Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna. Ovaj dan prvi je put obilježen 2003. godine na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (engl. International Association for Suicide Prevention – IASP) i Svjetske zdravstvene organizacije.
Svrha obilježavanja je skrenuti pozornost na problematiku samoubojstava, smanjiti stigmu koja ga okružuje te podići svijest o važnosti prevencije i mogućnostima sprječavanja tragičnih ishoda. Uz to, naglasak se stavlja na jačanje suradnje među ključnim dionicima i promicanje znanstveno utemeljenih aktivnosti usmjerenih na smanjenje broja smrtnih slučajeva, pokušaja samoubojstava i prisutnosti suicidalnih misli.
Samoubojstvo kao javnozdravstveni problem
Samoubojstvo predstavlja veliki javnozdravstveni problem koji ima dalekosežne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice.
Prema recentnim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine na globalnoj razini više od 700.000 osoba umre uslijed samoubojstva (gruba stopa 9.2 na 100.000 stanovnika), što samoubojstvo svrstava na 19. mjesto najčešćih uzroka smrti (WHO, 2025). U europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije, tijekom 2021. godine uslijed samoubojstva je preminulo oko 116.000 osoba (gruba stopa 12,4 na 100.000 stanovnika), što suicid pozicionira na 18. mjesto najčešćih uzroka smrti u ovoj regiji (WHO, 2025). Posebno zabrinjava podatak da je samoubojstvo četvrti vodeći uzrok smrti u dobnoj skupini od 15 do 29 godina, a kod djevojaka u dobi od 15 do 19 godina treći po učestalosti.
U Hrvatskoj su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda iako je posljednjih dvadesetak godina prisutan trend pada smrtnosti zbog samoubojstava. U 2024. godini registrirana su 542 slučaja samoubojstava odnosno 14,0 slučajeva samoubojstva na 100 000 stanovnika.
Više detalja o smrtima uslijed samoubojstva u Hrvatskoj možete pronaći ovdje.
Prevencija samoubojstava
Rješavanju problema samoubojstava treba se posvetiti sustavno i multidisciplinarno. Pravovremene, znanstveno utemeljene i, često, financijski povoljne intervencije mogu doprinijeti prevenciji samoubojstava.
Inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju samoubojstava, “LIVE LIFE”, ističe sljedeće ključne intervencije temeljene na dokazima:
- ograničavanje pristupa sredstvima za samoubojstvo (npr. pesticidima, vatrenom oružju, određenim lijekovima);
- suradnja s medijima radi odgovornog izvještavanja o samoubojstvima;
- poticanje socio-emocionalnih vještina kod adolescenata; te
- rano prepoznavanje, procjena, upravljanje i praćenje osoba pogođenih suicidalnim ponašanjem.
„Mijenjamo narativ o samoubojstvu“
Službena tema Svjetskog dana prevencije samoubojstva za razdoblje od 2024. do 2026. glasi: „Mijenjamo narativ o samoubojstvu”. Ova tema usmjerena je na promjenu načina na koji kao društvo doživljavamo i razumijemo ovo složeno pitanje. Umjesto kulture šutnje i nerazumijevanja, naglasak stavljamo na otvorenost, empatiju i pružanje podrške onima koji se suočavaju s teškim mislima i osjećajima.
Mijenjati narativ o samoubojstvu znači:
- poticati otvorene i iskrene razgovore o samoubojstvu i suicidalnom ponašanju
- uklanjati stigmu koja često sprječava ljude da potraže pomoć
- podizati svijest o važnosti dostupne i kvalitetne skrbi za mentalno zdravlje
- osigurati sustavne promjene kroz višesektorske politike i ulaganje u istraživanja
- pružati podršku osobama koje žive sa suicidalnim mislima i njihovim bližnjima
Važno je razumjeti da razgovor o suicidalnim mislima ne povećava rizik, već stvara prostor za podršku i usmjeravanje prema pomoći. Empatija, slušanje bez osuđivanja i pravovremena reakcija mogu napraviti veliku razliku u životima onih koji prolaze kroz teško razdoblje.
Svjetski dan prevencije samoubojstava posvećen je podizanju svijesti, poticanju pozitivnih promjena i stvaranju zajedničkog osjećaja razumijevanja i podrške za sve koji su izravno ili neizravno pogođeni ovom temom.
Sudjelovanje Hrvatske u europskom projektu JA PRISM
1. rujna 2025. godine započela je nova europska inicijativa na području mentalnog zdravlja, a koja je financirana iz programa EU4Health. Riječ je o projektu JA PRISM koji za cilj ima smanjiti teret mentalnih bolesti, s posebnim naglaskom na ranjive skupine, promicanjem dobrog mentalnog zdravlja, učinkovitim sprječavanjem problema mentalnog zdravlja i poboljšanjem pristupa liječenju i uslugama mentalnog zdravlja u državama članicama EU i pridruženim zemljama.
Projekt podrazumijeva implementaciju triju najboljih i obećavajućih praksi u novim kontekstima. Jedna od najboljih praksi koja je u fokusu ovog projekta je BIZI program: interaktivni, online i otvoreni tečaj za promicanje prevencije samoubojstava u zajednici. Riječ je o jednostavnom tečaju koji pruža osnovna znanja o suicidu, kako prepoznati rizik i faze suicidalnog procesa te kako djelovati u slučaju sumnje na povećan suicidalni rizik.
Upravo će ova najbolja praksa, između ostalih, biti modificirana i implementirana u Hrvatskoj.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u projektu sudjeluje u svojstvu voditelja evaluacijskog radnog paketa (WP3) te je zadužen za implementaciju dviju najboljih praksi.
Izvori:
https://www.who.int/initiatives/live-life-initiative-for-suicide-prevention
Gabilondo, A., Muela, A., Belarra, B., De Sayas, A., García, J., López, P., Reich, H., & Iruin, Á. (2024). Evaluación de BIZI, nuevo programa en línea en español para prevenir el suicidio desde la comunidad [Evaluation of BIZI, a new Spanish-language online program for community-based suicide preventionAvaliação do BIZI, um novo programa on-line em espanhol para prevenção de suicídio com base na comunidade]. Revista panamericana de salud publica = Pan American journal of public health, 48, e20. https://doi.org/10.26633/RPSP.2024.20
https://www.who.int/data/gho/data/themes/mental-health/suicide-rates