COVID-19 u Hrvatskoj (11.3.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 10. kalendarskom tjednu (tjedan od 3. do 9. ožujka 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 69 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 10. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Psihološki čimbenici
Sport je zahtjevan i fizički i psihički. Sportaši nas zadivljuju svojim fizičkim postignućima, no često su psihološki aspekti i spremnost ti koji čine razliku između pobjede i poraza. Anksioznost, nedostatak samopouzdanja, nemogućnost usredotočivanja i smanjena motivacija mogu biti štetni za izvedbu i uspjeh sportaša. Različiti tipovi osobnosti također mogu utjecati na uspjeh i učinak sportaša. Doping ili korištenje zabranjenih tvari u sportu, bilo namjerno ili ne, stvarna je briga u današnjem sportskom svijetu. Za rješavanje ovog vrlo složenog problema potrebno je pronaći različite pristupe. Osim uloge koju psihologija igra u utjecanju na uspjeh sportaša u njegovom/njezinom sportu, ona također može utjecati na način na koji sportaš pristupa treningu i natjecanju i stoga može utjecati i na to hoće li se sportaš dopingirati ili ne.
Moguće je identificirati sportaše koji su izloženi riziku od dopinga iz njihovog psihološkog profila (npr. psihološko blagostanje, svjesnost, usmjerenost ka cilju), a to znači da bi se mogle primijeniti odgovarajuće psihološke intervencije kako bi se smanjila vjerojatnost da će se sportaši dopingirati. (V.B)
Međunarodni dan žena
Međunarodni dan žena, koji se već više od stoljeća obilježava 8. ožujka, simbol je borbe za jednakost i ravnopravnost žena.
I dok su napori u borbi za prava i jednakost žena već urodili plodom, potpuna ravnopravnost još uvijek nije na vidiku. Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, a koje prenosi službena stranica Međunarodnog dana žena, uz trenutnu stopu napretka prema jednakosti, potpuna ravnopravnost moći će se postići tek 2158. godine, što je otprilike pet generacija od danas. Upravo je stoga tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena usmjerena na ubrzanje akcije za ravnopravnost spolova (engl. Accelerate Action for gender equality). Odabirom ove teme naglašava se nužnost rješavanja sustavnih prepreka i predrasuda s kojima se žene suočavaju u svim sferama svojih života.
Zdravlje žena i nejednakost
Pristup zdravstvenoj skrbi žena jedna je sfera u kojoj je prisutna nejednakost, naročito u slabije razvijenim zemljama. Nejednakost se u ovom kontekstu primarno odnosi na smanjena prava i pristup zdravstvenim uslugama.
Rodne predrasude u zdravstvenoj skrbi mogu rezultirati odgođenom ili pogrešnom dijagnozom, a u najtežim slučajevima i smrtnim ishodom. Negativna iskustva s medicinskim osobljem mogu dovesti do izbjegavanja ili odgađanja traženja pomoći, što također nosi ozbiljne posljedice. Povijesno gledano, sudionici medicinskih istraživanja bili su gotovo isključivo muškarci, što je dovelo do nedovoljnog razumijevanja specifičnih aspekata ženskog zdravlja. Iako su vidljivi značajni pomaci, i dalje postoji prostor za napredak.
Jedan od ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), rezolucije UN-a čije su potpisnice 193 države svijeta, je i rodna ravnopravnost. Ovaj cilj podrazumijeva eliminaciju svih oblika rodno utemeljene diskriminacije i nasilja do 2030. godine te omogućavanje jednakih prava svim ženama i djevojčicama. Neki od specifičnih ciljeva kojima se to postiže, a vezani za zdravlje žena i djevojčica, su:
– Eliminirati sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama
– Eliminirati prisilne brakove i žensko obrezivanje
– Osigurati univerzalni pristup reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi i reproduktivna prava
Mentalno zdravlje žena
Razlike u mentalnom zdravlju žena i muškaraca se mogu pripisati i biološkim i društvenim čimbenicima, kao i njihovoj interakciji. Kada govorimo o spolu, govorimo o biološkoj kategoriji koja je određena genetikom, anatomijom i fiziologijom, dok rod obuhvaća psihosocijalne čimbenike koji razlikuju žene i muškarce. Biološke razlike u mentalnom zdravlju često su povezane s djelovanjem spolnih hormona i disfunkcijama osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), osobito kod poremećaja koji su povezani sa stresom. S druge strane, rodne razlike u mentalnom zdravlju mogu se objasniti čimbenicima poput rodno uvjetovanog nasilja, rodnih uloga, društvenih očekivanja, ekonomskih teškoća, sniženog samopoštovanja, koji mogu povećavati rizik za mentalne teškoće. Razumijevanje specifičnih potreba žena u području mentalnog zdravlja ključno je za osiguravanje bolje podrške i kvalitete života.
Pojedini mentalni poremećaji zastupljeniji su kod žena, nego kod muškaraca. To su primarno internalizirane smetnje (depresivni i anksiozni poremećaji te poremećaji hranjenja) (Otten i sur., 2021).
