Svjetski dan oralnog zdravlja 2025.
Svjetski dan oralnog zdravlja (engl. World Oral Health Day – WOHD) obilježava se svake godine 20. ožujka kako bi se podigla svijest o važnosti oralnog zdravlja i njegovom utjecaju na opće zdravlje i dobrobit.
Povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana oralnog zdravlja 2025., FDI nastavlja svoju trogodišnju kampanju s Toothiejem (Zupkom), omiljenom maskotom, želeći istaknuti kako oralno zdravlje utječe na mentalno zdravlje i kvalitetu života.
Kampanja je inače započela 2024. godine kada je naglasak bio na povezanosti oralnog i fizičkog zdravlja, dok se u 2025. godini želi ukazati na to da zdrava usta doprinose mentalnoj dobrobiti.
Inače, kroz obilježavanje Svjetskog dana oralnog zdravlja još jednom se želi osvijestiti o važnosti oralne higijene, prevenciji bolesti usne šupljine i njihovom utjecaju na emocionalno i mentalno zdravlje.
Oralno zdravlje ne odnosi se samo na zdravlje zuba i usne šupljine, već ima važnu ulogu u cjelokupnom fizičkom i mentalnom blagostanju s obzirom na utjecaj koji oralne bolesti mogu imati na emocije i društveni život uzrokujući manjak samopouzdanja i anksioznost.
Briga o oralnom zdravlju ne treba biti samo estetska potreba, već ju je potrebno shvatiti kao važnu kariku za postizanje zdravlja i kvalitete života.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (11. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno sa 16. ožujka 2025. godine pristiglo 42316 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 1626 prijava (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, pri čemu se u 10. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Varaždinskoj i Primorsko-goranskoj (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stope prijava oboljelih od gripe prema županijama u 11. tjednu u sezoni 2024./2025.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi s prethodnim sezonama (grafikon 4.).
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona
Tijekom tekuće sezone zaključno s jedanaestim tjednom zbog gripe i njezinih komplikacija hospitalizirano je ukupno 1944 oboljelih (u istom razdoblju lanjske sezone 1397), od kojih 126 na jedinicama intenzivnog liječenja (u istom razdoblju lanjske sezone 116). Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone je do sada prijavljen 61 smrtni ishod zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 11. tjednu je oko 17 % pozitivnih uzoraka na gripu, pri čemu se detektiraju oba podtipa virusa gripe A (A/H1N1pdm09 i A/H3N2) te virus gripe B.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Kibiwott Kandie suspendiran zbog izbjegavanja testiranja
Atletska jedinica za integritet (AIU) prošlog je petka privremeno sankcionirala 28-godišnjeg kenijskog atletičara, svjetskog rekordera u polumaratonu, zbog kršenja članka 2.3 Pravilnika koji zabranjuje izbjegavanje antidopinške kontrole, točnije, “izbjegavanje ili odbijanje davanja uzorka ili nepodvrgavanje prikupljanju uzorka”. Iako se još nisu pojavili daljnji detalji o suspenziji, primjer je to kažnjivog ponašanja – kao što je izbjegavanje davanja uzorka, skrivanje od antidopinškog službenika ili namjerno odbijanje pristupanju dopinškom testiranju. Kibiwott Kandie bio je favorit za pobjedu na Barcelonskom maratonu 16. ožujka 2025.), ali odluka AIU-a spriječila je njegov nastup.
Kenijac je više od jedanaest mjeseci držao svjetski rekord u polumaratonu s vremenom od 57 minuta i 32 sekunde, postignut 6. prosinca 2020. u Valenciji. Prije ovog podviga, te iste godine, Kandie je bio drugoplasirani na Svjetskom prvenstvu u polumaratonu u Gdyniji, u izdanju održanom u Poljskoj.
Kandie ima osmo najbrže vrijeme na 10 km u povijesti (26:50) i treće najbrže u polumaratonu (57:32).
