Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju Odluke Upravnog vijeća KLASA: 007-03/25-15/8, URBROJ: 117-17-25-3 od dana 28. kolovoza 2025.,Odluke Ministarstva zdravstva KLASA: 500-01/25-08/21, URBROJ: 534-07-2/1-25-16, suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-9 od dana 6. svibnja 2024., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-17 od dana 28. travnja 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/7-25-23 od dana 17. lipnja 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-25 od dana 11. srpnja 2025. i KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/3-25-27 od dana 10. rujna 2025., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

DIIZOCIJANATI – edukacija 23.10.2025.

Pokazalo se da interes za edukacijom o diizocijanatima i dalje postoji, tako da ćemo 23.10.2025. s početkom od 10:00 sati i po cijeni od 10 € + PDV (po polazniku), održati još jednu edukaciju na temu diizocijanata.

Stoga, ako ste zainteresirani za ovu edukaciju, pošaljite nam e-mail sa svojim kontakt podacima kako bi Vam na isti poslali obavijest s pristupnom šifrom.

Zainteresiranost možete iskazati na toksikologija@hzjz.hr uz napomenu u naslovu e-maila: DIIZOCIJANATI – edukacija.

Diizocijanati su tvari široko rasprostranjene u proizvodnji poliuretanskih pjena, brtvila i premaza koji se pojavljuju u industrijama poput građevinske, autoindustrije, industriji proizvodnje uređaja za ugostiteljstvo i dr.
Obzirom da su široko rasprostranjeni, po nekim procjenama kod više od 5000 osoba godišnje (na razini Europske Unije) uzrokuju astmu kao profesionalnu bolest. Iz ovoga je razloga, Uredbom Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata, došlo do izmjena od kojih je jedna osposobljavanje za svakoga radnika koji s diizocijanatima radi kako bi se radnici upoznali s:

– opasnostima koje diizocijanati predstavljaju,
– rizicima povezanima s njihovim uporabama,
– dobrom radnom praksom u vrijeme rada s diizocijanatima,
– mjerama upravljanja rizikom, uključujući uporabu zaštitne opreme.
Kroz osposobljavanje je potrebno proći od 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe diizocijanata.

Edukacija će se odnositi na točku 5. (a) opće osposobljavanje iz gore spomenute Uredbe.

COVID-19 u Hrvatskoj (16.9.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 37. kalendarskom tjednu (tjedan od 08. do 14. rujna 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 779  prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 37. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Europski tjedan mobilnosti

Europski tjedan mobilnosti održava se od 16. do 22. rujna, ove godine s temom “Mobilnost za sve”, stavljajući naglasak na stvaranje uključivijeg, pristupačnijeg i održivijeg prijevoza.

Europska komisija poziva lokalne vlasti, civilno društvo i poslovni sektor da se suoče s problemom prometnog siromaštva, osiguravajući da rješenja za mobilnost budu prilagođena osobama svih dobnih skupina, podrijetla i sposobnosti – bez obzira žive li u gradovima, prigradskim naseljima ili ruralnim područjima.

Glavne poruke ovogodišnjeg Europskog tjedna mobilnosti su:

1. Mobilnost za sve

Dobro planirani prometni sustavi koriste svima, osobito osobama s tjelesnim, osjetilnim ili kognitivnim teškoćama.

  • Vozila, stanice, pločnici i biciklističke staze moraju biti bez prepreka – s rampama, jasnim oznakama, rasvjetom i sigurnom infrastrukturom.
  • Jednostavni digitalni alati za karte, informacije i planiranje putovanja moraju biti prilagođeni svim korisnicima.
  • Infrastruktura i digitalne usluge trebaju biti sigurne, dostupne i usklađene s propisima o zaštiti podataka.
  • Potrebno je koristiti razumljive znakove i informacije dostupne i osobama s osjetilnim i kognitivnim teškoćama.

2. Raznolikost, priuštivost i pouzdanost

Uključivi prometni sustav treba nuditi različite, pristupačne i pouzdane opcije prijevoza za sve. Potrebno je:

  • kombinirati javni prijevoz, pješačenje, bicikliranje i prijevoz na zahtjev – prilagođeno lokalnim potrebama, od gradova do ruralnih područja
  • osigurati jednake mogućnosti kroz subvencije, popuste i financijske potpore kako bi se smanjilo opterećenje građana
  • omogućiti redovite usluge i točne informacije u stvarnom vremenu za jednostavno i učinkovito planiranje putovanja.

