Simpozij pod nazivom “Prevencija i rano otkrivanje raka vrata maternice – Možemo li zajedničkim snagama poboljšati prevenciju i otkrivanje raka vrata maternice u Hrvatskoj?”održan je 23. veljače 2024. godine u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog epidemiološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora uz podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, uz nazočnost velikog broja sudionika. Na simpoziju je sudjelovalo 70-tak sudionika, uglavnom zdravstvenih djelatnika, a 20-ak sudionika je simpoziji pratilo online.
Simpoziji je obuhvatio trenutno najvažnije teme iz provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice, a cilj je bio razmotriti iz različitih pozicija uključenih strana glavna postignuća i izazove u aktivnostima koje se provode u sklopu Nacionalnog programa te prikazati najnovije smjernice i podijeliti iskustva provedbe aktivnosti s različitih razina u zdravstvenom sustavu i izvan sustava zdravstva. Cilj je također bio unaprijediti umrežavanje provoditelja i suradnika za buduću razmjenu informacija i suradnju.
Sudionike simpozija je u ime Ministarstva zdravstva pozdravila Dunja Skoko Poljak, dr. med., Načelnica sektora za javno zdravstvo i zdravstvenu zaštitu i članica Povjerenstva Ministarstva zdravstva za koordinaciju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice, u ime Povjerenstva Ministarstva zdravstva za koordinaciju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice predsjednik Povjerenstva i ravnatelj KBC Zagreb prof. dr. sc. Ante Ćorušić, dr. med., u ime Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ravnatelj izv. prof. prim. dr. sc. Krunoslav Capak, dr. med., a u ime Hrvatskog epidemiološkog društva HLZ-a i Zavoda za javno zdravstvo županije u kojoj se provodi pilot projekt prve faze reorganiziranog Nacionalnog programa predsjednik društva i ravnatelj prim. dr. sc. Miroslav Venus, dr. med., koji su tom prilikom istaknuli važnost provedbe Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka vrata maternice te pilot projekta koji se trenutno provodi.
Prvu prezentaciju održala je prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med., voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, s temom Epidemiologija raka vrata maternice u Hrvatskoj i svijetu. Prikazala je incidenciju i mortalitet raka vrata maternice, razlike u pojavnosti u različitim dobnim skupinama te trend incidencije i mortaliteta u Hrvatskoj:
– četvrti najčešći novodijagnosticirani rak i četvrti najčešći zloćudni uzrok smrti na svijetu u žena (čini udio od 6,8% svih oblika raka i 8,1% smrtnosti od raka u svijetu, najčešći rak i vodeći zloćudni uzrok smrti u nekim zemljama Afrike i Latinske Amerike)
-Hrvatska se po incidenciji i mortalitetu od raka vrata maternice nalazi oko sredine EU ljestvice (11. mjesto incidencije i 12, mjesto mortaliteta od 27 zemalja članica)
– u 2021. godini u Hrvatskoj je rak vrata maternice dijagnosticiran kod 268 žena, a u 2022. umrlo 109 žena od ovog oblika raka – 11. po učestalosti oblik raka kod žena, prosječno se u posljednjih 10 godina u Hrvatskoj dijagnosticira oko 309 novih slučajeva
– objasnila je udjele histoloških tipova u posljednjem petogodišnjem razdoblju – najčešći je planocelurarni tip (71%), slijede adenokarcinomi (20%), adenoskvamozni i ostali miješani (2%), nespecificiranih je 7%
Nadalje, dr. Brkić Biloš je prikazala incidenciju i mortalitet prema dobi: u 2021./2022. stopa incidencije je bila najčešća u dobi od 45 do 49 (26/100.000) i od 55 do 59 (25/100.000), a mortalitet u dobi od 75 do 79 (13/100.000) i u dobi od 80 do 84 (14/100.000)
Kretanje incidencije i smrtnosti zbog raka vrata maternice u Hrvatskoj prikazano je na slici 1.