Iako Kandiejeva sankcija još nije konačna, sportaš se pridružuje popisu od preko 125 kenijskih sportaša koji trenutno odrađuju suspenzije zbog dopinga.
Sunarodnjak Michael Saruni, bivši afrički dvoranski rekorder na 800 metara, dobio je četverogodišnju zabranu od AIU-a u veljači 2024. jer je navodno poslao nekoga da ga glumi u postupku provođenja dopinške kontrole.
Još jedan bivši svjetski rekorder na 10 km, Rhonex Kipruto, dobio je zabranu do svibnja 2029. nakon što je disciplinski sud AIU-a presudio da je bilo “nepravilnosti u njegovoj biološkoj putovnici sportaša kao posljedica korištenja zabranjenih tvari”.
Niz slučajeva povezanih s dopingom se nastavlja, bilo zbog pozitivnih testova, izbjegavanja kontrola ili propusta u prijavljivanju podataka o lokaciji.
Predsjednik Svjetske atletike (WA) Sebastian Coe nedavno se sastao u Nairobiju s kenijskim vlastima kako bi procijenili napredak ulaganja od 25 milijuna dolara (23 milijuna eura) koje je ta zemlja uložila tijekom pet godina u borbu protiv dopinga. (V.B)
Dan očeva – 19. ožujka
Očevi su često nevidljivi heroji u svakodnevnom životu obitelji. Sve više studija pokazuje da angažirani očevi imaju ključnu ulogu u poboljšanju fizičkog, emocionalnog i mentalnog zdravlja kako djece, tako i njih samih. Angažirani očevi mogu pozitivno utjecati na zdravlje djece, povećavajući socijalnu povezanost i potičući zdravije životne navike. U ovom tekstu termin “otac” koristi se kao ekvivalent za skrbitelja muškog spola u ulozi osobe koja pruža skrb i podršku, a odnosi se na muške osobe koje preuzimaju odgovornost za brigu i odgoj djece, bez obzira na biološku vezu.
Jedan od najvažnijih aspekata angažiranog očinstva je njegov utjecaj na fizičko zdravlje djece. Očevi koji su aktivno uključeni u život svoje djece potiču ih na tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu i općenito vode djecu prema zdravim životnim navikama. Statistike pokazuju da djeca čiji su očevi prisutni i angažirani imaju manju vjerojatnost da kasnije u životu pate od pretilosti i kroničnih bolesti poput dijabetesa ili srčanih problema. Očevi koji sudjeluju u sportskim aktivnostima sa svojom djecom također pomažu u razvoju njihovih motoričkih sposobnosti, samopouzdanja i opće fizičke kondicije.
Očevi koji su emocionalno prisutni u životima svoje djece imaju ogroman utjecaj na njihov emocionalni razvoj. Učenje o tome kako se nositi s emocijama, upravljati stresom i graditi zdrave međuljudske odnose često dolazi od očeva koji svojim primjerom pokazuju ljubav, poštovanje i odgovornost. Angažirani očevi pomažu djeci u razvijanju socijalnih vještina, što smanjuje vjerojatnost da djeca postanu anksiozna ili depresivna. Ovaj emocionalni odnos između oca i djeteta također smanjuje rizik od problema u ponašanju, jer djeca s angažiranim očevima češće pokazuju visoku emocionalnu stabilnost.
Biti angažiran otac ne koristi samo djeci, već i samim očevima. Očevi koji su aktivno uključeni u odgoj i svakodnevni život svoje djece, vjerojatnije se bave tjelesnom aktivnošću, bolje se hrane i manifestiraju manje simptoma stresa. Studije pokazuju da su očevi koji provode kvalitetno vrijeme s djecom općenito zdraviji u odnosu na većinu te imaju manje problema s mentalnim zdravljem, poput stresa i depresije. Sudjelovanje u obiteljskim aktivnostima također poboljšava socijalnu povezanost i jača emocionalne veze, što smanjuje osjećaj usamljenosti i povećava opću kvalitetu života.