3. Uključenost čitave zajednice

Rješenja za mobilnost moraju odražavati stvarne potrebe različitih skupina. Potrebno je:

  • povezati javni, privatni i civilni sektor kako bi se razvijala lokalna, održiva rješenja
  • uključiti građane, udruge i zajednice u planiranje i odlučivanje, uzimajući u obzir lokalne specifičnosti
  • prilagoditi mobilnost društvenim i kulturnim normama kako bi je svi mogli koristiti i prihvatiti.

4. Lokalna, regionalna, metropolitanska mobilnost

Mobilnost mora nadilaziti administrativne granice kako bi bila učinkovita za sve. Potrebno je:

  • uskladiti prometna rješenja među susjednim područjima i dijeliti resurse
  • planirati mobilnost prema stvarnim životnim obrascima – uključujući brigu, školu i usluge – uz bolju povezanost urbanih i ruralnih sredina
  • povezati različite načine prijevoza u jedinstven, učinkovit sustav.

Više o Europskom tjednu mobilnosti pročitajte na poveznici: https://mobilityweek.eu/home/

EMW Fact Sheet 2025.

 

Svjetski dan svjesnosti o limfomima 2025.

Svjetski dan svjesnosti o limfomima (WLAD) obilježava se 15. rujna s ciljem osnaživanja osoba koje žive s limfomom i njihovih njegovatelja.

Prema Globalnom istraživanju pacijenata iz 2024. godine, koje je provela Koalicija za limfome (engl. Lymphoma Coalition), 67 % osoba koje žive s limfomom izjavilo je da su iskusile emocionalne posljedice poput anksioznosti, depresije te straha od povratka bolesti ili njezina pogoršanja. Unatoč tome, mnogi ne razgovaraju o tim osjećajima sa svojim zdravstvenim timom niti traže potrebnu podršku.

Upravo zbog toga, ovogodišnje obilježavanje nastavlja prošlogodišnju temu: „Iskreni razgovor“ (engl. Honest Talk), predstavljajući tri nova resursa za suočavanje s osjetljivijim temama:

·         razgovor o dijagnozi ili prognozi

·         povratak na posao

·         podrška za njegovatelje.

Iskreni razgovori s obitelji, prijateljima, zdravstvenim djelatnicima i poslodavcima mogu pružiti važnu podršku pacijentima i njegovateljima, olakšati suočavanje s bolešću i doprinijeti osjećaju osnaženosti.

Limfomi su zloćudne bolesti čije tumorske stanice potječu iz limfatičnog sustava. To je bolest srodna leukemiji, a također nastaje zloćudnom promjenom limfocita i njihovim nekontroliranim množenjem.

Limfom se može razvijati polako (indolentno) ili može biti agresivan. Prema vrsti tumorskih stanica možemo ih podijeliti u dvije glavne (i vrlo različite) podskupine, Hodgkinov (HL) i ne-Hodgkinov limfom (NHL) (iako se u nekim klasifikacijama ovdje ubrajaju i multipli mijelom i imunoproliferativne bolesti). Postoji preko 50 različitih tipova limfoma, od kojih je gotovo 90 % iz skupine NHL.

Simptomi

S obzirom na to da većina limfoma nastaje u limfnim čvorovima (iako mogu nastati i u drugim organima koji imaju limfnog tkiva, poput želuca, crijeva, ili mozga), jedan od glavnih simptoma je njihovo povećanje. Osim toga, karakteristični su i simptomi poput temperature i to više od 38 °C bez poznatog uzroka, noćno znojenje, gubitak na tjelesnoj težini, malaksalost, kašalj i bol u prsištu te svrbež kože.

Liječenje

Najčešći oblici liječenja su kemoterapija i transplantacija matičnih stanica, no u nekim slučajevima koriste se i imunoterapija, zračenje te, u rijetkim situacijama, kirurški zahvati.

