Stručno mišljenje o provedbi dezinfekcije javnih površina i gradskih ulica

U pojedinim hrvatskim gradovima se samoinicijativno, putem svojih komunalnih djelatnosti, a bez konzultacija s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, započelo s dezinfekcijom javnih površina i gradskih ulica, u svrhu prevencije COVID-19.

Temeljem dostupnih znanstvenih spoznaja, nema dokaza o učinkovitosti kemijske dezinfekcije cesta i vanjskih kolnika u svrhu sprječavanja pojave zarazne bolesti COVID-19. Higijenski standardi doneseni odredbama vezanima uz COVID-19 isključuju rizike od prijenosa virusa s pločnika i nogostupa.Osim toga, velike količine dezinfekcijskih sredstava potencijalno su štetni za ljude, neciljane vrste i okoliš i treba ih izbjegavati.

Prvo, prema literaturi nije poznato da je, iako se COVID-19 širi kapljičnim putem, dezinfekcija zraka, javnih površina i gradskih ulica učinkovita za suzbijanje bolesti i stoga je dezinfekcija javnih površina i gradskih ulica neopravdana i one koje su u najavi treba zaustaviti.

Drugo, u korištenju osobne zaštitne opreme treba razlikovati različite čimbenike rizika, usvojiti predložene mjere prevencije epidemije i smanjiti nepotrebno korištenje osobne zaštitne opreme jer tih resursa već sada počinje nedostajati.

Takva mjera, u svrhu sprječavanja pojave zaraznih bolesti, trenutno nije opravdana, i dodatno, komunalne tvrtke čiji djelatnici to provode ne posjeduju odgovarajuće ovlaštenje.

Obzirom na situaciju bilo bi opravdano da se dezinfekcijska sredstva usmjere na institucije od značenja, kao što su zdravstvene institucije, prodavaonice prehrambenih artikala, distributivne centre hrane i pića, ljekarne, benzinske postaje, pekarnice, logističke i distributivne centre hrane, pića i higijenskih proizvoda i veledrogerije.

Nadalje, dezinfekcija javnih površina i gradskih ulica u ovom trenutku nije potrebna i nema stručne opravdanosti za sprječavanje zarazne bolesti COVID-19, naročito uzimajući u obzir i trenutne povoljne vremenske uvjete u vanjskom prostoru posebice sunčevu svjetlost koja je sama po sebi „prirodni dezinficijens“. Dezinfekcija gradskih ulica nije se pokazala učinkovitom, što potvrđuje i literatura.

U pojedinim zemljama se za dezinfekciju javnih površina koristi otopina natrijevog hipoklorita, no njegovim korištenjem može doći do povećanja štetnih nusprodukata u okolišu.

Napominjemo da provedbu DDD mjera na gradskim ulicama i javnim površinama za  sprječavanje pojave zaraznih bolesti mogu i trebaju provoditi ovlašteni izvoditelji DDD mjera temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 22/14-RUSRH, 130/17,114/18) i Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti pučanstva (NN. 35/07).

 

Korištena literatura: 

1.      Lancet. Infectious Diseases. Taking the right measures to control COVID-19. https://www.thelancet.com/journals/laninf/article/PIIS1473-3099(20)30152-3/fulltext

2.      WHO. Coronavirus disease (COVID-19) technical guidance: infection prevention and control. https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/technical-guidance/infection-prevention-and-control

3.      European Union Risk Assessment Report. SODIUM HYPOCHLORITE. CAS No: 7681-52-9 EINECS No: 231-668-3. Final report, November 2007. Italy. RISK ASSESSMENT. FINAL APPROVED VERSION. Rapporteur for the risk assessment of sodium hypochlorite: Italy. Roberto Binetti and Leonello Attias. https://echa.europa.eu/documents/10162/330fee6d-3220-4db1-add3-3df9bbc2e5e5