Angažirani očevi također doprinose ravnoteži u obiteljskom životu. U obiteljima u kojima očevi aktivno sudjeluju u kućanskim poslovima i odgoju djece, žene doživljavaju manji stres i bolju emocionalnu podršku. Ova ravnoteža omogućuje zdraviju dinamiku u obitelji, smanjuje konflikte i povećava opću emocionalnu dobrobit svih članova obitelji. Uz to, očevi koji ravnopravno sudjeluju u roditeljskim obvezama često pokazuju bolje međuljudske vještine i sposobnost rješavanja konflikata, što također doprinosi zdravlju obitelji u cjelini.
Angažirano očinstvo ne koristi samo obitelji, nego i društvu u cjelini. Djeca koja odrastaju s angažiranim očevima bolje se snalaze u školama, imaju bolje akademske rezultate i manje su sklona delinkvenciji. U društvu gdje je očeva prisutnost u obitelji pozitivna, smanjuje se opterećenje na zdravstveni i socijalni sustav, jer djeca odrastaju u stabilnim obiteljima s boljim mentalnim zdravljem i socijalnim vještinama. Ovo zauzvrat smanjuje dugoročne troškove povezane s mentalnim zdravljem, obrazovanjem i socijalnim uslugama.
Očevi koji su djeci uzori u oblikovanju njihovih vrijednosti i ponašanja često stvore pozitivne obrasce koje se prenose na buduće generacije. Ovaj pomak u očinstvu pomaže u smanjenju negativnih socijalnih fenomena poput nasilja u obitelji, zloupotrebe droga i problema s mentalnim zdravljem.
Zadnjih nekoliko desetljeća svjedočimo promjenama u društvenoj svijesti o ulozi očeva. Tradicionalni modeli “muške” uloge, gdje su očevi prvenstveno povezivani s radom i financijskom odgovornošću, zamijenjeni su novim pristupima koji vrednuju emocionalnu povezanost i aktivno sudjelovanje u životu obitelji. Tradicionalni pogledi na muškost često stavljaju teret na očeve da budu glavni hranitelji i emocionalno staložene figure. Ovo može dovesti do povećanog stresa i tjeskobe, osobito u pogledu financijske stabilnosti i roditeljskih kompetencija.
Sa psihičkog aspekta, prijelaz u očinstvo često donosi emocionalni rast, koji se odlikuje pojačanim osjećajem suosjećanja, ispunjenosti i svrhe. Unatoč ovim prednostima, neki očevi doživljavaju značajan stres i psihičke izazove tijekom perinatalnog razdoblja, što ukazuje na potrebu za boljim sustavima podrške koji će zadovoljiti njihove jedinstvene emocionalne potrebe. Izazovi postoje, uključujući nedostatak pristupa zdravstvenim uslugama prilagođenim potrebama očeva, osobito kada je riječ o podršci mentalnom zdravlju. Stoga, dok su prednosti očinstva dobro dokumentirane, one koegzistiraju s potrebom za povećanjem svijesti i resursa za podršku očevima tijekom njihovog roditeljskog puta.
Za kraj, angažirani očevi nisu samo važni za dobrobit svojih obitelji, nego i za zdravlje društva u cjelini. Svijet u kojem očevi prepoznaju svoju važnost u obiteljima i društvu stvarat će zdravije, sretnije i bolje povezane generacije. Na ovaj Dan očeva, pozivamo sve očeve da nastave ulagati u svoju djecu, jer to nije samo dobro za njih, već i za cijeli svijet.
Izvori:
Pećnik, N., Modić Stanke, K., & Tokić Milaković, A. (2022). Podrška uključenom roditeljstvu očeva najmlađe djece u Hrvatskoj: Evaluacija” Kluba očeva Rastimo zajedno”. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 31(3), 383-403.