Epidemiološki podaci

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 2022. godine u Hrvatskoj je bilo 123 novih slučajeva HL (MKB-10 dijagnoza C81) i 688 novih slučajeva NHL (MKB-10 dijagnoze C82-C86 i C88). Prema podacima o uzrocima smrti za 2022. godinu, u Hrvatskoj je od HL umrlo 13 osoba, a od NHL 301.

Izvor:

https://lymphomacoalition.org/world-lymphoma-awareness-day/

Svjetski dan prve pomoći

Tema Svjetskog dana prve pomoći 2025. godine je „Prva pomoć i klimatske promjene“, s ciljem isticanja uloge prve pomoći u suočavanju s izazovima koje donose klimatske promjene koje su jedan od najvećih globalnih izazova današnjice. Njihove posljedice očituju se kroz učestale i intenzivne vremenske nepogode – toplinske valove, oluje, poplave, suše i požare – koje ozbiljno ugrožavaju zdravlje, sigurnost i živote ljudi.

U tim okolnostima, prva pomoć ima ključnu ulogu. Obuka iz prve pomoći razvija svijest o okolišnim rizicima, potiče preventivne mjere i osnažuje pojedince za djelovanje u kriznim trenucima.

Kroz ovogodišnju temu želi se naglasiti koliko je prva pomoć važan alat u suočavanju s posljedicama klimatskih promjena, a edukacija se pritom usmjerava na sve dobne skupine – djecu, odrasle i starije osobe, jer svi imaju ulogu u zaštiti sebe i drugih.

Djeca

Rano učenje prve pomoći pomaže djeci da se zaštite i pomognu drugima. Uče kako preuzeti odgovornost, pokazati solidarnost i adekvatno reagirati u kriznim situacijama povezanima s klimatskim promjenama.

Odrasli

Kao prvi svjedoci nesreća, odrasli imaju ključnu ulogu u spašavanju života. Moraju biti educirani za zaštitu sebe i drugih, posebice ranjivih skupina poput djece i starijih.

Starije osobe

Klimatske promjene posebno pogađaju starije osobe. Obuka im pomaže da prepoznaju simptome poput toplinskog udara ili dehidracije te da aktivno sudjeluju u pomoći sebi i drugima.

Obuka iz prve pomoći jača otpornost zajednice i omogućuje brže i učinkovitije odgovore na sve veće klimatske izazove.

Prva pomoć tradicionalna je djelatnost Hrvatskog Crvenog križa. Hrvatski Crveni križ brine se o njezinom unapređenju i usklađivanju s europskim smjernicama te primjeni kroz sve edukativne programe na području Republike Hrvatske.

Usto, Hrvatski Crveni križ sudjeluje u provedbi nacionalnog programa prve pomoći za građane, obavlja osposobljavanje i obnovu znanja volontera Hrvatskog Crvenog križa i građana za pružanje prve pomoći kod ozljeda i nesreća koje se mogu dogoditi u svakodnevnom životu.

Važni telefonski brojevi u Hrvatskoj u slučaju potrebe:

194 – Hitna pomoć

112 – Jedinstveni europski broj za hitne službe

Video prilozi za prvu pomoć: https://www.hck.hr/sto-radimo/prva-pomoc/video-prilozi-za-prvu-pomoc/159

Izvori:

Hrvatski Crveni križ

https://www.globalfirstaidcentre.org/wp-content/uploads/2025/05/Concept-Note-2025.pdf

 

Obilježen jubilarni deseti Nacionalni dan ambliopije

U petak, 12. rujna 2025. u 12.00 sati, na adresi Rockefellerova 12, u organizaciji Ministarstva zdravstva RH i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, obilježen je jubilarni deseti Nacionalni dan ambliopije.

Tim povodom, na okruglom stolu sudjelovali su ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med., ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, dr. med. te prof. dr. sc.  Mladen Bušić, dr. med., predsjednik Povjerenstva za provedbu NPP-a. Rezultate provedbe NPP-a prezentirala je nacionalna koordinatorica Vesna Štefančić Martić, dr. med., MPH.

Ministarstvo zdravstva RH od 1. lipnja 2015. godine, uvelo je probir na slabovidnost kao obvezatan za svu četverogodišnju djecu u Hrvatskoj, dok je u siječnju 2016. godine donesena odluka o uspostavi Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti.