Slika 1. Kretanje incidencije i mortaliteta raka vrata maternice u Hrvatskoj
U drugoj i trećoj prezentaciji, prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., koordinatorica Povjerenstva Ministarstva zdravstva za koordinaciju Nacionalnog programa (NP) ranog otkrivanja raka vrata maternice prikazala je pregled rada, pokretanje i preliminarne rezultate prve faze reorganiziranog nacionalnog programa za rano otkrivanje raka vrata maternice – pilot projekta koji se provodi u Virovitičko-podravskoj županiji. Kao nastavak NP ranog otkrivanja raka vrata maternice koji je započeo 2012. godine, od travnja 2023. provodi se pilot projekt u Virovitičko-podravskoj županiji među ženama u kojem se kao primarni test probira koristi Papa test za žene u dobi od 20 do 29 godina, a kotestiranje (Papa test i test na HPV) za žene u dobi od 30 do 64 godina. U razdoblju od 6. travnja 2023 do 31. prosinca 2023. u 6 ginekoloških ordinacija testirano je 810 žena. Prosječno je svaki tjedan pristizalo 25 uzoraka brisa vrata maternice u Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Svih 810 žena je obavilo Papa testiranje, a na HPV je testirano 721 (89%) žena. Pozitivan nalaz na HPV test imalo je 50 (7%) žena, a njih 69 (9%) je imalo nalaz s abnormalnim stanicama na Papa testu – 8 (9%) u dobnoj skupini 20-29 godina i 61 (8%) u dobnoj skupini od 30-64 godina. Kao ključne korake i prepreke u procesu provedbe pilot projekta prim. Nemeth Blažić je istaknula slijedeće: informatičko rješenje za pozivanje žena, praćenje odaziva i rezultata testiranja, praćenje upućivanja i nalaza kolposkopije, izvještavanje i evaluaciju provedbe, nedostatne ljudske resurse, kašnjenje s plaćanjem dijela provoditelja te osiguravanje standarda i kvalitete u provedbi protokola.
Osnovni elementi prve faze reograniziranog Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice prikazani su na slici 2., a dinamika pristizanja uzoraka brisa vrata maternice u Hrvatski zavod za javno zdravstvo na slici 3.
Slika 2. Osnovne informacije o prvoj fazi reorganiziranog NPP ranog otkrivanja raka vrata maternice – pilot projekt u Virovitičko podravskoj županiji
Slika 3. Prikaz pristiglih uzoraka na testiranje u Hrvatski zavod za javno zdravstvo po datumima u razdoblju 6.4.2023-16.01.2024.
U drugom dijelu simpozija, s temama o međunarodnim i nacionalnim preporukama i smjernicama za probir na rak vrata maternice, prezentaciju je održala Petra Smoljo, dr. med., specijalizantica javnog zdravstva. Prikazala je pregled međunarodnih preporuka u području probira na rak vrata maternice, pružajući uvid u različite pristupe i strategije koje se primjenjuju u svijetu i Europi. U svom izlaganju dr. Smoljo je dala pregled strategija i preporuka u području prevencije raka vrata maternice: Globalna strategija i inicijativa za ubrzanje eliminacije raka vrata maternice kao javnozdravstvenog problema Svjetske zdravstvene organizacije, Europske smjernica za osiguranje kvalitete probira raka vrata maternice (iz 1993. i 2008.), Preporuka Vijeća iz 2022. o jačanju prevencije ranim otkrivanjem kao nastavak preporuka Vijeća Europske unije iz 2003. Objasnila je i usporedbu oportunističkih i organiziranih programa probira, koja pokazuje da organizirani probir obuhvaća jednako cijelu ciljanu populaciju, pruža bolju učinkovitost (u kvalitetnim programima i do 80%) u smanjenju incidencije karcinoma, ima optimalnu ekonomsku isplativost, no ima kompleksnu organizaciju, zahtijeva prethodna ulaganja i planiranja, dodatne resurse, infrastrukturu i koordinaciju te zahtijeva primjenu standarda i osiguranje i praćenje kvalitete.
Pregled stručnih smjernica za provođenje programa probira prikazuje slika 4.
Slika 4. Prikaz stručnih smjernica za provođenje programa probira na rak vrata maternice
Doc. dr. sc. Goran Vujić, dr. med., pročelnik Zavoda za ginekološku onkologiju KBC Zagreb koji je i Referentni center ministarstva zdravlja RH za premaligne i maligne lezije stidnice, rodnice i vrata maternice, je prikazao nove smjernice za oportunistički probir raka vrata maternice u RH iz 2023. godine. Naglašeno je da s probirom ne treba početi u dobi mlađoj od 20 godina bez obzira na dob prvog spolnog odnosa jer tu dob karakteriziraju niska incidencija raka vrata maternice i kratkotrajne HPV infekcije, a da s probirom treba prestati nakon 65. godine jer su u toj dobi CIN 2 i 3 rijetki, većina pozitivnih testova nepredstavljaju prave premaligne promjene, rizik za HPV je nizak 5-10%) i infekcija HPV-om u toj dobi najvjerovatnije neće dovesti do invazivnog karcinoma.
Smjernice za oportunistički probir za rak vrata maternice u Hrvatskoj prikazane su u slici 5.
