Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna, ove godine dvadeset i šestu godinu za redom. Obilježavanje je pokrenuto zbog podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB) i važnosti brige o zdravlju svog srca.
Ovogodišnja tema nastavlja se na prošlogodišnju temu i slogan: ”Ne propusti niti jedan otkucaj”, a sve kako bi se upozorilo na činjenicu da ljudi diljem svijeta prerano umiru od kardiovaskularnih bolesti, uskraćujući sebi i svojim najmilijima dragocjene zajedničke trenutke.
Kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce i/ili krvne žile. Mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres.
Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti su koronarna bolest srca i infarkt miokarda (srčani udar), cerebrovaskularni inzult (moždani udar) te hipertenzija koja je zasebna bolest, ali i čimbenik rizika za druge KVB.
Više o kardiovaskularnim bolestima možete pročitati u tekstu na linku.
Svjetska kardiološka federacija (WHF) upozorava kako će jedna od pet osoba umrijeti prerano zbog kardiovaskularnih bolesti (KVB), koje odnose više života nego zajedno rak i kronične bolesti dišnog sustava. Ipak, do 80 % slučajeva bolesti srca i moždanog udara može se spriječiti.
• Uočite rane znakove – brojni znakovi kardiovaskularnih bolesti ostaju neprimijećeni sve dok nije prekasno. Od urođenih srčanih mana kod mladih do zanemarenih simptoma kod žena i osoba s nekontroliranim visokim krvnim tlakom, kardiovaskularne bolesti mogu pogoditi svakoga – bez obzira na dob, tjelesnu spremu ili način života.
• Zaštitite svoje srce – većina smrtnih slučajeva uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima posljedica je čimbenika rizika koji se mogu spriječiti ili držati pod nadzorom. Provođenjem malih i dosljednih promjena ljudi mogu s vremenom znatno poboljšati zdravlje svoga srca.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu.
I u Hrvatskoj su KVB već desetljećima vodeći uzrok smrtnosti.
U 2025. godini od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj je umrlo 19 852 osoba, odnosno 39,7 % od ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su KVB uzrok smrti 44 % umrlih žena (11 020) te 35,4 % umrlih muškaraca (8 832). Vodeće dijagnostičke podskupine su hipertenzivne bolesti s udjelom od 10,8 % (5 405) i ishemijska bolest srca s udjelom od 10,5 % (5 227) u ukupnom mortalitetu.
Iako je zadnjih skoro dvadeset godina u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola, a uzrok su i 24,2 % svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života). U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 524,1/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja.
Unatoč dobro poznatim dobrobitima kretanja za tjelesno i mentalno zdravlje, mnogi ih i dalje zanemaruju. Redovita tjelesna aktivnost – već 30 minuta dnevno – može spriječiti velik broj slučajeva kardiovaskularnih bolesti, no čak trećina odraslih osoba nije dovoljno aktivna. Rezultati posljednjeg EHIS istraživanja za Hrvatsku ukazuju kako tek 19,5 % ispitanika zadovoljava smjernice SZO-a o aerobnoj tjelesnoj aktivnosti (provode aerobnu TA barem 150 minuta tjedno), a 15,7 % ih se pridržava smjernica SZO-a o tjelesnoj aktivnosti za jačanje mišića, tj. provodi tjelesnu aktivnost za jačanje mišića barem 2 puta tjedno.
Više o važnosti tjelesne aktivnosti, ali i drugim preporukama za sprečavanje kardiovaskularnih bolesti možete pročitati na linku.
Preuzmite letak Svjetski dan srca 2026. godine: link za preuzimanje letka
Preuzmite poster Svjetski dan srca 2026. godine: link za preuzimanje postera