Spolne razlike vidljive su u prevalenciji pojedinih mentalnih poremećaja. Prema podacima iz publikacije „Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj“ (HZJZ, 2024), spolno-specifična stopa prevalencije poremećaja raspoloženja (F30-F39) i anksioznih poremećaja (F40-F41) dvostruko je veća kod žena u RH u odnosu na mušku populaciju. Također, razlike s obzirom na spol zabilježene su i u bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja. Žene su u 2023. godini najčešće bile hospitalizirane zbog depresivnih poremećaja (14,7 %*) i shizofrenije (11,6 %).
U kontekstu zdravlja žena, a posebno njihovog mentalnog zdravlja, nužno je navesti i neke specifičnosti koje utječu na (mentalno) zdravlje žena. To je izražen utjecaj hormona tijekom i nakon trudnoće, u predmenstrualnom dijelu ciklusa te tijekom menopauze. Tako neke žene za vrijeme ili nakon trudnoće mogu razviti perinatalnu depresiju, dok menopauza može uzrokovati različite simptome poput promjena raspoloženja, anksioznosti i osjećaja potištenosti.
Rodna ravnopravnost i dalje je glavni cilj
Zasigurno smo više puta mogli čuti kako su žene „emocionalnije, slabe, sklone dramatiziranju“. Takvi negativni i neutemeljeni rodni stereotipi mogu dovesti do toga da se iskustva žena ne shvaćaju dovoljno ozbiljno te da se simptomi mentalnih teškoća pripisuju stabilnim, trajnim, unutarnjim karakteristikama umjesto stvarnim zdravstvenim problemima.
Kako bismo osigurali da zdravstveni sustav i društvo pristupaju ženama bez predrasuda, važno je osvijestiti stereotipe te educirati javnost i stručnjake o rodno specifičnim aspektima mentalnog zdravlja, kao i osnažiti žene da prepoznaju simptome te zatraže pomoć bez straha od osuđivanja. Razbijanjem stereotipa i unaprjeđenjem sustava podrške možemo stvarati uvjete u kojima će žene imati pristup nepristranoj dijagnostici i tretmanu mentalnih teškoća (Otten i sur., 2021).
Značajni čimbenici koji mogu doprinijeti otpornosti u kontekstu mentalnog zdravlja žena su spremnost na traženje pomoći i dijeljenje osjećaja (riječ je o strategijama suočavanja koje češće koriste žene, a za je dokazano da su povezane s nižim razinama psihopatologije i višim razinama psihološke dobrobiti) te tendencija ka stvaranju snažnijih društvenih veza.
Tijekom prošlog stoljeća žene su ostvarile značajan napredak u borbi za svoja prava, ali su temeljna prava žena u mnogim dijelovima svijeta i dalje ugrožena. Čak i u razvijenim društvima poput Hrvatske, nužno je neprestano preispitivati duboko ukorijenjene predrasude te sustavno djelovati na suzbijanju diskriminacije i prilagođavanju novim izazovima u ostvarivanju rodne ravnopravnosti.
*Postoci se odnose na udio pojedine dijagnoze u hospitalizacijama zbog mentalnih poremećaja kod žena.
Izvori:
Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, HZJZ
Hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja u Hrvatskoj 2023. godine, HZJZ
Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, HZJZ
National Institute of Mental Health
Otten, D., Tibubos, A. N., Schomerus, G., Brähler, E., Binder, H., Kruse, J., … & Beutel, M. E. (2021). Similarities and differences of mental health in women and men: a systematic review of findings in three large German cohorts. Frontiers in Public Health, 9, 553071.
Online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama
Obavještavamo sve kandidate kako će se online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama (sukladno stavku (3) članka 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)) održati 14. i 15. 04. 2025. godine.
Ranjivosti sportaša i doping
Iako društvo ima tendenciju prihvaćanja poboljšanja izvedbi u raznim aspektima života, osobito unutar domena rada i fizičkih atributa koji se obično povezuju s ljepotom, etički prigovori koji se iznose u ova dva područja ne mogu se usporediti s učestalošću i intenzitetom koji se pojavljuju u području poboljšanja u sportu – doping.
Budući da sport funkcionira kao neka vrsta paradigme za društvo, postoji anticipacija povišenih normi pravednosti i jednakih mogućnosti za sudionike unutar njega. Doping je složen problem i prijeti integritetu sporta.
Zabrane dopinga proizlaze iz zajedničke predanosti poticanju trajne ljudske izvrsnosti, priznajući da bi uspjeh u sportu trebao biti u skladu sa širim ciljem promicanja cjeloživotnog blagostanja. Nijedan pojedinačni čimbenik ne može objasniti doping, već niz međusobno povezanih čimbenika. Postoje ozbiljne posljedice ako se sportaš proglasi krivim za doping. Samo štetne posljedice i testiranje neće riješiti doping u sportu.