U ovom trenutku na pregled u sklopu Programa pozivaju se djeca rođena 2021. godine.  Od ukupno 37 809 rođene djece u 2021. godini , trenutno je do sad pozvano 25 961 dijete na pregled u sklopu Programa, te je napravljeno 1 518 izmjena termina.

Ambliopija ili slabovidnost je smanjenje ili gubitak dijela vidnih funkcija bez prisutne vidljive bolesti oka. Ambliopija je najčešća patologija vida u djece i vodeći uzrok sljepoće na jednom oku. Uzrok razvijene ambliopije je u izostanku dozrijevanja vidnog dijela mozga zbog nedovoljne vidne stimulacije. Liječenje traje do postizanja vidne oštrine odgovarajuće za dob, a to je u pravilu moguće do 7. godine života. Zakasni li se s liječenjem slabovidnosti, dijete više neće moći jasno vidjeti jer vidni dio mozga u ranom periodu rasta i razvoja nije bio stimuliran jasnom i oštrom slikom svijeta koji nas okružuje, stoga nije i neće biti razvijen.

Fotogalerija:

Predstavljeni rezultati provedenih javnozdravstvenih akcija u braniteljskoj populaciji

U petak 12. rujna u konferencijskoj dvorani Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predstavljeni su rezultati provedenih javnozdravstvenih akcija u braniteljskoj populaciji s ciljem otkrivanja čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.  

Na okruglom stolu sudjelovali su Izv.prof. Krunoslav Capak, dr.med., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Anita Milas–Anzić, dr. med. ravnateljica Uprave za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć u Ministarstvu hrvatskih branitelja,  Doc. dr. sc. Marija Bubaš, dr. med., državna tajnica u Ministarstvu zdravstva, Dr. sc. Josip Lucić, ravnatelj javne ustanove Veteranski centar, Doc.dr.sc. Tomislav Benjak, dr. med., pomoćnik ravnatelja HZJZ  te Prim. Verica Kralj, dr. med., voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti.

Branitelji kao vulnerabilna skupina našeg stanovništva posebno su osjetljivi na kronične nezarazne bolesti, a to je i razlog provođena javnozdravstvenih akcija namijenjenih upravo braniteljima. S ciljem podizanja svijesti o potrebi prevencije kardiovaskularnih bolesti kao i drugih kroničnih bolesti, proveli smo javnozdravstvene akcije u okviru kojih se određivao, šećer i kolesterol u krvi, mjerio se krvni tlak i pedobrahijalni indeks, savjetovalo se o zdravim životnim navikama, prevenciji kroničnih, a osobito kardiovaskularnih bolesti, kao i o potrebi daljnje obrade i liječenja.

Ukupno smo proveli 12 javnozdravstvenih akcija za braniteljsku populaciju, pet javnozdravstvenih akcija u Veteranskim centrima, te sedam akcija za branitelje u šest gradova diljem Hrvatske. Ukupno je pregledano 1610 osoba, od toga 677 (42%) u Veteranskim centrima, a 933 osobe (58%)  na JZ akcijama u javnim prostorima u gradovima, a na koje su pozivani branitelji.

Ukupno 79 posto pregledanih osoba na javnozdravstvenim akcijama je imalo povišenu barem jednu od sljedećih vrijednosti – krvni tlak, pedobrahijalni indeks, šećer u krvi ili kolesterol. S obzirom na to da su kardiovaskularne bolesti vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, odnosno prvi uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja, postoji potreba jačanja preventivnih aktivnosti, edukacije stručne i opće javnosti, te organiziranja sustavnog programa prevencije.

Fotogalerija:

Tjedan školskog doručka 2025.

 

Preuzmite brošuru – Tjedan školskog doručka 2025. (PDF, 26.6 MB)

Održana javnozdravstvena akcija na Dugom otoku pod nazivom „Rujan – mjesec zdravlja srca i krvnih žila“,

Dana 3. i 4.rujna 2025. godine na Dugom otoku (Božava i Sali), održana je javnozdravstvena akcija pod nazivom „Rujan – mjesec zdravlja srca i krvnih žila“,  koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Dom zdravlja Zadarske županije, u suorganizaciji tvrtke Mesi d.o.o.

