Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je rezultate šestog kruga istraživanja Europske inicijative za praćenje debljine u djece (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative – COSI). Prikupljanje podataka provodilo se u razdoblju od 2022. do 2024. godine, sudjelovalo je 37 zemalja Europske regije SZO te je u konačnici izmjereno približno 470 000 djece u dobi između 6 i 9 godina, uz dodatne podatke o obiteljima i zdravstvenim ponašanjima prikupljenima za više od 150 000 djece. Šesti krug COSI istraživanja ujedno predstavlja i prvi cjeloviti krug prikupljanja podataka nakon razdoblja vrhunca pandemije COVID-19. Republika Hrvatska (RH) prvi se puta COSI istraživanju pridružila u četvrtom krugu. Istraživanje je u RH proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) uz potporu Ministarstva zdravstva (MZ), Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) te Ureda SZO-a u RH, a voditeljica istraživanja za RH je prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović. Šesti krug istraživanja na području RH provodio se u školskoj godini 2021/2022., istraživanjem je obuhvaćena 261 škola, a konačni uzorak činilo je 2374 djece u dobi od 8,0 do 8,9 godina. RH je i jedna od zemalja koja je u istraživanje uključila i upitnik za roditelje, koji je bio neobavezan, a njime su obuhvaćena i pitanja vezana uz utjecaj COVID-19 pandemije na obiteljske navike i zdravstvena ponašanja. Važno je naglasiti da se rezultati COSI izvješća SZO razlikuju od onih iz nacionalnog CroCOSI izvješća. Dok se CroCOSI izvješće usmjerava na ciljanu dobnu skupinu (djeca u dobi 8,0 – 8,9 godina), u COSI izvješću SZO u obzir se uzimaju i širi podaci koji uključuju i sve ostale ispitane dobne skupine (uz iznimku podataka o prevalenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine koji se odnose samo na ciljanu dobnu skupinu djece, što su za RH djeca u dobi 8,0-8,9 godina).
U ovom kratkom pregledu rezultata iz COSI izvješća SZO bit će istaknuti najvažniji pokazatelji vezani uz učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine te zastupljenost određenih prehrambenih navika i ponašanja vezanih uz tjelesnu aktivnost djece školske dobi. Za određena ponašanja u kojima su u RH uočene neke zanimljivosti bit će prikazana i zastupljenost prema spolu i stupnju obrazovanja roditelja.
COSI izvješće SZO ističe da debljina u djece nastavlja predstavljati značajan javnozdravstveni izazov. Ukupno gledano, u 37 zemalja Europske regije SZO 25% djece u dobi od 7 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu (uključujući i debljinu), a 11% djece živi s debljinom. Učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece uvelike varira među zemljama, od 9% do 42% (Slika 1), a RH je na visokom četvrtom mjestu, sa 36,1% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, od čega 15,4% djece ima debljinu.
Slika 1. Učestalost prekomjerne tjelesne mase (uključujući i debljinu – prema definiciji SZO) u djece Europske regije SZO u dobi od 7 do 9 godina (%)
Na razini Europske regije SZO prisutna je razlika u udjelu debljine s obzirom na spol (Slika 2). Debljina je učestalija među dječacima (13%) nego djevojčicama (9%), a izrazite spolne razlike prisutne su i u Hrvatskoj gdje debljinu ima 18,7% dječaka i 12,0% djevojčica.
Slika 2. Učestalost debljine (prema definiciji SZO) među dječacima i djevojčicama u dobi od 7 do 9 godina (%) te razlika u učestalosti s obzirom na spol (izražena u postotnim bodovima)
Stupanj obrazovanja roditelja jedna je od varijabli koje se u COSI istraživanju koriste za procjenu socioekonomskog statusa obitelji. U 18 od 30 zemalja koje bilježe podatke o socioekonomskim varijablama, učestalost debljine bila je značajno viša među djecom čiji roditelji imaju nizak do srednji stupanj obrazovanja u usporedbi s djecom čiji roditelji imaju visok stupanj obrazovanja (Slika 3). U RH je među djecom čiji roditelji imaju nizak do srednji stupanj obrazovanja učestalost debljine iznosila 17,9%, dok je među djecom čiji roditelji imaju visok stupanj obrazovanja iznosila 10,7% (razlika od 7,2 postotna boda).