Kako bi se prevladao ovaj sve veći problem, potrebno je provoditi istraživanja i implementirati različite strategije usmjerene na smanjenje vjerojatnosti dopingiranja sportaša. Razumijevanje čimbenika koji utječu na ranjivost sportaša na doping može potencijalno pružiti važne informacije za provedbu intervencija za smanjenje dopinga. Ovo razumijevanje također može pomoći u zaštiti sportaša jer sportski kontekst povećava ranjivost sportaša. (V.B)
WADA razvija nove smjernice za terapijsko izuzeće
Odobreno terapijsko izuzeće (TUE) sportašima omogućava uzimanje zabranjene tvari ili korištenje zabranjene metode u svrhu liječenja određenog zdravstvenog stanja. Jedino uz TUE će sportaš slobodno i bez straha sudjelovati na sportskim natjecanjima. Da bi se sportašu mogao pokrenuti postupak odobravanja terapijskog izuzeća, mora imati jasnu medicinsku dijagnozu i zadovoljiti kriterije prema Međunarodnom standardu za TUE (ISTUE). TUE proces kritični je dio antidopinškog sustava koji omogućuje inkluzivnost i pravednost u natjecateljskom sportu. Kako bi se osigurao usklađeni pristup u odobravanju TUE-a u globalnom medicinskom kontekstu, WADA-in medicinski tim radi s međunarodnim stručnjacima na razvoju TUE smjernica za liječnike (TPGs). Ovi dokumenti liječnicima i Povjerenstvima za TUE pružat će medicinske informacije za potporu procesu donošenja odluka o zahtjevima za TUE i razvijaju se prema potrebi—bilo zbog čestih upita za određeno stanje ili u posebnim scenarijima u kojima liječnici zahtijevaju smjernice kako bi se osigurala pravednost i jasnoća.
Prošle je godine medicinski tim WADA-e radio sa skupinom renomiranih međunarodnih endokrinologa i liječnika sportske medicine na razvoju TPG-a vezano uz nizak rast (nedostatak hormona rasta) zbog upotrebe ljudskog hormona rasta (hGH) kod sportaša kojima je dijagnosticiran nizak rast. Skupina endokrinologa potvrdila je da bi se liječenje hGH-om smatralo terapijskim ako je visina sportaša ispod 2,25 standardne devijacije na krivulji rasta. U takvom slučaju sportaš bi mogao zatražiti TUE. Novi TPG sugerira da se liječenje može nastaviti sve dok sportaš ne dosegne 5. percentil visine odrasle osobe prema odgovarajućim grafikonima rasta. Izvan ove točke, endokrinolozi su zaključili da liječenje hGH-om nije medicinski opravdano te da se TUE ne bi trebao odobriti. (V.B)
Okrugli stol za medije: Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima
05.03.2025.
U organizaciji Službe za ovisnosti povodom obilježavanja Hrvatskog dana bez duhanskog dima u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo 05. ožujka 2025. godine održao se pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Okrugli stol za medije. Dan bez duhanskog dima obilježava se u cilju podizanja svijesti o štetnostima pušenja duhanskih i srodnih proizvoda te poticanja pušača na prestanak pušenja.
Skup je otvorio izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak, prim.dr.med., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji je naglasio kako je štetna uporaba duhana ozbiljan zdravstveni problem koji se reflektira u akutnim i kroničnim bolestima, ali i u mnogim drugim razvojnim i društvenim pitanjima te je stoga odgovornost svih – od stručnjaka, roditelja i donositelja odluka – osigurati zdravo, sigurno i podržavajuće okruženje koje će omogućiti stvaranje i usvajanje zdravih životnih navika, s posebnim naglaskom na mlade. G. Željko Petković, pomoćnik ravnatelja, istaknuo je prioritetne ciljeve i mjere Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti do 2030. u odnosu na Smanjenje dostupnosti duhanskih i srodnih proizvoda te elektroničkih cigareta te progrme koji se provode u ovom području. U nastavku su predstavljeni rezultati istraživanja Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske, a vezano za pušenje duhana i e-cigareta koje je 2023. godine proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. U Hrvatskoj 37.9% odraslih i 38.1% mlađih odraslih trenutno puši, a najveća prevalencija pušenja duhana utvrđena je u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (42.5%). Prosječna dob prvog pušenja duhana među odraslima koji su barem jednom pušili duhan bila je 16 godina i 4 mjeseca. Prof. dr. sc. Marko Jakopović, dr. med., iz Klinika za plućne bolesti Jordanovac dao je osvrt vezano za bolesti povezane s pušenjem, a g. Boris Gracin, dr. med., iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” predstavio je program Škole nepušenja. Terapijske pristupe u liječenju ovisnosti o nikotinu predstavila je gđa. Irena Rojnić Palavra dr.med., iz Klinike za psihijatriju „Sveti Ivan“.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (9. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno sa 2. ožujka 2025. godine pristiglo 38386 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 3766 prijava (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, pri čemu se u 9. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Varaždinskoj, Primorsko-goranskoj i Međimurskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stope prijava oboljelih od gripe prema županijama u 9. tjednu u sezoni 2024./2025.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi s prethodnim sezonama (grafikon 4.).