Javnozdravstvenoj akciji su prisustvovali ravnatelj Doma zdravlja Zadrske županije Mr. sc. Marko Kolega dr.med., Mario Kožul zamjenik ravnatelja Doma zdravlja Zadarske županije i  glavna sestra Doma zdravlja Zadarske županije Marija Vidaić, mag. med. techn., a iz tvrtke Mesi d.o.o. Rudi Čebulj i Marko Groboljšek.

U sklopu javnozdravstvene akcije svim stanovnicima iz krvi se određivao  šećer, kolesterol i HbA1c, mjerenje krvnog tlaka i pedobrahijalnog indeksa (ABI).

Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost  na potrebu stanovništva o većoj brizi za svoje Zdravlje, važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.

Na javnozdravstvenoj akciji  iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovale su voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti s registrima prim. Verica Kralj, dr.med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

Preporuke za cijepljenje protiv bolesti COVID-19 – jesen 2025. godine

Zagreb, 9. rujan 2025

Verzija 16.

Preporuke za cijepljenje protiv bolesti COVID-19 – jesen 2025. godine

U Hrvatskoj i brojnim drugim zemljama EU, unazad nekoliko tjedana zamjećuje se postupan porast broja oboljelih od COVID-19. Također, zadnjih tjedana uočavamo porast udjela pozitivnih rezultata pri testiranju na virus SARS-CoV-2 u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Za veliku većinu osoba kojima je cijepljenje preporučljivo, a preporučljivo je osobama s povećanim rizikom od razvoja teških oblika bolesti COVID-19 i osobama čiju osnovnu bolest može pogoršati infekcija, dovoljno je primijeniti tijekom jeseni samo jednu dozu cjepiva, neovisno o tome jesu li osobe ranije cijepljene te neovisno o tome znaju li da su preboljele COVID-19 ili ne.

Cijepljenje je ovu jesen preporučljivo osobama koje nisu cijepljene ili preboljele COVID-19 unazad šest mjeseci, a koje pripadaju sljedećim kategorijama stanovništva:

  • osobe od 65 godina životne dobi i starije,
  • korisnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika
  • osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, posebno djecu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama
  • odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes mellitus), kroničnim bolestima jetre, kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunološkog sustava (uključujući HIV infekciju)
  • trudnice
  • zdravstveni djelatnici (posebno zdravstveni djelatnici u jedinicama intenzivne skrbi, odjelima s posebno osjetljivim bolesnicima i hitnim bolničkim prijemima).

Većini osoba navedenih pod točkama od a) do f) preporučuje se cijepljenje (ili docjepljivanje) jednom dozom, neovisno o tome jesu li ranije cijepljeni ili su preboljeli COVID-19 te neovisno o tome kojom su vrstom cjepiva ranije cijepljeni.

Ako je osoba ranije cijepljena ili preboljela COVID-19, jesenska doza cjepiva se preporučuje najmanje šest mjeseci nakon zadnje primljene doze cjepiva ili nakon preboljenja.

Iznimke od pravila da se primjenjuje samo jedna doza cjepiva su osobe koje zbog osnovne bolesti ili terapije koju primaju imaju stanje teške imunosupresije. Ove osobe trebaju primiti dvije doze cjepiva s razmakom od tri mjeseca.

Za korisnike domova za starije osobe i institucija za njegu kroničnih bolesnika i za djelatnike tih ustanova, preporučljivo je organizirati cijepljenje u tim ustanovama.

Za zdravstvene djelatnike i kronične bolesnike na dugotrajnom liječenju u stacionarnim zdravstvenim ustanovama te za dijalizirane bolesnike, preporučuje se organizirati cijepljenje u pripadajućim zdravstvenim ustanovama.

Cjepivo protiv COVID-a se može primiti istovremeno s cjepivom protiv gripe ili pneumokoka, a ako nisu primijenjena istovremeno nije potrebno osigurati neki određeni vremenski razmak između primjene ovih cjepiva.

Cjepiva protiv COVID-a, koja su u dolasku za ovu sezonu temelje se na podvarijanti LP 8.1., koja se ne razlikuje bitno od prošlogodišnje varijante korištene za proizvodnju cjepiva (KP.2).

Više o osobinama dostupnog cjepiva može se pročitati na stranicama Hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode i Europske agencije za lijekove u Sažetku opisa svojstava lijeka ovdje.