National Responsible Fatherhood Clearinghouse. 2022. Responsible fatherhood programs: Children benefit from a more integrated family approach. Dostupno na: https://www.srcd.org/research/responsible-fatherhood-programs-children-benefit-more-integrated-family-approach?utm_source=chatgpt.com
National Geographic. (2021, June 18). Is becoming a dad good for your health? National Geographic. https://www.nationalgeographic.com/science/article/the-health-benefits-of-fatherhood
The Fatherhood Project. The impact of father’s health on reproductive and infant health and development. The Fatherhood Project. Pristupljeno u ožujku, 2025: https://thefatherhoodproject.org/the-impact-of-fathers-health-on-reproductive-and-infant-health-and-development-2/
Hambidge, S., Cowell, A., Arden-Close, E. et al. “What kind of man gets depressed after having a baby?” Fathers’ experiences of mental health during the perinatal period. BMC Pregnancy Childbirth 21, 463 (2021). https://doi.org/10.1186/s12884-021-03947-7
Waldvogel, P., & Ehlert, U. (2016). Contemporary fatherhood and its consequences for paternal psychological well-being–A cross-sectional study of fathers in Central Europe. Frontiers in public health, 4, 199.
Percival V, et al. The Lancet Commission on peaceful societies through health equity and gender equality. Lancet. 2023 Nov 4;402(10413):1661-1722. doi: 10.1016/S0140-6736(23)01348-X. Epub 2023 Sep 6. Erratum in: Lancet. 2023 Nov 4;402(10413):1626. doi: 10.1016/S0140-6736(23)02414-5. PMID: 37689077.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.5. psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za školsku i adolescentnu medicinu
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. veljače 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za školsku i adolescentnu medicinu.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za školsku i adolescentnu medicinu
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. veljače 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za školsku i adolescentnu medicinu.
Više pogledajte ovdje.
Ozljede u Republici Hrvatskoj u 2023. godini
Ozljede predstavljaju važan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj i svijetu zbog visokog udjela u ukupnoj smrtnosti i pobolu.
U publikaciji “Ozljede u Republici Hrvatskoj” prikazan je mortalitet i morbiditet od ozljeda u Hrvatskoj po spolu, dobi i geografskoj distribuciji. Osim toga, publikacija sadrži i kratki dio u kojem su prikazani osnovni pokazatelji veličine problema u svijetu u svrhu usporedbe i boljeg razumijevanja važnosti ozljeda.
Publikaciju možete preuzeti ovdje.
COVID-19 u Hrvatskoj (18.3.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 11. kalendarskom tjednu (tjedan od 10. do 16. ožujka 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljena je 51 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 11. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Javnozdravstvena akcija povodom pete godišnjice potresa i obnove zgrade HZJZ-a
Povodom pete godišnjice potresa i završetka obnove zgrade Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u suradnji s Ministarstvom zdravstva RH organizira se javnozdravstvena akcija namijenjena građanima
Javnozdravstvena akcija održat će se u subotu, 22. ožujka od 10 do 16 sati u amfiteatru HZJZ-a, Rockefellerova 2 (ulaz prikazan na karti ispod). Građani se ne moraju naručivati.
Građani će moći izmjeriti:
- razinu šećera u krvi,
- kolesterola,
- HbA1c,
- pedobrahijalnog indeksa (prevencija periferne arterijske bolesti) i
- krvnog tlaka.
Također će dobiti savjete stručnjaka o unaprjeđenju zdravlja, a dostupni će biti i edukativno-promotivni letci. Akcija ima za cilj podići svijest o važnosti brige za vlastito zdravlje, s naglaskom na prevenciju i rano otkrivanje vodećih kroničnih nezaraznih bolesti (osobito kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa).
Pozivamo sve građane da nam se pridruže i učine prvi korak prema zdravijem životu!
Popis lijekova za veljaču 2025
Popisu lijekova registriranih u RH* do 28.02.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:
- putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
- putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava
Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.