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona
Tijekom tekuće sezone zaključno s devetim tjednom zbog gripe i njezinih komplikacija hospitalizirano je ukupno 1717 oboljelih (u istom razdoblju lanjske sezone 1359), od kojih 112 na jedinicama intenzivnog liječenja (u istom razdoblju lanjske sezone 113). Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada prijavljen je 51 smrtni ishod zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 9. tjednu je oko 36 % pozitivnih uzoraka na gripu, pri čemu se detektiraju oba podtipa virusa gripe A (A/H1N1pdm09 i A/H3N2) te virus gripe B koji i dalje dominira među pozitivnim uzorcima.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Godišnja sjednica stručne zajednice EHDS2
Od 12. do 14. veljače 2025. okupili su se stručnjaci iz čitave Europske unije i Europskog gospodarskog prostora na godišnjem sastanku stručne zajednice za provođenje dijela Uredbe o europskom prostoru za zdravstvene podatke (eng. European Health Data Space) koji se odnosi na sekundardnu upotrebu zdravstvenih podataka. Zaposlenici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Sektora za medicinsku informatiku i biostatistiku aktivno su sudjelovali na sastanku zajedno s kolegama iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravstva koji su partneri na provedbi projekta Croatian Health Data Centre koji je u provedbi.
Stručna zajednica ima za cilj poduprijeti države članice i institucije koje rade na uspostavljanju tijela za pristup zdravstvenim podacima za uspješno provođenje projektnih aktivnosti i prilagodbu novodonesenom zakonodavnom okviru kojeg donosi Europski prostor za zdravstvene podatke. Razmjenom znanja i iskustava [TB1] među državama članicama postiže se sinkronizirano uključivanje ključnih dionika u procese ključne za donošenje odluka na razini pojedinih država, izbjegava se dupliciranje posla te potiče proaktivnost među partnerima.
Tamara Buble, mag. soc et mag. ethnol. et anthrop., voditeljica odjela za poslovnu analizu i procese iz HZJZ-a obnašala je tijekom druge polovice 2024. godine ulogu predsjedateljice upravljačkog odbora stručne zajednice. Predstavila je izvješće rada za prošlu godinu te predstavila plan i program rada za narednu godinu. Ulogu novog predsjedatelja opće skupštine zajednice za 2025. preuzeo je dosadašnji zamjenik Pero Ivanko, mag.soc., voditelj Odjela za podatkovnu znanost i analitiku na HZJZ..
Na sastanku su sudjelovali predstavnici uspješno provedenog projekta HealthData@EU Pilots, unutar kojeg je HZJZ sudjelovano na tri primjera primjene EHDS u praksi koje su vodili Sciensano, Europska agencija za lijekove te Europski centar za nadzor i sprječavanje zaraznih bolesti. U sklopu aktivnosti su predstavljena i dva projekta koja su u tijeku – QUANTUM i TEHDAS2. QUANTUM je projekt u potpunosti financiran sredstvima Europske unije iz fonda HORIZON, a kojem je cilj razvoj alata za procjenu kvalitete i iskoristivosti zdravstvenih podataka u sklopu EHDS, dok je TEHDAS2 projekt sufinanciran sredstvima Europske unije kojem je cilj harmonizacija implementacije Uredbe kroz pisanje smjernica i preporuka za provedbu iste. Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjeluje na svim navedenim projektima.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. veljače 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za promicanje zdravlja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. veljače 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Svjetski dan debljine 2025. godine – u Hrvatskoj svako treće, a u Europi svako četvrto dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu
Dana 4. ožujka obilježavamo Svjetski dan debljine. Prekomjerna tjelesna masa i debljina jedan su od glavnih javnozdravstvenih izazova današnjice, posebno debljina u djece.
Prekomjerna tjelesna masa i debljina u djetinjstvu, osim svojih trenutnih negativnih učinaka na zdravlje djece, sa sobom nose i povećan rizik za debljinu i druge kronične nezarazne bolesti u odrasloj dobi. Važan je i ekonomski utjecaj debljine, kako zbog troškova skrbi povezanih s debljinom, tako i zbog gubitka ekonomske produktivnosti.
Dok se od 1990. godine debljina u odraslih više nego udvostručila na globalnoj razini, debljina u adolescenata se čak učetverostručila. 2022. godine 37 milijuna djece mlađe od 5 godina imalo je prekomjernu tjelesnu masu, a djece i adolescenata u dobi od 5 do 19 godina s prekomjernom tjelesnom masom bilo je 390 milijuna, od čega je njih 160 milijuna imalo debljinu. Očekivanja su da će se globalno do 2035. godine debljina u djece i više nego udvostručiti u odnosu na podatke iz 2020. godine, prema projekcijama Svjetske federacije za debljinu.
