Prve subote proljeća tradicionalno se obilježava Dan narcisa, spoj humanitarne akcije i javnozdravstvene kampanje, koji je pokrenula Hrvatska liga protiv raka. Cilj ove akcije je podizanje društvene svijesti o važnosti preventivnih pregleda dojki u svrhu ranog otkrivanja raka dojke i, posljedično, smanjenja smrtnosti. Tog se dana prodaju narcise, a prikupljena sredstva namijenjena su prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke. Tako će se i ove, 26. godine obilježavanja, akcija održati u subotu 26. ožujka 2022.
Rak dojke zloćudna je bolest koja se razlikuje prema vrsti tkiva od kojeg je nastala i prema proširenosti. Različite vrste raka dojke ponašaju se različito. Neki rastu sporo i rijetko metastaziraju, dok su drugi agresivniji, rastući i šireći se brzo. Budući da su simptomi rijetki u ranim stadijima bolesti, redoviti samopregledi dojki od izuzetne su važnosti. Ako se prilikom samopregleda pronađe kvržica koja je na opip drugačija od ostalog tkiva dojke, oteklina tkiva dojke koja ne prolazi, nabiranje ili uvlačenje kože dojke, orožnjavanje kože oko bradavice, promjena oblika dojke ili promjena bradavice poput uvlačenja te iscjedak iz bradavice, posebno ako je krvav, potrebno je javiti se svom liječniku. Iako se većina slučajeva raka dojke dijagnosticira kod starijih žena, od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, stoga je važno da se već od najranije mladosti započne i stekne navika redovitih samopregleda dojki.
U ranom otkrivanju raka dojke ključnu ulogu kao najbolji test probira ima mamografija – radiološka pretraga kojom se niskom dozom rendgenskih zraka detektiraju promjene u tkivu dojke. Budući da rano otkrivanje raka povećava vjerojatnost uspješnog liječenja, od iznimne je važnosti informirati i potaknuti žene na odaziv u Nacionalni program za rano otkrivanje raka dojke koji se u Hrvatskoj provodi od 2006. godine. U sklopu programa sve žene u dobi od 50 do 69 godina primaju poziv za mamografski pregled svake dvije godine s ciljem što ranijeg otkrivanja bolesti, većeg uspjeha liječenja, poboljšanja kvalitete života oboljelih te smanjenja smrtnosti. Kod žena koje su se odazivale u nacionalni program, pokazalo se da je rak dojke otkriven u ranijem stadiju u većem postotku, nego kod žena koje se nisu odazvale na poziv u program. Na Slici 1. prikazana je razlika u stadijima prilikom otkrivanja raka kod žena kojima je rak dojke dijagnosticiran unutar te onih kojima je dijagnosticiran izvan programa.
Slika 1. Stadij prilikom otkrivanja raka dojke, prema statusu odaziva u program
Rak dojke je najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja u svijetu. Prema posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj u 2019. zabilježeno je 2999 slučajeva raka dojke (stopa 143,2/100.000), a u 2020. umrle su 722 žene (stopa 34,7/100.000). U svijetu, prema podacima studije Globalnog opterećenja bolešću iz 2019., zabilježeno je više od 2 milijuna novih slučajeva raka dojke te više od 700.000 smrti od istog.
Iako možemo očekivati sve veći broj slučajeva raka dojke uslijed starenja stanovništva, smrtnost od istoga u Hrvatskoj je u padu petu godinu zaredom (Slika 2.). Rak dojke više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te kolorektalnog raka na drugom mjestu. To je dijelom rezultat provođenja Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke, ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke.
Slika 2. Trendovi incidencije i mortaliteta od raka dojke u Hrvatskoj, 2001.-2020.
Ako usporedimo mortalitet od raka dojke u Hrvatskoj s ostalim zemljama članicama EU (EU-27), stanje je bolje nego kod ostalih sijela raka. Prema podacima Eurostata o smrtnosti od zloćudnih bolesti (isključujući nemelanomski rak kože) u 2018. godini Hrvatska se nalazi na 2. mjestu, iza Mađarske, dok se po smrtnosti od raka dojke nalazi na 15. mjestu, nešto bolje od prosjeka EU (Slika 3.).
Slika 3. Mortalitet od raka dojke u Europi, podaci za 2018. godinu (Eurostat)
Prema službenim podacima, odaziv u nacionalni program se kreće oko 60 %, međutim dio žena obavlja mamografski pregled i izvan programa. Prema podacima Europske zdravstvene ankete (EHIS istraživanja provedenog 2019.), mamografiju je u prethodne 3 godine obavilo 77,3% žena u dobi od 50 do 69 godina.
U vrijeme pandemije COVID-19, mamografski probir nije se provodio samo 3 mjeseca, u proljeće 2020. za vrijeme lockdowna. Sve žene koje su tada propustile svoj termin, dobile su u jesen 2020. ponovljeni poziv. Godišnje se u okviru programa pozove oko 150.000 žena na mamografiju, a do sada je otkriveno više od 7000 novih karcinoma dojke.
S obzirom na ohrabrujuće rezultate u vidu pada smrtnosti od raka dojke, potrebno je nastaviti dosadašnje napore u provedbi programa ranog otkrivanja raka dojke.