Slika 5. Preporučeni model stručnih smjernica za oportunistički probir za rak vrata maternice u Hrvatskoj
Na kraju prezentacije doc. Vujić je naglasio da je važno primjenjivati smjernice kako bi se u svim područjima radilo uniformirano i da je za uspješnost probira najvažniji čimbenik što veća obuhvaćenost ciljane populacije, te da za još bolju uspješnost treba težiti organiziranom probiru u Republici Hrvatskoj koji bi omogućio veći odaziv žena i bolju kontrolu uspješnosti probira.
Treći dio simpozija, u kojem su predstavljena su iskustva provođenja pilot projekta reorganiziranog NP za rano otkrivanje raka vrata maternice, započeo je Miodrag Beneš, dr. med., specijalist javnozdravstvene medicine u Zavodu za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko – podravske županije te županijski koordinator pilot projekta, s predavanjem o iskustvima provedbe pilot projekta probira za rak vrata maternice u Virovitičko-podravskoj županiji, istaknuvši izazove i postignuća u implementaciji programa na lokalnoj razini. U cilju organizacije aktivnosti programa naveo je opsežnu komunikaciju putem elektroničke pošte i telefona s nacionalnom koordinatoricom te sudjelovanje u organizaicji terenskih posjeta ginekološkim ambulantama i OB Virovitica. Promocija pilot projekta na lokalnoj razini uključivala je sudjelovanje na svim lokalnim radijima i HRT-u, javnim tribinama te javnozdravstvenim akcijama povodom obilježavanja Dan mimoza. Kao izazove u provedbi pilot projekta naveo je komplicirano informatičko rješenje za praćenje i izvještavnje provedbe pilot projekta, kašnjenje s izradom naputka o raspodjeli sredstava provoditeljima, poteškoće u pozivanju žena zbog nepostojanja telefonskih brojeva žena, manjak ljudskih resursa, poteškoće u praćenju nalaza kolposkopije i patologije jer se ne upisuju u struktiruranom obliku i bolnički informatički sustav.
Aktivnosti koordinacije pilot projekta županijskog koordinatora u Virovitičko podravskoj županiji prikazuje slika 6.
Slika 6. Aktivnosti županijske koordinacije pilot projekta u Virovitičko podravskoj županiji
Predavanje na temu „Probir za rak vrata maternice u Hrvatskoj: iskustvo s HPV testiranjem u pilot projektu“ koji se provodi na području Virovitičko podravske županije održala je doc. prim. dr. sc. Ljiljana Žmak, dr. med., specijalistica., medicinske mikrobiologije s parazitologijom iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U prezentacji su prikazane aktivnosti u organizaciji Pilot projekta u dijelu laboratorijske dijagnostike koji su uključivali: određivanje kriterija odabira laboratorija, odabir testova koji se smiju koristiti u pilotu, izrada hodograma pripreme, slanja i prijema uzorka, organizaciju laboratorijske dijagnostike te prosljeđivanja uzoraka i nalaza. Naglašena je važnost kriterija odabira laboratorija za dijagnostiku probira na rak vrata maternice u nacionalnom programu prema kojima testiranje na HPV mogu raditi mikrobiološki laboratoriji koji imaju uveden sustav kontrole kvalitete rada (unutarnja i vanjska kontrola procesa rada), koji mogu obraditi godišnje 10000 uzoraka i koji imaju dovoljno kadra. U organiziranim probirima smiju se koristiti samo validirani testovi koji se nalaze na popisu Europskog društva za ginekološku onkologiju.
Rezultate testiranja na HPV u pilot projektu prikazuje slika 7.
Slika 7. Rezultati laboratorijske dijagnostike testiranja na HPV u pilot projektu Virovitičko podravske županije
Slijedeće predavanje, pod naslovom „Probir za RVM u Hrvatskoj: iskustvo s Papa testiranjem kao dijelom kotestiranja u pilot projektu“održala je prim. Ana Barišić, dr. med., specijalistica kliničke citologije iz KBC Zagreb. Prikazani su dosadašnji rezultati testiranja u pilot projektu:
-od travnja 2023. do veljače 2024. testirano je ukupno 1005 uzoraka (11% žene 20-29 godina, 89% žene 30-64 godina)
– 910 (90,5%) je bilo negativnih nalaza, 9,5% abnormalnih nalaza (43 ASC-US, 25 LSIL, 9 ASC-H, 17 HSIL, 1 pločasti karcinom)
-Među ženama u dobi do 29 godina (108) bilo je 93 (86%) negativnih nalaza te 6 (5%) HSIL, 4 (4%) LSIL i 5 (5%) ASC-US.
Rezultate testiranja žena u dobi od 30 do 64 godina prikazuje slika 8.