Europska inicijativa praćenja debljine u djece (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) istraživanje je Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije kojim se, među ostalim, prati status uhranjenosti djece.
Posljednji, šesti krug toga istraživanja provodio se između 2022. i 2024. godine. Hrvatska je treći put sudjelovala u tome istraživanju koje je provedeno u školskoj godini 2021./2022. na reprezentativnom uzorku školske djece u dobi od 8,0 do 8,9 godina.
Prema rezultatima zadnjeg kruga COSI istraživanja, a koji je ujedno i prvi koji obuhvaća razdoblje pandemije COVID-19, u Hrvatskoj svako treće (36%), a u Europi svako četvrto dijete (25%) ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Hrvatska se tako nalazi na četvrtome mjestu po prevalenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece te je uz pet mediteranskih zemalja (Cipar, Italija, Grčka, Malta i Španjolska) u samome europskom vrhu.
U usporedbi s rezultatima prijašnjih krugova, prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece u dobi od 8,0 do 8,9 godina u Hrvatskoj kontinuirano je vrlo visoka uz zabilježen blagi, iako ne statistički značajan, porast. Iako većina zemalja obuhvaćenih ovim krugom istraživanja bilježi stabilne udjele prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece navedene dobne skupine, pojedine europske zemlje bilježe statistički značajan porast, što upućuje na moguće negativne utjecaje pandemije na ovaj javnozdravstveni problem.
Problem debljine u djece značajan je javnozdravstveni izazov koji zahtijeva multidisciplinaran i multisektorski pristup kako na nacionalnoj, tako i na globalnoj razini. Upravo je to i tema ovogodišnjeg Svjetskog dana debljine pod sloganom Changing systems – healthier lives, kojim se stavlja naglasak na sustave, a ne na pojedince, koje treba mijenjati.
U Hrvatskoj se trenutno provodi Nacionalni program „Živjeti zdravo“ usmjeren unapređenju zdravlja stanovnika Republike Hrvatske kroz promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti s ciljem prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine. Uz to, 2024. godine usvojen je Akcijski plan za prevenciju debljine 2024. – 2027. kojemu je cilj smanjiti opterećenje debljinom poduzimanjem mjera usmjerenih na promicanje zdravih stilova života i prevenciju čimbenika rizika te osnaživanje aktivnosti usmjerenih na prepoznavanje, praćenje i liječenje debljine. Nacionalni program „Živjeti zdravo“ kao i Akcijski plan za prevenciju debljine 2024. – 2027. stavljaju naglasak na potrebu za intersektorskom suradnjom kako bi se ostvario cilj prestanka rasta prevalencije debljine kako u djece, tako i u odraslih. Naglasak na suradnji između raznih dionika uključenih u prevenciju debljine stavljen je i u tekst usvojene Zagrebačke deklaracije, nastale povodom Samita supružnika europskih čelnika održanog u svibnju 2023. godine u Zagrebu. Deklaracijom se, između ostalog, prepoznaje potreba za osnivanjem Europskog centra Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju debljine u djece, što je veliki korak za Hrvatsku kao i za ostatak Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije u promicanju multisektorske suradnje po pitanju prevencije debljine u djece.
Preuzmite Infografiku: Infografika
Izvori:
World Obesity Federation, World Obesity Atlas 2023. https://data.worldobesity.org/publications/?cat=19
WHO. Obesity and overweight, 2024. Dostupno na: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/obesity-and-overweight
WHO European Childhood Obesity Surveillance Initiative (COSI): A brief review of results from round 6 of COSI (2022–2024). Copenhagen: WHO Regional Office for Europe; 2024.
Ministarstvo zdravstva. Akcijski plan za prevenciju debljine 2024. – 2027.; 2024.
Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske. Nacionalni program “Živjeti zdravo”. 2015. Dostupno na: https://zdravstvo.gov.hr/UserDocsImages/Programi%20i%20projekti%20-%20Ostali%20programi/NP%20%C5%BDivjeti%20zdravo.pdf
Zagreb declaration. Zagreb; 2023. Dostupno na: https://www.predsjednik.hr/wp-content/uploads/2023/05/9_Declaration-_EN.pdf
Musić Milanović S, Križan H, Lang Morović M, Meštrić S, Šlaus N, Pezo A. Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022.(CroCOSI). Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Zagreb; 2024. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2024/03/Publikacija-Eurpska-inicijativa-pracenja-debljije-u-djece-Hrvatska-2021.2022.-CroCOSI.pdf
Play True Day 2025.
Učinimo zajedno Play True Day 2025. uspješnim ujedinjujući naše napore i prepoznajući to da predanost čistom sportu počinje sa svakim od nas.
Nastavno na priopćenje Svjetske antidopinške agencije (WADA) od 26. studenoga, WADA želi podsjetiti globalnu antidopinšku zajednicu da će se Dan Play True 2025. obilježiti 11. travnja 2025. i poziva sve da sudjeluju u digitalnoj kampanji čiji je cilj podizanje svijesti o važnosti čistog sporta.