Sigurnost djece u prometu

Ozljede su vodeći uzrok smrti u djece (1-19 godina), a najviše djece smrtno strada zbog prometnih nesreća. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u prometnim je nesrećama u Hrvatskoj 2024. godine smrtno stradalo 13 djece u dobi 0-17 godina, a ozlijeđeno je 1 447 djece. Posljednjih dvadeset godina bilježi se trend smanjenja smrtnosti djece od prometnih nesreća.

Djeca su posebno ranjiva skupina sudionika u prometu. Zbog nižeg rasta i ograničenog vidnog polja nemaju istu preglednost prometa kao odrasli, a i teže su vidljivi ostalim sudionicima prometa. Kognitivni čimbenici također igraju ulogu, pa je tako djeci teže procijeniti situaciju u prometu, udaljenost i brzinu automobila, kao i odrediti odakle dolazi pojedini zvuk. Zaigranost i impulzivnost karakteristična za djecu dovodi do naglih i nepredvidivih reakcija koje mogu dovesti do stradavanja u prometu.

S početkom školske godine veliki dio djece uključuje se svakodnevno u promet u svojstvu pješaka, putnika ili vozača te je važno podsjetiti se na najvažnije mjere sigurnosti u prometu.

Prije petnaestak godina djeca su najviše stradavala kao pješaci, a danas najviše stradavaju kao putnici u vozilima. U ovom slučaju posebno veliku odgovornost snose odrasli vozači, najčešće roditelji.

Izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 92/14) djeca do 150 cm visine trebaju biti smještena u posebnoj sigurnosnoj sjedalici ili postolju pričvršćenom posebnim kopčama ili pojasom, pri čemu su iznimka djeca visine 135-150 cm koja se smiju prevoziti tako da su pravilno vezana sigurnosnim pojasom za odrasle osobe, ali samo na stražnjem sjedalu. U usporedbi s korištenjem samo sigurnosnog pojasa za odrasle, korištenje sjedalice smanjuje rizik od težih ozljeda prilikom prometnih nesreća za 59% u djece dobi 4 – 7 godina.

Vozač motornog vozila ne smije prevoziti dijete smješteno u sigurnosnoj sjedalici okrenutoj suprotno od smjera vožnje na putničkom sjedalu zaštićenom prednjim zračnim jastukom, ako zračni jastuk nije deaktiviran, čak i u slučajevima kada se zračni jastuk automatski isključuje.

Rizični čimbenici za prometne nesreće ovisno o dobi

0-12 mjeseci

Mala djeca dojenačke dobi sudjeluju u  prometu većinom kao putnici u vozilima ili dok ih nose ili voze u dječjim kolicima odrasle osobe. Rizik od ozljeda u prometu je povećan za dojenčad u vozilima kada se ne koriste uopće ili koriste neodgovarajuće dječje sjedalice. Međutim, kada se odgovarajuće dječje sjedalice pravilno koriste, rizik od ozljeda je značajno smanjen – usporedivo s razinom zaštite koju pravilno stavljeni sigurnosni pojasevi pružaju odraslima.

1-4 godine

Djeca ove dobi još uvijek su većinom ovisna o odraslima za kretanje u prometu. Rizik od prometnih nesreća u ovoj dobnoj skupini također je relativno nizak iz istih razloga kao za bebe do godinu dana. Nepravilna upotreba autosjedalica povećava rizik od ozljeda u slučaju prometne nesreće. Djeca ove dobi sve više sudjeluju u prometu u svojstvu pješaka, te je potreban stalni nadzor i briga roditelja i skrbnika.

5-9 godina

Djeca u ovoj dobi postaju samostalnija i počinju češće sama ići u školu ili se igrati vani. Njihova sposobnost procjene brzine i udaljenosti vozila nije u potpunosti razvijena, što ih čini ranjivima kao pješake. Mogu biti ranjivi i kao putnici u motornim vozilima. Kako postaju samostalni vozači bicikala i dječjih romobila, ranjivi su i kao vozači.

10-14 godina

Adolescenti su pod povećanim rizikom kako postaju samostalni korisnici cesta, uključujući bicikliste, motocikliste i mlade vozače. Bihevioralni faktori povezani s njihovom dobi imaju ulogu u ponašanju u prometu. Skloni su rizičnim ponašanjima poput prebrze vožnje i nenošenja kaciga ili sigurnosnih pojaseva.

