Od pojave prvooboljelih od bolesti Zapadnog Nila na području Hrvatske početkom srpnja pa do uključivo 25. rujna 2018. godine, bolest je laboratorijski potvrđena u ukupno 50 osoba. Temeljem raspoloživih podataka, većina je oboljelih osoba zaražena na području sjeverozapadnog i istočnog dijela Republike Hrvatske. Najveći broj oboljelih je zabilježen u Osječko-baranjskoj županiji te na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Ostale županije s potvrđenim slučajevima bolesti Zapadnog Nila u ljudi su Vukovarsko-srijemska, Varaždinska, Brodsko-posavska, Koprivničko-križevačka, Karlovačka, Međimurska, Požeško-slavonska, Istarska i Šibensko-kninska županija. S obzirom na mjesto boravka u vrijeme inkubacije, troje oboljelih je zaraženo izvan Hrvatske. U većine oboljelih se radi o kliničkom obliku bolesti koji zahvaća središnji živčani sustav (meningitis/encefalitis) te je u tri osobe bolest završila smrtnim ishodom.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti do 20. rujna 2018. godine na širem području Europe je zabilježeno ukupno 1 504 slučajeva bolesti Zapadnog Nila u ljudi, od čega 1134 oboljelih u državama članicama EU, a 370 u susjednim državama EU-a. Najviše je oboljelih registrirano u Italiji (453), Srbiji (286), Grčkoj (224) i Rumunjskoj (216), ali i u drugim državama kao što su Mađarska (167) i dr. Tijekom navedenog razdoblja je zabilježeno 115 smrtnih ishoda zbog bolesti Zapadnog Nila.
Najvažnijim vektorom za prijenos infekcije se smatrae komarac vrste Culex, no i druge vrste komaraca mogu prenijeti infekciju. Rizik prijenosa na nekom području ovisi o prisutnosti virusa, domaćinu u kojem se uzročnik (virus) razmnožava, vektorima-komarcima te osjetljivim (neimunim) osobama.
Tijekom sezone, kad se evidentiraju oboljeli, u osoba koji se jave liječniku sa simptomima koji mogu upućivati na bolest Zapadnog Nila, u dijagnostičkoj obradi treba razmišljati i o ovoj bolesti.
Da bi se smanjio rizik pojave infekcije, potrebno je aktivno uključivanje svih članova zajednice, od građana do institucija. Važno je pravovremeno, sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, na razini lokalnih zajednica planirati i provoditi preventivne dezinsekcijske mjere suzbijanja komaraca (čl. 4-8). Predviđeno je da županije, općine i gradovi odnosno Grad Zagreb osiguraju njihovo provođenje, s naglaskom na sanacijske postupke u okolišu radi uklanjanja potencijalnih legla i suzbijanja ličinki komaraca kao i za to potrebna financijska sredstva.
S provođenjem mjera suzbijanja se počinje u proljeće, prije početka sezone komaraca i kontinuirano ih se provodi do jeseni. Suzbijanje odraslih komaraca (zamagljivanje, zadimljavanje…) nije dugotrajno učinkovito i provodi se samo kao nadopuna u slučaju da osnovne mjere nisu bile dovoljne.
Aktivnim uključivanjem građani mogu smanjiti uvjete za razvoj komaraca.
Potrebno je:
- sve posude i spremnike za vodu kao npr. kade, bačve i posude za zalijevanje vrtova odlagati tako da se izbjegne nakupljanje vode u slučaju kiše i pokriti ih
- u vrtovima i dvorištima pregledavati mjesta na kojima se nakuplja kišnica, a posude u kojima se nakuplja voda kao npr. tanjuriće ispod vaza za cvijeće prazniti
- balkone, terase, vrtove i zelene površine održavati čistima i urednima
- redovito kositi travu
- uklanjati vegetaciju koja stvara hlad oko vodenih staništa i unijeti predatore, npr. ribe, vodozemce i kukce u bare i vrtna jezerca radi prirodnog smanjenja brojnosti ličinki
- na grobljima vaze za cvijeće puniti vlažnim pijeskom
- prazniti vodu iz guma, složiti gume u oblik piramide i zaštititi ih nepropusnom folijom, te ukloniti gume koje se ne koriste
- obratiti pozornost na septičke jame, koje mogu postati veliko leglo komaraca; poklopac septičke jame treba držati hermetički zatvorenima, a ako to nije moguće, zatrpati je pijeskom ili zemljom
- sustave za prikupljanje vode, drenažu i odvodnju održavati ispravnima da se spriječi zadržavanje vode
Sve preporuke možete pročitati ovdje
Da biste se zaštitili od uboda komaraca, preporučuju se individualne mjere zaštite:
- primjena repelenata, sredstava koja odbijaju komarce, na otkrivene dijelove tijela (prema uputama proizvođača)
- izbjegavanje boravka na otvorenom u razdoblju najveće aktivnosti komaraca, od sumraka, tijekom noći do zore, ako je provedivo
- nošenje odjeće dugih rukava i nogavica prilikom boravka na otvorenom, ako to dopuštaju vremenske prilike
- primjena zaštitnih mreža na prozorima i vratima
- primjena različitih repelenata za prostore.