Tema 2025., ‘Igraj istinski: Počinje s tobom’ naglašava osobnu odgovornost sportaša, trenera i svih dionika u zaštiti integriteta sporta. Od pokretanja 2014., Play True Day razvio se iz male inicijative u globalni pokret koji svake godine doseže milijune poklonika. U 2024. godini, za svoje 10. obljetničko izdanje, kampanja je postigla potencijalni doseg društvenih medija od preko 199 milijuna diljem svijeta te 259 200 angažmana na društvenim mrežama.
Predsjednik WADA-e Witold Bańka rekao je: “Play True Day je prilika da se cijela sportska zajednica ujedini i ponovno potvrdi našu predanost čistom sportu. Ovogodišnja tema ‘Play True: It Starts with You’ naglašava da zaštita integriteta sporta počinje tako da svatko od nas napravi pravi izbor.”
Uključivanje zajednice u borbu protiv dopinga
Za ovogodišnju kampanju Play True Day pozivaju se sportaši, nacionalne i regionalne organizacije za borbu protiv dopinga, sportski savezi, vlade, organizatori velikih događaja i drugi dionici u borbi protiv dopinga iz cijelog svijeta. Od svih njih se očekuje podrška ovogodišnjoj temi kampanje ‘Igraj istinito: počinje s tobom’.
Godine 2024. kampanja One Play True Team slavila je kolektiv i snagu cijele zajednice ujedinjene u borbi za čisti sport. Iako ovogodišnja kampanja pomiče fokus s kolektivnog ‘mi’ na individualno ‘vi’, ostajemo dijelom ujedinjenog tima pri čemu svatko od nas igra ključnu ulogu u globalnom pokretu suradnje za sport bez dopinga. Kroz kreativne i zanimljive aktivnosti, cilj je potaknuti akciju, pojačati osobnu odgovornost i potaknuti globalni pokret – jer čist sport ne nastaje samo tako. Počinje s tobom! (V.B)
COVID-19 u Hrvatskoj (4.3.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 9. kalendarskom tjednu (tjedan od 24. veljače do 2. ožujka 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 64 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 9. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Informiranje i savjetovanje o uslugama i resursima u području mentalnog zdravlja
Od 3. ožujka, Služba za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nudi mogućnost informiranja o uslugama u području mentalnog zdravlja putem telefona i elektroničke pošte.
Ako vam je potrebna pomoć ili informacije o uslugama stručnjaka za mentalno zdravlje, slobodno se obratite stručnom osoblju Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a. Djelatnici će pažljivo pristupiti vašem upitu, pružiti vam emocionalnu podršku te vas, ovisno o vašim potrebama, informirati o dostupnim opcijama za pomoć. Također, uputit će vas na relevantne resurse, organizacije i programe koji mogu biti od pomoći u suočavanju s mentalnim izazovima.
Telefonsko savjetovanje je dostupno svakog radnog dana od 10:00 do 14:00 sati na broju: 01 7815 652. Ako vam je lakše komunicirati putem e-maila, slobodno pošaljite upit u bilo kojem trenutku na adresu: mentalno.zdravlje@hzjz.hr. Na vaš upit bit će odgovoreno u najkraćem mogućem roku, a sve informacije bit će pružene u skladu s vašim potrebama i situacijom.
Tko bi trebao zvati?
Služba za mentalno zdravlje HZJZ-a pruža informacije i podršku svima koji trebaju pomoć u u vezi mentalnog zdravlja. Obratiti im se mogu:
- Osobe koje traže informacije o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja i stručnjacima.
- Pojedinci koji se suočavaju s emocionalnim poteškoćama, stresom, anksioznošću ili depresijom i trebaju podršku.
- Osobe koje ne znaju kome se obratiti i trebaju smjernice za daljnju pomoć.
- Članovi obitelji i prijatelji koji žele saznati kako pomoći nekome bliskom.
- Stručnjaci (npr. učitelji, poslodavci) koji žele informacije o resursima za mentalno zdravlje za druge.
Kako vam možemo pomoći?
Služba za mentalno zdravlje HZJZ-a pruža podršku i informacije svima kojima je potrebna pomoć u vezi mentalnog zdravlja. Ako se pitate koje su vam mogućnosti dostupne, evo primjera pitanja na koja možemo odgovoriti:
Dostupne usluge i stručnjaci
Koje su besplatne usluge mentalnog zdravlja dostupne u Hrvatskoj?
Kako mogu pronaći psihologa ili psihijatra u svom okruženju?
Postoje li telefonske linije za hitnu psihološku podršku?
Mentalno zdravlje i svakodnevni izazovi
Kako mogu prepoznati simptome depresije ili anksioznosti kod sebe ili bližnje osobe?
Gdje mogu potražiti pomoć ako se suočavam s jakim stresom ili emocionalnom krizom?