Slika 3. Učestalost debljine kod djece u dobi od 6 do 9 godina, s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja (nizak do srednji u odnosu na visoki) (%)
U kontekstu prehrambenih navika kao važnih odrednica prekomjerne tjelesne mase i debljine, SZO preporučuje svakodnevnu konzumaciju pet porcija svježeg voća i povrća radi optimalnog unosa vlakana i prevencije obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti, no većina zemalja izvješćuje o niskoj konzumaciji voća i povrća u djece (Slika 4 i Slika 5). Među 31 zemljom koja bilježi podatak o konzumaciji, svježe voće svakodnevno konzumira manje od polovice djece (46%), dok za RH učestalost iznosi 48,0% (Slika 4). U većini zemalja razlike između dječaka i djevojčica bile su neznatne, a kada su uočene, veća učestalost svakodnevne konzumacije svježeg voća zabilježena je u djevojčica. Najveće razlike u konzumaciji svježeg voća (≥5 postotnih bodova) zabilježene su u San Marinu, Bugarskoj, Latviji, Kazahstanu (Almaty), Slovačkoj, Crnoj Gori, Mađarskoj i Hrvatskoj (45,5% za dječake i 50,5% za djevojčice).
Slika 4. Svakodnevna konzumacija svježeg voća kod djece u dobi od 6 do 9 godina (%)
Iako je svakodnevna konzumacija voća kod djece još uvijek daleko od idealne, situacija s konzumacijom povrća još je nepovoljnija. Manje od trećine djece (32%) konzumiralo je povrće barem jednom dnevno. RH je na razini COSI prosjeka, s 32,7% djece koja svakodnevno konzumiraju povrće (Slika 5).
Slika 5. Svakodnevna konzumacija povrća kod djece u dobi od 6 do 9 godina (%)
Visoka konzumacija pića zaslađenih šećerom povezana je s većim rizikom od debljine. Na razini svih zemalja 29% djece učestalo je konzumiralo zaslađene sokove (više od tri puta tjedno), a učestala konzumacija značajno je varirala među zemljama, od 2% u Grčkoj do 48% u Mađarskoj. U 13 zemalja, među kojima se nalazi i RH, barem jedno od četvero djece u dobi od 6 do 9 godina učestalo je konzumiralo zaslađene sokove (Slika 6).
Slika 6. Učestala konzumacija sokova zaslađenih šećerom (više od 3 dana u tjednu) kod djece u dobi od 6 do 9 godina (%)
Ističemo i uočene razlike s obzirom na roditeljski stupanj obrazovanja i spol djeteta. Djeca roditelja s niskim do srednjim stupnjem obrazovanja u gotovo su svim zemljama češće učestalo konzumirala zaslađene sokove. Razlika unutar zemalja iznosila je od 3 do 19 postotnih bodova, a za RH je iznosila 11,8 postotnih bodova (učestala konzumacija zaslađenih pića od 30,4% među djecom čiji roditelji imaju nizak do srednji stupanj obrazovanja te 18,7% među djecom čiji roditelji imaju visok stupanj obrazovanja) (Slika 7).
Slika 7. Učestala konzumacija sokova zaslađenih šećerom (više od 3 dana u tjednu) među djecom u dobi od 6 do 9 godina, s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja (nizak do srednji u odnosu na visoki) (%)
Učestala konzumacija zaslađenih sokova bila je nešto češća među dječacima nego među djevojčicama (30% prema 28%), dok je značajnija razlika od tri ili više postotnih bodova zabilježena u sedam zemalja, između ostalog i u RH (29,5% za dječake i 25,3% za djevojčice) (Slika 8).