Slika 8. Rezultati kotestiranja (test na HPV + tekućinska citologija) u žena u dobi 30 do 64 godina
Medicinska sestra Rajka Zadravec iz ginekološke ordinacije u Virovitičko-podravskoj županiji podijelila je svoje iskustvo s testiranjem nove metode pozivanja žena u sklopu Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka vrata maternice. Kao početne izazove je navela svoje prvo susretanje s programom organiziranog pozivanja žena na testiranje, informatičke probleme evidencije pozivanja žena te problemi s DTP-ovima i K uputnicama u sustavu. Navela je nedostatke pozivanja žena koji su uključivali nepostojanje upisanog kontak telefona, neodgovaranje na poziv, promjena broja telefona/mobitela, dodatni posao i dodatna administracija. Zatim je prikazala prednosti u pozivanju žena (slika 9.). Istaknula je pozitivne reakcije žena na pozive za pregled, naglašavajući njihovo zadovoljstvo što su aktivno uključene u program prevencije te važnost edukacije i pružanja podrške pacijenticama tijekom čitavog procesa provedbe programa ranog otkrivanja ovog oblika raka.
Slika 9. Prednosti pozivanja žena u ginekološkoj ordinaciji – iskustvo pilot projekta u Virovitičko podravskoj županiji
Sljedeće predavanje pod naslovom „Pogled na informacijsku podršku NP-a RVM-a“ održala je prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prikazala je pregled organizacije informacijske podrške Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka vrata maternice, ističući važnost primjene odgovarajućih tehnoloških rješenja u praćenju i evaluaciji programa. Za pripremu pozvne baze koristilo se nekoliko izvora podataka: PZZ – primarna zdravstvena zaštita, SKZZ – sekundarna zadravstvena zaštita, registar za rak, registar poroda, baza uzroka smrti. Podaci se prikupljaju prema posebnim identifikatorima za NPP iz postojećeg sustava podataka u zdravstvenom informacijskom sustavu temeljem plana prikupljanja podataka izrađenog u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (slika 10.).
Slika 10. Tijek podataka u sklopu provedbe pilot projekta NP ranog otkrivanja raka vrata maternice
U raspravi koja je slijedila uključili su se kolege s upitima, komentarima i prijedlozima. Najviše pitanja je bilo vezano uz administrativne teškoće u provedbi poput neplaćanja za dio provoditelja te poteškoće praćenja i izvještavanja zbog neodgovarajućeg informatičkog rješenja.
Nakon predavanja održana je panel rasprava na temu: “Možemo li zajedničkim snagama dodatno poboljšati prevenciju i otkrivanje raka vrata maternice u Hrvatskoj?”. Tijekom okruglog stola stručna izlaganja uz moderiranje Anite Bujanić, MA Pharm, MA Health Management, održali su izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prim. Tatjana Nemeth Blažić, članica Povjerenstva Ministarstva zdravstva za koordinaciju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice, koordinator i dopredsjednica Hrvatske lige protiv raka, prim. dr. sc. Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora i ravnatelj Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko – podravske županije, Neda Ferenčić Vrban, dr. med., specijalistica školske medicine u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. A. Štampar“ i glavna tajnica Hrvatske lige protiv raka, izv. prof. prim. dr. sc. Danijela Vrdoljak-Mozetič, dr. med., generalna tajnica Europske federacije citoloških društava, predstojnica Kliničkog zavoda za patologiju i citologiju KBC Rijeka, članica Povjerenstva za koordinaciju nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice, i prof. dr. sc. Krunoslav Kuna, dr. med., Predstojnik Klinike za ženske bolesti i porodništvo KBC Sestre milosrdnice, član Povjerenstva za koordinaciju nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice. Kroz izlaganja i moderiranu raspravu sudionici su aktivno dijelili svoja iskustva, perspektive i prijedloge za buduće korake u borbi protiv ove bolesti. Tijekom panela istaknute su važne teme poput edukacije javnosti, multidisciplinarnog pristupa, poboljšanja pristupa zdravstvenim uslugama, uvođenja novih tehnologija za rano otkrivanje premalignih promjena, te potrebe za boljom koordinacijom između relevantnih institucija i stručnjaka. Na panel raspravi istaknuta je važnost integriranog pristupa i suradnje među dionicima s ciljem postizanja zajedničkih ciljeva u prevenciji i otkrivanju raka vrata maternice u Hrvatskoj.
Na kraju simpozija održan je interaktivni kviz znanja – PubQuiz za sudionike s pitanjima vezanim uz prevenciju raka vrata maternice, ali i pitanjima iz raznih područja (najmanje medicine) uz simbolične nagrade za sudionike – proizvodi Apivita te majice s preventivnim porukama iz kampanje „Neću rak“, uz koji su se svi zabavili, obnovili znanje i naučili nešto novo.
Galerija slika
