Svjetski dan prve pomoći

Svake druge subote u rujnu obilježava se Svjetski dan prve pomoći, s ciljem podizanja svijesti o važnosti pravodobnog i pravilnog pružanja prve pomoći. Poznavanje osnovnih postupaka prve pomoći može spasiti život, spriječiti pogoršanje ozljeda te povećati izglede za uspješan oporavak prije dolaska hitne medicinske službe.

Svjetski dan prve pomoći pokrenula je Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC).

Prva pomoć obuhvaća postupke kojima se pomaže ozlijeđenoj ili naglo oboljeloj osobi do dolaska stručne medicinske pomoći. Osim zbrinjavanja tjelesnih ozljeda i hitnih zdravstvenih stanja, uključuje i pružanje psihološke podrške osobama pogođenima traumatičnim događajima.

U hitnim situacijama, poput gubitka svijesti, brzo i pravilno reagiranje može biti presudno.

Kod osobe koja je izgubila svijest najprije provjeravamo reagira li na dozivanje i lagani podražaj po ramenima. Ne pokazuje li znakove svijesti, potrebno je provjeriti disanje Ako osoba diše, postavljamo ju u bočni položaj kako bismo održali prohodnost dišnog puta i smanjili rizik od gušenja te pratimo njezino stanje do dolaska hitne medicinske pomoći.

U slučaju izostanka disanja odmah započinjemo oživljavanje i pozivamo hitnu medicinsku pomoć (194 ili 112). Oživljavanje započinjemo masažom srca. Osoba treba ležati na tvrdoj podlozi. Korijen dlana treba staviti na sredinu prsnog koša, a drugi dlan položiti preko prvog. Laktovi osobe koja oživljava moraju biti ispruženi. Pritisak treba biti brz i kratkotrajan, jačine prilagođene dobi i konstituciji bolesnika. Prsni koš se utiskuje oko 5-6 cm u dubinu, 100-120 puta u minuti. Nakon trideset pritisaka na prsni koš, primijenjuju se dva upuha, svaki u trajanju od jedne sekunde. Kad god je moguće, treba koristiti automatski vanjski defibrilator.

Gušenje djece jedan je također od primjera situacija u kojima brzo i pravilno pružanje prve pomoći može spasiti život. Do gušenja najčešće dolazi zbog hrane ili sitnih predmeta, stoga je važno djecu tijekom jela nadzirati i obratiti pažnju na namirnice i predmete koji predstavljaju rizik. U slučaju gušenja brzo i pravilno reagiranje može spasiti život, zbog čega je važno poznavati osnovne postupke prve pomoći i znati razlikovati zagrcavanje od potpunog gušenja.

O postupcima prve pomoći kod gušenja djece, ovisno o njihovoj dobi pročitajte ovdje.

Hrvatski Crveni križ već dugi niz godina aktivno promiče važnost prve pomoći kroz edukacije građana, osposobljavanje volontera i provedbu nacionalnog programa prve pomoći. Svake godine više od 45 000 građana sudjeluje u edukacijama koje organizira Hrvatski Crveni križ.

Povodom Svjetskog dana prve pomoći organiziraju se brojne edukativne aktivnosti i javne demonstracije kojima se građane potiče na usvajanje vještina koje u hitnim situacijama mogu spasiti ljudski život.

Važni brojevi za hitne slučajeve u Hrvatskoj:

194 – Hitna medicinska pomoć

112 – Jedinstveni europski broj za hitne službe

Prva pomoć – Hrvatski Crveni križ