Slika 8. Učestala konzumacija sokova zaslađenih šećerom (više od tri dana tjedno) među dječacima i djevojčicama u dobi od 6 do 9 godina (%) te razlika s obzirom na spol (izražena u postotnim bodovima)
Preporuke SZO savjetuju i ograničavanje unosa slatkih i slanih grickalica. U prosjeku, u 27 zemalja za koje su dostupni podaci, 16% djece u dobi od 6 do 9 godina konzumiralo je slane grickalice više od tri dana u tjednu. U Hrvatskoj je slane grickalice poput čipsa, kokica ili slanog kikirikija većinu dana u tjednu ili svakodnevno konzumiralo 19,7% djece – gotovo svako peto dijete (Slika 9).
Slika 9. Učestala konzumacija slanih grickalica (više od 3 dana u tjednu) kod djece u dobi od 6 do 9 godina (%)
Za 28 zemalja koje bilježe podatke o konzumaciji slatkiša, u prosjeku je 41% djece učestalo konzumiralo slatkiše (više od tri dana u tjednu), dok u RH slatkiše učestalo konzumira 42,4% djece (Slika 10).
Slika 10. Učestala konzumacija slatkih grickalica (više od 3 dana u tjednu) kod djece u dobi od 6 do 9 godina (%)
Zanimljivo je da je konzumacija slatkiša u RH bila značajno učestalija među djecom čiji roditelji imaju visok stupanj obrazovanja (46,7%), nego među djecom čiji roditelji imaju nizak do srednji stupanj obrazovanja (40,7%) (Slika 11).
Slika 11. Učestala konzumacija slatkih grickalica (više od 3 dana u tjednu) među djecom u dobi od 6 do 9 godina, s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja (nizak do srednji u odnosu na visoki) (%)
Pogledamo li rezultate o tjelesnoj aktivnosti djece (za koju 31 zemlja bilježi podatke), možemo uočiti da u prosjeku 53% djece dolazi i vraća se iz škole pješice, biciklom, skateboardom ili romobilom, dok 40% djece putuje motornim vozilom (Slika 12). Preostalih 7% kombinira ove načine prijevoza. Usredotočimo li se na aktivne oblike putovanja (pješačenje, bicikliranje i sl.) pri odlasku i vraćanju iz škole, možemo vidjeti kako su oni u RH zastupljeni u 47,4% djece.
Slika 12. Način dolaska u školu i povratka iz škole kod djece u dobi od 6-9 godina (%)
U većini zemalja uočene su razlike s obzirom na razinu obrazovanja roditelja – djeca roditelja s nižim do srednjim stupnjem obrazovanja češće idu u školu i vraćaju se iz škole pješice, biciklom, skateboardom ili romobilom. Međutim, RH se uz još nekoliko zemalja izdvaja kao iznimka, gdje djeca roditelja s višim stupnjem obrazovanja (njih 52,0%) češće koriste aktivne oblike prijevoza do škole i natrag u odnosu na djecu roditelja nižeg do srednjeg stupnja obrazovanja (njih 45,7%) (Slika 13).
Slika 13. Udio djece u dobi od 6 do 9 godina koja u školu idu i vraćaju se pješice, biciklom ili na romobilu, s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja (nizak do srednji u odnosu na visoki) (%)
Pokazalo se i da su, u prosjeku, gotovo sva djeca provodila barem jedan sat dnevno u aktivnoj/intenzivnoj igri tijekom cijelog tjedna, ukupno 94% djece radnim danom i 97% vikendom. U RH je 92,1% djece provodilo barem jedan sat dnevno u aktivnoj/intenzivnoj igri tijekom tjedna, a 97,7% djece tijekom vikenda. Razlike s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja bile su rijetke, no u sedam zemalja, uključujući i RH, zabilježeno je da djeca roditelja s niskim do srednjim stupnjem obrazovanja značajno češće provode barem jedan sat dnevno u aktivnoj igri (Slika 14). Za RH, učestalost aktivne igre od barem jedan sat dnevno je za djecu čiji roditelji imaju nizak do srednji stupanj obrazovanja iznosila 94,3%, dok je za djecu čiji roditelji imaju visok stupanj obrazovanja iznosila 91,2%.
Slika 14. Udio djece u dobi od 6 do 9 godina koja prosječno najmanje jedan sat dnevno provode u aktivnoj/intenzivnoj igri, s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja (nizak do srednji u odnosu na visoki) (%)
COSI izvještaj po prvi put donosi podatke i o učestalosti pothranjenosti, koja, baš kao i prekomjerna tjelesna masa i debljina, može utjecati na zdravlje i dobrobit djece. U većini zemalja učestalost pothranjenosti bila je relativno niska, uz iznimku nekih zemalja istočne Europe i srednje Azije.
