REGISTAR SAMOUBOJSTAVA HRVATSKE
CROATIAN SUICIDES REGISTRY
Samoubojstva u Hrvatskoj
Samoubojstva su jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj.
Kroz godine bilježe se oscilacije u broju samoubojstava, kao i u broju samoubojstava prema broju stanovnika (stopa na 100 000 stanovnika). U 1985. godini zabilježeno je 1 050 smrti od samoubojstava (stopa 21,5/100 000). Podjednak, a ujedno i najveći broj smrti od samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1 153 slučaja, stopa 24,1/100 000 i 1 156 slučajeva, stopa 24,2/100 000). Od 1999. godine prisutan je trend pada samoubojstava.
Analiza trenda za razdoblje od 2001. do 2025. godine pokazala je da ukupna stopa smrtnosti od samoubojstva u Hrvatskoj značajno pada, za 2,3 % godišnje. Pad je nešto izraženiji kod žena (2,83 % godišnje) nego kod muškaraca (2,28 % godišnje). Među regijama Hrvatske prisutne su razlike u dobno-standardiziranim stopama, odnosno Panonska i Sjeverna Hrvatska bilježe više stope smrti od samoubojstava od Grada Zagreba i Jadranske Hrvatske. Muškarci češće od žena umiru od samoubojstva, a ta se razlika u Hrvatskoj povećava. U posljednjem desetogodišnjem razdoblju (2016.-2025.) omjer samoubojstava muškaraca i žena iznosi 3,4:1, u prethodnom (2006.-2015.) iznosi 3,1:1, dok je od 1985.-1994. omjer bio 2,5:1.
Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Također, prema dobi postoje razlike u trendovima kretanja stopa samoubojstava. Kod djece i mladih u dobi od 10 do 24 godina stopa u promatranom razdoblju ima trend pada uz oscilacije, te se kreće u rasponu od 2,6 (2025.) do 8,7 (2003.) na 100 000. U ostalim promatranim dobnim skupinama (25-39, 40-64 i 65+ godina) bilježi se izraženiji pad stope smrtnosti od samoubojstava, uz oscilacije u pojedinim godinama.
Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih godina sve je manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom. U 2025. godini udio samoubojstva vatrenim oružjem u ukupnom broju samoubojstava iznosio je 16,8 %.
Hrvatska bilježi više stope smrtnosti od samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje članice EU27. U 2023. godini prosječna stopa smrtnosti od samoubojstava za EU članice iznosila je 10,4/100 000, za dob do 65 godina 8,8/100 000, a za dob iznad 65 godina 17,1.
Slika 1/Figure 1
Broj smrti od samoubojstava u Hrvatskoj, 1985.-2025./ Number of suicide deaths in Croatia, 1985-2025
Slika 2/Figure 2
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina, za razdoblje 2002. – 2023. godine/ Age-standardized suicide rates for all ages, age 0-64 and age 65+, 2002-2023 period
Slika 3/Figure 3
Dobno-specifične stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, 2001.-2025./ Age-specific suicide rates in Croatia, 2001-2025
Slika 4/ Figure 4
Odnos samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i ostalih načina samoubojstava u Hrvatskoj, 1985.-2025. / Ratio of suicides committed by firearms to other methods of suicide in Croatia, 1985-2025
Slika 5/ Figure 5
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina po pojedinim zemljama Europe, podaci za 2023. godinu/ Age-standardized suicide rates by individual European countries, all ages, age 0-64 and age 65+, 2023
Metodološke napomene:
- Podaci o umrlima od samoubojstva u Hrvatskoj za 2025. godinu su preliminarni
- Za izračun stopa od 2001. godine korištene su revidirane procjene broja stanovnika sredinom godine Državnog zavoda za statistiku; za izračun do 2001. godine korišteni su podaci popisa stanovništva iz 1991. godine
- Za izračun dobno standardiziranih stopa korištena je Europska standardna populacija (2013)
- Regresijska analiza trenda provedena je korištenjem Joinpoint programa (verzija 5.4.0.0., travanj 2025)
Dokument možete preuzeti ovdje.