*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.
Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.
Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini održava se javnozdravstvena akcija „Hodanjem do zdravlja”
Zagreb, 16. ožujka 2025. godine – Povodom obilježavanja „Hrvatskog dana osviještenosti o debljini“, koji se svake godine obilježavaju 16. ožujka, Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u sklopu Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“ u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom organiziraju javnozdravstvenu akciju „Hodanjem do zdravlja” u parku Vjekoslava Majera u Zapruđu, na hodačkoj stazi Živjeti zdravo, s početkom u 11 sati.
Svrha je ove akcije je podizanje svijesti stanovnika grada Zagreba o važnosti tjelesne aktivnosti i postojanja inkluzivne staze uređene u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo. U planu su, ovisno o vremenskim uvjetima, sljedeće aktivnosti: početno razgibavanje, zajedničko hodanje stazom, demonstracija vježbi na postojećim spravama na stazi te rekviziti za igru na otvorenom.
Pozvani su svi građani Zagreba svih dobnih skupina.
Hodanje je jednostavna, a iznimno korisna tjelesna aktivnost koja poboljšava tjelesno i mentalno zdravlje, a zajedno možemo podići svijest o važnosti kretanja i zdravih životnih navika. Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokrenuo je javnozdravstvenu akciju „Hodanjem do zdravlja” prvenstveno kao poziv svima koji posljednjih godina nisu našli vremena za tjelesnu aktivnost, da u slobodno vrijeme uključe što više hodanja u svoj život i na taj način učine velik korak prema unapređenju vlastitog zdravlja.
Hodanje mogu prakticirati ljudi svih dobnih skupina, uključujući i one koji se nikada nisu bavili nekom tjelesnom aktivnošću. Prednost u odnosu na druge tjelesne aktivnosti je da je jednostavna i najpristupačnija aktivnost te nema uobičajene barijere koje se mogu susresti kod drugih aktivnosti, poput posebnih sposobnosti ili vještina. Protektivan utjecaj hodanja prepoznat je u prevenciji bolesti koje su posljedica modernog „sjedilačkog“ načina života i nema prepreka, a ne bi trebalo biti ni izlika, da se uključi više hodanja u svakodnevni čovjekov život.
Hrvatski sabor je 2017. godine donio odluku o obilježavanju „Hrvatskog dana osviještenosti o debljini“ svake godine 16. ožujka, a u kojem se posebna pozornost posvećuje prevenciji, dijagnozi i liječenju debljine, bolesti koja je postala jedan od najvećih javnozdravstveni problem današnjice.
Cilj „Hrvatskog dana osviještenosti o debljini“ je istaknuti uzroke i posljedice debljine kao i važnost prevencije debljine, unapređenja zdravlja, poticanja pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti kako bi se dovelo do smanjenja niza bolesti koje su usko povezane s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Prema Svjetskom atlasu debljine 2022. (World Obesity Atlas 2022) predviđa se da će u Hrvatskoj do 2030. s debljinom živjeti gotovo milijun ljudi, dakle gotovo svaka treća žena i svaki treći muškarac. Ova saznanja naglašavaju da će Hrvatska propustiti ispuniti cilj Svjetske zdravstvene organizacije da do 2025. godine zaustavi porast debljine i zadrži razinu iz 2010. godine.
„Hodanje je čovjekov najbolji lijek!“– Hipokrat
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (10. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno sa 9. ožujka 2025. godine pristiglo 40690 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljeno 2304 prijava (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, pri čemu se u 10. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Varaždinskoj i Primorsko-goranskoj (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stope prijava oboljelih od gripe prema županijama u 10. tjednu u sezoni 2024./2025.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.
Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi s prethodnim sezonama (grafikon 4.).
