Europski tjedan mentalnog zdravlja 2023.
Novi CroCOSI podaci pokazuju kako je pandemija COVID-a utjecala na zdravlje i navike djece u Hrvatskoj
Pandemija COVID-19 te popratne restriktivne protu-pandemijske mjere utjecale su na našu prehranu, obrasce tjelesne aktivnosti, vrijeme provedeno pred ekranima i mnoge druge svakodnevne navike usko povezane sa zdravljem. Podaci prikazani u novoj infografici Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju pozitivne i negativne utjecaje pandemije na djecu školske dobi u Hrvatskoj i 12 drugih zemalja Europske regije koje su sudjelovale u istraživanju.
- Povećala se učestalost kuhanja kod kuće
Približno 15% obitelji tijekom pandemije počelo je češće kuhati i pripremati obroke kod kuće što im je omogućilo da imaju veću kontrolu nad sastojcima.
Hrana kuhana kod kuće obično sadrži manje trans masti, šećera i soli u usporedbi s “gotovim” obrocima iz supermarketa ili jelima naručenim putem dostavnih servisa. Zato je kuhanje kod kuće dobar način za smanjenje rizika od kroničnih nezaraznih bolesti (KNB) povezanih s prehranom, poput kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2 i određenih vrsta raka.
- Povećala se konzumacija slatkih grickalica
Svaki deseti roditelj izvijestio je da je dijete tijekom pandemije počelo konzumirati više slatkih grickalica, poput slatkiša, kolača, sladoleda i peciva.
Povećani unos šećera povezan je s povećanim rizikom za debljinu – stanjem koje je doseglo epidemijske razmjere u Hrvatskoj. Danas, 1 od 3 djece u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, što ih dovodi u rizik za razvoj KNB u odrasloj dobi.
- Smanjila se razina aktivne igre u djece
Restrikcije nametnute tijekom pandemije COVID-19 uvelike su smanjile mogućnosti za tjelesnu aktivnost i igru na otvorenom u djece. Preko 30% djece u Hrvatskoj bilo je manje tjelesno aktivno tijekom ovog razdoblja, zbog čega su izostali pozitivni učinci na zdravlje koje uobičajeno imaju aktivnosti kao što su bicikliranje, igranje nogometa ili trčanje u parku.
- Povećalo se vrijeme pred ekranima
Dodatno, tijekom razdoblja zatvaranja, oko 40% djece provelo je više vremena gledajući televiziju, igrajući video igre ili koristeći društvene mreže čime se povećalo vrijeme provedeno sjedilački, a samim time i rizik za nastanak prekomjerne tjelesne mase i debljine. Uz to, tako se povećala i izloženost djece oglašavanju hrane i pića s visokim udjelom soli, šećera i masti putem digitalnih medija.
“Rezultati CroCOSI istraživanja potvrđuju nam da je pandemija zaista promijenila navike naše djece i obitelji. Vrlo se jasno pokazalo koliko okruženja u kojima živimo mogu imati utjecaja na naša prehrambena ponašanja i tjelesnu aktivnost. Važno je da sada, u procesu oporavka od pandemije, na osnovu tih saznanja nastavimo implementirati javnozdravstvene politike koje unapređuju prehrambena okruženja, potiču tjelesnu aktivnost i štite zdravlje i dobrobit cjelokupnog stanovništva. Zdraviji izbor može, i treba biti, lakši i pristupačniji izbor”, rekla je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Infografika također pokazuje negativne učinke koje je COVID-19 imao na kvalitetu života djece, što potencijalno može imati dugoročni utjecaj na mentalno zdravlje djece. Tako je primjerice preko 40% roditelja izjavilo kako su im se tijekom pandemije djeca manje zabavljala s prijateljima nego uobičajeno, a preko 30% roditelja izjavilo je da im se dijete osjećalo manje dobro i u formi.
“Uočeno je da je COVID-19 imao određene negativne posljedice na kvalitetu života školske djece. Kao i kod tjelesnog zdravlja, i mentalno zdravlje može imati svoje uspone i padove tijekom života na što značajno utječe šire okruženje i stresni događaji poput pandemije. Svi nama je potrebno bolje razumijevanje, znanje, vještine i podrška da bismo brinuli o svom mentalnom zdravlja i mentalnom zdravlju djece i mladih. Odgojno-obrazovni djelatnici, za koje smo razvili program PoMoZi Da, provode mnogo vremena s djecom i često među primijete znakove nekih problema”, rekla je Ljiljana Muslić, voditeljica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Cijela infografika dostupna je na engleskom jeziku na ovoj poveznici.