeno je da županije, općine i gradovi odnosno Grad Zagreb osiguraju njihovo provođenje s naglaskom na sanacijske postupke u okolišu radi uklanjanja potencijalnih legla i suzbijanja ličinki komaraca kao i za to potrebna financijska sredstva.

S provođenjem mjera suzbijanja se počinje u proljeće, prije početka sezone komaraca i kontinuirano ih se provodi do jeseni. Suzbijanje odraslih komaraca (zamagljivanje, zadimljavanje …), nije dugotrajno učinkovito i provodi se samo kao nadopuna u slučaju da osnovne mjere nisu bile dovoljne.

Aktivnim uključivanjem građani mogu smanjiti uvjete za razvoj komaraca. Potrebno je:

  • sve posude i spremnike za vodu kao npr. kade, bačve i posude za zalijevanje vrtova odlagati tako da se izbjegne nakupljanje vode u slučaju kiše i pokriti ih
  • u vrtovima i dvorištima pregledavati mjesta na kojima se nakuplja kišnica, a posude u kojima se nakuplja voda kao npr. tanjurići ispod vaza za cvijeće prazniti
  • balkone, terase, vrtove i zelene površine održavati čistima i urednima
  • redovito kositi travu
  • uklanjati vegetaciju koja stvara hlad oko vodenih staništa i unijeti predatore, npr. ribe, vodozemce i kukce u bare i vrtna jezerca radi prirodnog smanjenja brojnosti ličinki
  • na grobljima vaze za cvijeće puniti vlažnim pijeskom
  • prazniti vodu iz guma, složiti gume u oblik piramide i zaštititi ih nepropusnom folijom, te ukloniti gume koje se ne koriste
  • obratiti pozornost na septičke jame, koje mogu postati veliko leglo komaraca; poklopac septičke jame treba držati hermetički zatvorenima, a ako to nije moguće, zatrpati je pijeskom ili zemljom
  • sustave za prikupljanje vode, drenažu i odvodnju održavati ispravnima da se spriječi zadržavanje vode.

Sve preporuke možete pročitati ovdje

Da biste se zaštitili od uboda komaraca, preporučuju se individualne mjere zaštite:

• primjena repelenata, sredstava koja odbijaju komarce, na otkrivene dijelove tijela (prema uputama proizvođača)
• izbjegavanje boravka na otvorenom u razdoblju najveće aktivnosti komaraca, od sumraka, tijekom noći do zore, ako je provedivo
• nošenje odjeće dugih rukava i nogavica prilikom boravka na otvorenom, ako to dopuštaju vremenske prilike
• primjena zaštitnih mreža na prozorima i vratima
• primjena različitih repelenata za prostore.