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona
Tijekom tekuće sezone zaključno s desetim tjednom zbog gripe i njezinih komplikacija hospitalizirano je ukupno 1843 oboljelih (u istom razdoblju lanjske sezone 1385), od kojih 118 na jedinicama intenzivnog liječenja (u istom razdoblju lanjske sezone 114). Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada prijavljeno je 56 smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 10. tjednu je oko 29 % pozitivnih uzoraka na gripu, pri čemu se detektiraju oba podtipa virusa gripe A (A/H1N1pdm09 i A/H3N2) te virus gripe B koji i dalje dominira među pozitivnim uzorcima.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Svjetski dan bubrega
Drugog četvrtka u ožujku obilježava se Svjetski dan bubrega, inicijativa organizacija The International Federation of Kidney Foundations – World Kidney Alliance (IFKF – WKA). Ovogodišnja je tema kampanje: ”Jesu li tvoji bubrezi OK? Otkrij bolest rano – zaštiti zdravlje svojih bubrega”, naglašavajući potencijalno životno-promjenjiv utjecaj ranog otkrivanja i intervencije u prevenciji i liječenju bolesti bubrega.
Procjenjuje se da kronična bolest bubrega (KBB) pogađa otprilike 850 milijuna ljudi širom svijeta. Ako se ne otkrije i ne liječi na vrijeme, KBB može napredovati do zatajenja bubrega, što dovodi do ozbiljnih komplikacija i prijevremene smrti. Do 2040. godine, KBB bi trebala postati 5. vodeći uzrok smrti, što naglašava hitnu potrebu za globalnim strategijama u borbi protiv bolesti bubrega.
Prema broju umrlih u 2023. godini u Hrvatskoj, bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa na osmom su mjestu s 1 665 umrlih osoba, od toga je 891 osoba umrlo zbog bubrežnog zatajenja.
Kronična bubrežna bolest česta je bolest koja se definira kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca i koji dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma. Nakupljanje otpadnih produkata i viška tekućine može dovesti do oštećenja drugih organa i organskih sustava te narušiti cjelokupno zdravlje.
Vodeći uzroci bubrežne bolesti jesu šećerna bolest (dijabetes) i povišen arterijski tlak (hipertenzija). Osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima i obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti pod većim su rizikom od obolijevanja, stoga je bitno da se redovito kontroliraju kod svojih liječnika obiteljske medicine, uzimaju terapiju na način na koji su dogovorili s liječnikom i pridržavaju se preporučenih životnih navika, kako bi razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu kronične bubrežne bolesti.
Simptomi kronične bubrežne bolesti razvijaju se polako i postupno pa ih u početnim stadijima često nema ili budu neprepoznati. U takvoj ranoj fazi, nepravilna bubrežna funkcija može se otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće je riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, koja može pokazivati povišene vrijednosti kreatinina u krvi te povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom. Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega mogu imati samo blaže simptome, na primjer osoba može mokriti više puta tijekom noći jer bubrezi ne mogu resorbirati vodu i koncentrirati je, što dovodi do većeg volumena mokraće. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni tlak, koji u konačnici može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca. Napredovanjem bubrežnog zatajenja i posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnine, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža.
Rano otkrivanje i sprječavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na tzv. osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja:
- budite tjelesno aktivni
- redovito kontrolirajte svoj krvni tlak
- redovito kontrolirajte svoj šećer u krvi
- zdravo se hranite, smanjite unos soli i kontrolirajte svoju tjelesnu težinu
- održavajte zdrav unos tekućine
- nemojte pušiti i nemojte boraviti u pušačkim prostorima
- imajte na umu štetnost nekontroliranog uzimanja lijekova i savjetujte se sa svojim liječnikom oko lijekova
Ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika za razvoj kronične bubrežne bolesti (npr. šećerna bolest, povišen krvni tlak), redovito kontrolirajte funkciju svojih bubrega prema uputi liječnika.