Kako mogu dobiti savjet ako imam problema sa snom, tjeskobom ili paničnim napadima?
Podrška i resursi
Koje organizacije ili udruge pružaju podršku za mentalno zdravlje?
Kako razgovarati s bliskom osobom koja pokazuje znakove mentalnih poteškoća?
Postoje li programi ili radionice za poboljšanje mentalnog zdravlja?
Na koje resurse se mogu osloniti ako mi je teško nositi se s gubitkom ili traumom?
Usluga je besplatna i pruža povjerljive informacije prilagođene vašim potrebama. Ako vam je potrebna podrška – ne oklijevajte, obratite se!
Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva
Hrvatski je sabor na sjednici 11. veljače 2022. g. donio odluku o proglašenju mjeseca ožujka „Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva“ u Republici Hrvatskoj.
Rak debelog i završnog crijeva (u daljnjem tekstu „rak debelog crijeva“) jedan je od vodećih uzroka pobola i smrtnosti u svijetu s gotovo 2 milijuna novooboljelih i gotovo milijun smrtnih slučajeva godišnje. Uzroci raka debelog crijeva još su nepoznati, no mnoga istraživanja potvrđuju da je bolest najvjerojatnije posljedica međudjelovanja više činitelja. U manjem postotku jedan od uzroka su nasljedni genetički sindromi kao i neke bolesti crijeva.
Ovo sijelo raka je treće po pojavnosti u muškaraca i drugo u žena u 2022. godini. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske, u 2022. god. rak debelog crijeva je otkriven u 3 863 osobe (2 251 muškarac i 1 612 žena; MKB-10 šifre C18-C20). Ovo sijelo je drugo po smrtnosti od zloćudnih novotvorina u 2023. godini. Prema podacima baze umrlih HZJZ odnosno DZS, u 2023. godini od raka debelog crijeva umrlo je 1 996 osoba (MKB šifre C18-C20). Analize trendova pokazuju da je incidencija kolorektalnog raka u Hrvatskoj u porastu od oko 1,1 % godišnje, dok je smrtnost u blagom padu, od oko 0,8 % godišnje. Na smanjenje incidencije i smrtnosti možemo utjecati pridržavanjem preporuka o prevenciji, kao što su:
· izbjegavanje alkohola i duhanskih proizvoda
· održavanje zdrave tjelesne težine
· zdrava prehrana (voće, povrće i cjelovite žitarice, uz smanjenje konzumacije crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda)
· redovita tjelesna aktivnost
· preventivni pregledi
Rak debelog crijeva u najvećem broju slučajeva nastaje relativno sporo iz izraslina u crijevima – polipa, od kojih se neki mogu pretvoriti u zloćudni tumor kada se stanice počnu nekontrolirano dijeliti. Zbog toga je ovo sijelo raka koje se može otkriti u prezloćudnoj kao i u ranoj fazi, čime možemo spasiti brojne živote, ali i doprinijeti očuvanju kvalitete života. Ako se na vrijeme otkrije, rak debelog crijeva izlječiv je u 9 od 10 slučajeva. Stoga je važno redovno se odazivati na preventivne preglede.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
Odlukom Vlade RH krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva usmjeren je poboljšanju zdravlja populacije jer se ranim i pravovremenim otkrivanjem i sprječavanjem bolesti omogućava bolja kvaliteta života.
Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave test na nevidljivu krv u stolici. Do sada se kao probirni pregled koristio kartični gvajakov test za otkrivanje golim okom nevidljive, tzv. skrivene krvi u stolici (skraćeno TOKS). Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju. U tijeku su pripreme za reorganizaciju programa zbog uvođenja nove vrste probirnog testa koji je prema istraživanjima osjetljiviji (fekalni imunokemijski test, skraćeno FIT).
Usvojen je novi, oportunistički program probira raka debelog crijeva za osobe s povećanim rizikom, te je tijeku planiranje priprema za provedbu. Osobe s povećanim rizikom će liječnici obiteljske medicine, prema vrsti individualnog rizika, upućivati izravno na probirnu kolonoskopiju.
Više o Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva pročitajte na: https://program-rakdc.com.hr/
Izvori:
Incidencija raka u Hrvatskoj u 2022. godini
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.7. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. veljače 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.7. zdravstveni radnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.2. doktor medicine u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. veljače 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. doktor medicine u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Povodom Svjetskog dana debljine održava se dan otvorenih vrata Savjetovališta za promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti
Povodom Svjetskog dana debljine 4. ožujka 2025. godine Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, čija je voditeljica prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović, održava dan otvorenih vrata Savjetovališta za promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti.
Povodom Svjetskog dana debljine te Hrvatskog dana osviještenosti od debljini koji se svake godine obilježavaju 4. ožujka, odnosno 16. ožujka, Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, održava dan otvorenih vrata Savjetovališta za promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti. Događanje će se održati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na adresi Rockefellerova 12, Zagreb, od 10 do 18 sati.
