Samoubojstvo kao važan javnozdravstveni problem
Samoubojstvo je značajan javnozdravstveni problem s ozbiljnim društvenim, psihičkim i ekonomskim posljedicama. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, 2025), godišnje u svijetu više od 720.000 ljudi premine uslijed samoubojstva. Posebno zabrinjava podatak da je samoubojstvo četvrti vodeći uzrok smrti među mladima u dobi od 15 do 29 godina.
Unatoč dugoročnom smanjenju smrtnosti, Hrvatska i dalje bilježi višu stopu samoubojstava od prosjeka Europske unije. Statistika vezana za samoubojstva u Hrvatskoj za 2026. godinu dostupna je na poveznici. Prevencija samoubojstva stoga ostaje važan javnozdravstveni prioritet. Pravodobno prepoznavanje osoba u riziku, dostupna i kvalitetna stručna pomoć te smanjenje stigme povezane s mentalnim zdravljem ključni su elementi učinkovite prevencije.
Promijenimo narativ
Tema Svjetskog dana prevencije samoubojstva za razdoblje 2024.-2026. godine glasi „Promijenimo narativ o samoubojstvu“.
Promjena narativa znači mijenjati način na koji doživljavamo i govorimo o samoubojstvu. To znači prijeći iz kulture šutnje, stigme i nerazumijevanja prema kulturi otvorenosti, suosjećanja i podrške.
Važno je razumjeti da suicidalne misli i osjećaji mogu biti znak velike psihičke boli i patnje. Isto tako, razgovor o suicidalnim mislima ne povećava njihovu prisutnost niti učestalost. Otvoren i podržavajući razgovor može pomoći osobi da se osjeti saslušanom, prihvaćenom i manje usamljenom.
Promijeniti narativ znači:
- slušati bez osuđivanja i predrasuda
- pokazati suosjećanje i razumijevanje
- otvoreno i odgovorno razgovarati o mentalnom zdravlju
- prepoznati znakove da je nekome potrebna pomoć
- potaknuti osobu da potraži stručnu podršku
- smanjivati stigmu povezanu s mentalnim zdravljem i traženjem pomoći
- ulagati u dostupne i kvalitetne službe mentalnog zdravlja.
Prevencija zahtijeva zajedničko djelovanje
Promjena narativa nije samo zadaća pojedinca, ona zahtijeva i sustavne promjene. Potrebno je razvijati međuresorne politike koje mentalnom zdravlju daju odgovarajuću važnost, povećavati dostupnost zdravstvene i psihološke skrbi te osigurati podršku osobama u riziku.
Važno je također ulagati u istraživanja kako bismo bolje razumjeli složenost samoubojstva i razvijali učinkovite intervencije utemeljene na znanstvenim činjenicama.
U prevenciji samoubojstva važnu ulogu imaju svi, zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi, odgojno-obrazovne ustanove, radno okruženje, obitelji, lokalne zajednice, organizacije civilnog društva, mediji, zakonodavna tijela, ali i svatko od nas.
Niste sami
Svjesni smo da povećana pažnja posvećena pitanju samoubojstva može biti emocionalno zahtjevna za one koje imaju osobno iskustvo ili se trenutačno suočavaju sa suicidalnim mislima i osjećajima.
Zato Svjetski dan prevencije samoubojstva nije samo jedan dan podizanja svijesti. To je prilika za poticanje promjena, povezivanje, pružanje podrške i stvaranje zajednice u kojoj ljudi mogu osjećati da ih se čuje i prihvaća.
Promjena narativa započinje razgovorom. Počinje slušanjem bez osuđivanja, pokazivanjem suosjećanja i spremnošću da budemo uz osobu kojoj je teško.
Zajedno možemo graditi kulturu u kojoj je u redu razgovarati o mentalnom zdravlju, potražiti pomoć i pružiti podršku drugima. Promijenimo zajedno način na koji govorimo o samoubojstvu i kako mu pristupamo.
Ako Vi ili netko Vama blizak prolazi kroz teško razdoblje ili razmišlja o samoubojstvu, potražite stručnu pomoć. U Hrvatskoj možete nazvati Centar za krizna stanja i prevenciju suicida na besplatni broj telefona.
Telefon za krizna stanja i prevenciju suicida
01/2376 335
dostupan 0-24 sata
Razgovor može biti prvi korak prema dobivanju pomoći.