Izvori:
https://www.worldkidneyday.org/
https://www.ifkf.org/about-ifkf/
Raspored održavanja javnozdravstvenih stručnih sastanaka u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo 2025.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji s Hrvatskim društvom za javno zdravstvo, nastavlja s organizacijom i provedbom javnozdravstvenih stručnih sastanaka i u 2025. godini po dolje navedenom rasporedu. Sudjelovanje na sastancima boduje se sukladno odlukama Hrvatske liječničke komore, Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatske komore medicinskih biokemičara i Hrvatske komore zdravstvenih radnika.
Napomena: moguće promjene rasporeda bit će oglašene pravovremeno.
| Broj | Predavači | Tema | Datum |
| 01 | doc. dr. sc. Ljiljana Žmak, prim. dr. med. | Bioterorizam, biološko ratovanje i biozločin | 21.03.2025. |
| 02 | doc. dr. sc. Natko Gereš, dr. med. | Demencija i Zakon o zaštiti osoba s duševnim poremećajima | 04.04.2025. |
| 03 | mr. Željko Petković, univ. spec. crim. | Osiguranje kvalitete programa prevencije i tretmana ovisnosti – aktualni trendovi i odgovori | 25.04.2025. |
| 04 |
prim. Goranka Petrović, dr. med. |
Utjecaj migracija (strani radnici) na tuberkulozu u Hrvatskoj | 09.05.2025. |
| 05 | Irena Barišić, dr. med. | Joint Action PERCH | 16.05.2025. |
| 06 | Luka Delak, dr. med. | Prilike za smanjenje ugljičnog otiska zdravstvenih sustava i njihov održivi razvoj | 23.05.2025. |
| 07 | Ivana Brkić Biloš, dr. med. | Ozljede kod djece | 06.06.2025. |
| 08 | Snježana Karlo, mag. oec. | Uloga testiranja u antidopinškom programu | 12.09.2025. |
| 09 | doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med. / Martina Ivanić, dipl. med. tech. | Preventivni zdravstveni pregledi | 26.09.2025. |
| 10 | Maja Lang Morović, prof. rehabilitator | Akcijski plan za debljinu | 10.10.2025. |
| 11 | Marina Mihalinac Bolanča, dr. med. | Dugotrajno sjedenje na radnom mjestu – podcijenjeni rizik | 24.10.2025. |
| 12 | Davor Gretić, mag. med. biochem. | Mišljenja o plinovima | 07.11.2025. |
| 13 | Matea Vunderl Dokoza, mag. ing. tech. text. | Prilog VIII. Uredbe CLP | 21.11.2025. |
| 14 | doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med. | Izrada planova evakuacija za osobe s invaliditetom | 05.12.2025. |
| 15 | Bojana Mahmutović, dr. med. | Strateško predviđanje (Strategic foresight) kao alat za procjenu i predviđanje prijetnji u javnom zdravstvu | 12.12.2025. |
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/23-03/127, URBROJ: 534-03-3-1/6-23-6 od dana 12. lipnja 2023., KLASA: 100-01/23-03/127, URBROJ: 534-03-3-1/8-23-08 od dana 6. srpnja 2023., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-20 od dana 30. rujna 2024., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-08 od dana 17. veljače 2025., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.
Više pogledajte ovdje.
Predstavljeni rezultati Istraživanja uporabe stimulativnih droga u Republici Hrvatskoj (Zagreb, 04. ožujka 2025.)
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo 4. ožujka 2025. predstavljeni su rezultati kvalitativnog Istraživanja uporabe stimulativnih droga u Republici Hrvatskoj, provedenog u suradnji sa stručnjacima s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj istraživanja bio je steći uvid u obrasce uporabe stimulativnih droga, karakteristike konzumenata te izazove vezane uz dostupnost zdravstvenih i savjetodavnih usluga.