Povodom svjetskog dana debljine predviđena je Izjava za medije voditeljice Službe za promicanje zdravlja, prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović u 11:00 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na adresi Rockefellerova 12, Zagreb.
Pozvane su sve zainteresirane punoljetne osobe koje žele osvijestiti važnost usvajanja zdravih životnih navika u svrhu prevencije debljine koja predstavlja jedan od najznačajnijih javnozdravstvenih izazova u Republici Hrvatskoj. Hrvatska, zajedno s Maltom, bilježi najviši udio odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom u Europi.
Jedan od načina pristupanja tom izazovu je i savjetovanje sa stručnjacima u svrhu mijenjanja životnih navika i podizanje svijesti o debljini kao o kroničnoj bolesti. Isto je dostupno u našem savjetovalištu čiji rad želimo predstaviti ovim danom otvorenih vrata.
U savjetovalištu će biti dostupan tim stručnjaka u sastavu: liječnici, nutricionisti, kineziolog, psiholozi i sanitarni inženjeri. Posjetitelji će moći dobiti uvid u svoju tjelesnu kompoziciju te kratko savjetovanje o pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti i promjeni životnog stila. Također u sklopu ovog obilježavanja 11. ožujka 2025. godine održat će se i javnozdravstvena akcija pod nazivom „Što kaže Vaša vaga?“ na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Mjesto i vrijeme održavanja akcije će biti Kemijski odsjek, Horvatovac 102a, Zagreb, u 10 sati.
Cilj akcije je podignuti svijest o važnosti prevencije debljine u studentskoj populaciji s obzirom da svaka četvrta osoba u dobi od 18 do 24 godine u Republici Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. U okviru akcije održat će se panel predavanje na temu debljine i promicanja zdravih navika. Nakon panela uslijedit će Q&A te kviz.
Drugi dio akcije uključit će mjerenje tjelesne kompozicije te savjetovanje o prehrani i tjelesnoj aktivnosti u sklopu prevencije debljine. Savjetovanje će provoditi djelatnici Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo; liječnici, nutricionisti, psiholozi, sanitarni inženjeri.
Studentima će biti ponuđeno i savjetovanje o spolnom i reproduktivnom zdravlju, uz mogućnost besplatnog i anonimnog testiranja na najčešće spolno prenosive bolesti iz uzorka urina.
Posljednji u nizu ovih događaja bit će 16. ožujka 2025. godine kada se obilježava Hrvatski dan osviještenosti o debljini.
U suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom organizirat ćemo javnozdravstvenu akciju „Hodanjem do zdravlja“ u parku Vjekoslava Majera u Zapruđu, na hodačkoj stazi Živjeti zdravo, s početkom u 11 sati.
Svrha je ove akcije podizanje svijesti stanovnika grada Zagreba o važnosti tjelesne aktivnosti i postojanja inkluzivne staze uređene u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo.
U planu su, ovisno o vremenskim uvjetima, sljedeće aktivnosti: početno razgibavanje, zajedničko hodanje stazom, demonstracija vježbi na postojećim spravama na stazi te rekviziti za igru na otvorenom. Pozvani su svi građani grada Zagreba svih dobnih skupina.
Međunarodni dan rijetkih bolesti 2025.
Rijetke bolesti definiraju se kao one koje pogađaju manje od jednog pojedinca na 2.000 stanovnika. Prema informacijama Europskog udruženja za rijetke bolesti (Eurordis), postoji više od 6.000 takvih bolesti koje pogađaju između 30 i 40 milijuna ljudi u Europskoj uniji, od čega je otprilike 50 % djece.
Oko 80 % rijetkih bolesti ima genetsku pozadinu, dok su preostale posljedica infekcija, alergija ili čimbenika iz okoline. Utjecaj ovih bolesti na pacijente, njihove obitelji i njegovatelje je značajan, a često ostaju nedijagnosticirane zbog nedostatka informacija ili otežane dijagnostike.
Praktični problemi koji se javljaju kod rijetkih bolesti uključuju slabu informiranost, nezadovoljavajuću medicinsku skrb, lošu dostupnost terapija i manjak šifri za rijetke bolesti u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10) Svjetske zdravstvene organizacije. Za veliki broj rijetkih bolesti još uvijek nije pronađena učinkovita terapija, a dostupni lijekovi su često skupi i nedostupni većini pacijenata.
Zbog fragmentiranog znanja o rijetkim bolestima i malog broja oboljelih, nužna je međunarodna suradnja. Stoga je prikupljanje podataka o rijetkim bolestima važno i za Republiku Hrvatsku kao članicu EU-a, kako bi se osigurala adekvatna medicinska skrb za pacijente s tim bolestima.
Kako bi se unaprijedila skrb za oboljele od rijetkih bolesti, kontinuirano je potrebno i educirati javnost o njihovom postojanju. Međunarodni dan rijetkih bolesti obilježava se 28. veljače, kako u Hrvatskoj, tako i diljem svijeta.