Kako bi se ispitao utjecaj pandemije COVID-19 na prehrambene navike i razinu tjelesne aktivnosti djece, u šestom je krugu provedeno i posebno COSI-COVID istraživanje u 17 zemalja, čiji su rezultati objavljeni u zasebnom izvješću. Rezultati ukazuju na negativne učinke pandemije na dobrobit djece, uključujući značajan pad razine tjelesne aktivnosti radnim danima od gotovo 30% (37,3% u RH). Zabilježeno je i povećanje vremena provedenog pred ekranima kod otprilike trećine djece, pri čemu je u RH povećanje vremena provedenog pred ekranima zabilježeno u 41,7% djece tijekom tjedna i 39,2% vikendom.
Prekomjerna tjelesna masa kod djece predstavlja rizik za njihovo tjelesno i mentalno zdravlje te kvalitetu života, a ujedno povećava rizik od debljine i kroničnih nezaraznih bolesti u kasnijoj životnoj dobi. COSI izvješće šestog kruga istraživanja pokazuje da i dalje postoje velike razlike u učestalosti debljine među zemljama, kao i razlike s obzirom na spol djece i socioekonomske odrednice obitelji. Hrvatska se nalazi na visokom četvrtom mjestu prema učestalosti prekomjerne tjelesne mase u djece, a između ostalog se zabrinjavajućima pokazuju podaci o prehrambenim navikama – RH je među zemljama u kojima barem jedno od četvero djece u dobi od 6-9 godina učestalo konzumira zaslađene sokove (tri ili više puta tjedno), dok slane grickalice većinu dana u tjednu ili svakodnevno konzumira gotovo svako peto dijete. U 28 zemalja koje su sudjelovale i u ovom i u prethodnom krugu COSI istraživanja (2018.–2020.) učestalost debljine i prekomjerne tjelesne mase pokazuje određenu stabilnost. Ipak, tamo gdje su zabilježene promjene, češće su zabilježena povećanja nego smanjenja. Uzimajući sve u obzir, debljina u djece ostaje značajan javnozdravstveni izazov i zahtijeva hitne mjere, uz nastavak kontinuiranog prikupljanja podataka o učestalosti prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece. Važno je istaknuti da ne postoji jedinstvena mjera kojom će se zaustaviti porast prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, već je potrebna kontinuirana, sveobuhvatna i multi-sektorska suradnja usmjerena stvaranju zdravijih okruženja koja promiču pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost kod djece i svih ostalih dobih skupina. Provedba kontinuiranih programa promicanja zdravlja poput Nacionalnog programa Živjeti zdravo te realizacija ciljeva Akcijskog plana za prevenciju debljine i Zagrebačke deklaracije, uvelike će doprinijeti stvaranju okruženja u kojima je zdraviji izbor i jednostavniji, logičniji izbor.
Detaljnije informacije o rezultatima istraživanja i metodologiji možete pronaći u sljedećim publikacijama:
Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI) https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2024/03/Publikacija-Eurpska-inicijativa-pracenja-debljije-u-djece-Hrvatska-2021.2022.-CroCOSI.pdf
CroCOSI Infografika 2021./2022. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2024/03/CroCOSI-Fact-sheet-2021.-2022.pdf
WHO European Childhood Obesity Surveillance Initiative (COSI). Report on the sixth round of data collection, 2022–2024 https://www.who.int/europe/publications/i/item/WHO-EURO-2025-11788-51560-78769
Brief review of results from round 6 of COSI (WHO European Childhood Obesity Surveillance Initiative) 2022–2024 https://www.who.int/europe/publications/brief-review-of-results-from-round-6-of-cosi-2022-2024
Report on the impact of the COVID-19 pandemic on the daily routine and behaviours of school-aged children: results from 17 Member States in the WHO European Region https://www.who.int/europe/publications/i/item/WHO-EURO-2024-9702-49474-74016