Istraživanje je obuhvatilo 24 ispitanika koji su u prethodnih 12 mjeseci konzumirali MDMA, ecstasy, amfetamin, metamfetamin, kokain ili nove psihoaktivne tvari stimulativnog tipa. Rezultati su pokazali da se stimulativne droge najčešće konzumiraju u društvenim situacijama, poput izlazaka i festivala, ali i u poslovnim okruženjima. Kao najčešći razlozi za uporabu navode se povećanje fokusa i energije, nošenje sa stresom te utjecaj društvenog okruženja.
Osim obrazaca uporabe, istraživanje se bavilo i percepcijom rizika te dostupnošću zdravstvenih usluga. Sudionici su istaknuli važnost dostupnosti pouzdanih informacija o rizicima i posljedicama uporabe stimulativnih droga, kao i ulogu zdravstvenih i savjetodavnih usluga u podršci konzumentima. Također, posebno su istaknuti izazovi vezani uz stigmu i povjerenje u sustav, što može utjecati na odluku konzumenata o traženju stručne pomoći.
Predstavljanje istraživanja okupilo je stručnjake iz različitih područja koji će rezultate koristiti za unaprjeđenje javnozdravstvenih strategija i preventivnih programa.
Više informacija o istraživanju i detaljnije rezultate možete pronaći u Sažetku izvješća o znanstveno-istraživačkom projektu. (PDF, 343.1 KB)
Hrvatsko izaslanstvo na 68. zasjedanju UN Komisije za opojne droge
U Beču se od 10 do 14. ožujka 2025. održava 68. zasjedanje UN Komisije za opojne droge (CND) na kojem kao članovi izaslanstva Hrvatske sudjeluju predstavnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarsta unutarnjih poslova, Carinske uprave Ministarstva financija i Stalne Misije Republike Hrvatske pri OESS-u, UN-u i međunarodnim organizacijama u Beču.
Zasjedanje je okupilo preko 2000 sudionika iz cijelog svijeta, a tijekom otvaranja istaknuto je kako CND ima ključnu ulogu u međunarodnom okviru za kontrolu droga utjelovljenom UN konvencijama.Pružajući potporu vladama u zaštititi zajednice od štetnih učinaka droga, CND ostaje predan holističkom pristupu u rješavanju problema droga i osiguranju platforme za suradnju između vlada, civilnog društva, znanstvene zajednice i privatnog sektora. Potražnja za drogama na svjetskoj razini i dalje predstavlja izazov, a štete povezane s korištenjem droga još uvijek nisu riješene na odgovarajući način, slijedom čega predstavljaju jednu od vodećih prijetnji javnom zdravlju. Stoga CND poziva na jači angažman u osiguranju učinkovitih odgovora na svjetski problem droga. Globalna ponuda i potražnja droga značajno raste, pri čemu su uzgoj i proizvodnja kokaina dosegli neviđene visine. Primjetan je porast uzgoja opijuma u glavnim državama podrijetla. Bilježi se velik porast broja smrtnih slučajeva uzrokovanih predoziranjem opioidima, dok se razvoj sintetičkih droga kreće alarmantnom brzinom.
Tijekom prvog dana zasjedanja u okviru opće rasprave u kojoj države predstavljaju svoje nacionalne razvoje i izazove, voditelj hrvatskog izaslanstva pomoćnik ravnatelja Željko Petković ispred Hrvatske imao je izjavu u kojoj je istaknuto kako Hrvatska ostaje u potpunosti predana provedbi međunarodnih konvencija o kontroli droga i podržava nastavak dijaloga u okviru međunarodnih ali i EU formata o izazovima aktualnih politika o drogama, zagovarajući uravnotežen i na dokazima utemeljen pristup politici kroz prevenciju, smanjenje štete, liječenje i provođenje zakona.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.6. medicinska sestra/tehničar prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mentalno zdravlje
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. veljače 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. medicinska sestra/tehničar prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mentalno zdravlje.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za promicanje zdravlja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. veljače 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. veljače 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s neplaćenog dopusta za radno mjesto 2.1. doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.