Svjetski dan AIDS-a, koji se svake godine obilježava 1. prosinca, globalna je inicijativa posvećena podizanju svijesti o HIV-u i AIDS-u te pružanju podrške osobama koje žive s HIV-om i njihovim obiteljima. Svake godine organizacije Ujedinjenih naroda, vlade i civilno društvo udružuju snage kako bi provodili kampanje vezane uz specifične teme povezane s HIV-om.
Crvena vrpca (engl. red ribbon) međunarodni je simbol Svjetskog dana AIDS-a, koji izražava svijest, podršku osobama koje žive s HIV-om te važnost prevencije i liječenja. Njeno nošenje također je znak solidarnosti s oboljelima i podsjetnik na one koji su preminuli.
Ovogodišnji slogan i tema Svjetskog dana AIDS-a „Prevladavanjem izazova unapređujemo odgovor na HIV/AIDS“ (engl. “Overcoming disruption, transforming the AIDS response”) naglašavaju potrebu za kontinuiranom političkom voljom, međunarodnom suradnjom te pristupima utemeljenim na ljudskim pravima kako bi se HIV/AIDS okončao do 2030. godine.
Nakon desetljeća napretka, napori u sprječavanju i suzbijanju infekcije HIV-a i AIDS-a nalaze se na prekretnici. Usluge koje spašavaju živote prekidaju se ili su otežane, a brojne zajednice suočavaju se s povećanim rizicima i ranjivostima. Unatoč tim izazovima, zadržava se snažan optimizam zahvaljujući upornosti, trudu i inovativnosti zajednica koje svakodnevno doprinose cilju okončanja AIDS-a do 2030. godine.
Povodom Svjetskog dana AIDS-a Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ponovno su potvrdili svoju posvećenost i predanost podršci zemljama u ubrzavanju napretka prema postizanju cilja održivog razvoja Ujedinjenih naroda za okončanje novih slučajeva HIV/AIDS-a.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo pridružuje se i ove godine, sudjelovanjem u edukativno informativnim i preventivnim aktivnostima. Hrvatski zavod za javno zdravstvo obilježava Svjetski dan AIDS-a objavljujući nove epidemiološke podatke o praćenju HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj, aktivnim sudjelovanjem s predavanjem o epidemiologiji HIV infekcije na Simpoziju povodom dana AIDS-a koji 28. studenoga organizira Hrvatsko društvo za infektivne bolesti Hrvatskoga liječničkog zbora u Klinici za infektivne bolesti.
Prema procjenama SZO-a, u svijetu je u 2024. godini 40.8 milijuna ljudi živjelo s HIV-om, a oko 630 000 ljudi je umrlo od posljedica infekcije HIV-om. Procjenjuje se da je u 2024. zabilježeno 1,3 milijuna novih infekcija.
Ključne poruke su:
- Postavljanje prioriteta i integracija: pojednostaviti i objediniti pristup prevenciji, testiranju i liječenju HIV-a te ih ugraditi u primarnu zdravstvenu zaštitu.
- Otklanjanje nejednakosti: zaštititi prava i osigurati pristup uslugama za sve, osobito za ranjive skupine i ključne populacije, kako bi se smanjio rizik od HIV-a.
- Širenje inovacija: korištenje nove terapije i antiretrovirusnih lijekova za prevenciju i liječenje te osigurati da stignu do onih kojima su najpotrebniji.
- Osnaživanje zajednica: uključiti osobe koje žive s HIV-om i pogođene zajednice u donošenje odluka i provedbu programa jer udruživanjem ovih zajednica sa zdravstvenim radnicima, donositeljima politika i partnerima, postižu se rezultati koji doprinose ostvarivanju zajedničkog cilja.
Epidemiološki podaci u Hrvatskoj
Prema preliminarnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, od prvih zabilježenih slučajeva 1985. godine do studenoga 2025. u Hrvatskoj je dijagnosticirano ukupno 2308 osobe s HIV-om, od kojih je 675 razvilo AIDS, a 284 osobe umrle su od posljedica bolesti.
U 2025. godini zabilježeno je 99 novih slučajeva infekcije HIV-om, što predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatska se i dalje ubraja među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije, sa stopom od oko 2,3 na 100 000 stanovnika, dok je prosjek za zemlje EU/EEA u 2023. iznosio 5,3 na 100.000.
Ipak, izazov ostaje kasno otkrivanje infekcije — čak 60 % novih dijagnoza postavlja se u kasnom stadiju, kada su već prisutne komplikacije, što naglašava važnost pravovremenog testiranja, liječenja, kao i redovitih edukacija.
Uspjeh liječenja i važnost prevencije
Hrvatska postiže dobre rezultate u liječenju HIV infekcije i uključivanju osoba oboljelih od infekcije HIV-om u zdravstvenu skrb. U 2024. godini, 98% osoba koje se liječe redovito je uzimalo antiretrovirusnu terapiju, što značajno smanjuje prijenos virusa te poboljšava kvalitetu života. Međutim, važno je dodatno raditi na prevenciji i ranoj dijagnostici kako bi se smanjio broj novih infekcija.
Prevencija je ključni alat u zaštiti zdravlja i prava pojedinaca i društva u cjelini. Pristup edukaciji, testiranju i mjerama za prevenciju, poput kondoma i PrEP-a (profilaksa prije izlaganja za one koje su u najvećem riziku za zarazu HIV-om), ima važnu ulogu u sprječavanju infekcije HIV-om.
Svjetski dan AIDS-a 2025. naglašava važnost zajedničkog djelovanja i ulaganja u unaprjeđenje odgovora na HIV — kroz stabilne zdravstvene usluge, politike koje osiguravaju uključivanje svih grupa i zaštitu ljudskih prava. Unatoč postojećim izazovima, napredak je ostvariv. Globalna zajednica, uključujući Hrvatsku, mora nastaviti djelovati prema cilju suzbijanja AIDS-a kroz provedbu mjera prevencije i liječenja, kao i jačanjem preventivnih aktivnosti usmjerenih na skupine s povećanim rizikom zaraze HIV-om. Posebno je važno poticati testiranje, uključujući testiranje u zajednici, koje predstavlja ključni korak u postizanju globalnog cilja okončanja novih infekcija.