Rizik od stradavanja u prometnih nesrećama je najviši u odnosu na mlađe dobne skupine. Adolescenti u ovoj dobnoj skupini sudjeluju u prometnim nesrećama kao ranjivi korisnici cesta – pješaci, biciklisti ili kao putnici u motornim vozilima.

Djeci do 14 godina je zabranjena vožnja električnim romobilom, a stariju treba upoznati s pravilima sigurne vožnje uključujući nošenje kacige.

Više informacija o sigurnoj vožnji električnim romobilom možete pronaći na linku .

Izvor: Protecting Young Lives. Global Status Report on Child and Adolescent Road Safety. WHO. https://www.unicef.org/media/167696/file/250214_ProtectingYoungLives_FullReport-FINAL.pdf

Smjernice za odgovorno izvještavanje o samoubojstvu

Medijsko izvještavanje o samoubojstvu ima snažan utjecaj na društvo i može imati dvostruki efekt – pozitivni ili negativni. Neodgovorno izvještavanje može povećati rizik od samoubojstava, posebno kroz efekt imitacije, poznat i kao “Wertherov efekt”. S druge strane, odgovorno i promišljeno izvještavanje može biti snažan prevencijski alat. Takva izvješća educiraju javnost o uzrocima i posljedicama samoubojstava, pružaju informacije o dostupnoj pomoći i strategijama suočavanja, smanjuju stigmu te potiču otvoren i konstruktivan dijalog o mentalnom zdravlju.

Mediji stoga imaju ključnu ulogu u oblikovanju percepcije samoubojstva u društvu. Pridržavanje etičkih smjernica i primjena znanstveno utemeljenih praksi u izvještavanju može spasiti živote, pružiti nadu osobama u riziku i doprinijeti stvaranju sigurnijeg i podržavajućeg okruženja za sve.

Smjernice za odgovorno izvještavanje možete pronaći ovdje.

Poništenje dijela natječaja od dana 2. srpnja 2025.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 2. srpnja 2025.

Više pogledajte ovdje.

Poništenje dijela natječaja od dana 23. svibnja 2025.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 23. svibnja 2025.

Više pogledajte ovdje.

RUSADA – Ruska antidopinška agencija

RUSADA izvještava o 20 novih slučajeva kršenja pravila u vezi dostavljanja podataka o lokaciji. Brojka označava značajno pogoršanje u borbi protiv dopinga u ruskom sportu tijekom 2025. godine. Mjesečna raščlamba predstavlja zabrinjavajuću sliku: 25 slučajeva u siječnju, 18 u veljači, 21 u ožujku, 34 u travnju, 23 u svibnju, 27 u lipnju i 47 u srpnju, što je kulminiralo s ukupno 215 prekršaja ove sezone.

Uzlazni trend naglašava postojanost sustavnog problema koji, iako fluktuira tijekom vremena, i dalje predstavlja izazov za antidopinške napore. Zanimljivo je da unatoč skoku u srpnju, ukupan broj ostaje nešto ispod prethodnih godina. RUSADA-ini zapisi pokazuju 282 kršenja u 2024., 242 u 2023. i nevjerojatnih 375 u 2022.

U okviru kodeksa Svjetske antidopinške agencije i Sveruskih antidopinških propisa, sportaši uključeni u skupinu određenu za testiranje dužni su dostaviti precizne informacije o tome gdje se nalaze. Time se osigurava njihova dostupnost za testiranje izvan natjecanja. Nepoštivanje ovih zahtjeva može dovesti do ozbiljnih posljedica: svaki sportaš koji počini tri prekršaja u dostavljanju podataka o lokaciji u razdoblju od 12 mjeseci suočava se sa suspenzijom.

Dopinška situacija u Rusiji ponovno je pod povećalom nakon najnovijih podataka koje je dostavila RUSADA. Prema službenim informacijama, ukupan broj navodnih kršenja antidopinških pravila registriranih u 2025. godini sada je 49.

Trend potvrđuje postojanost problema na ruskoj sportskoj sceni gdje su 2024. zabilježena 102 moguća kršenja povezana s upotrebom lijekova za poboljšanje izvedbi, 150 u 2023. i 135 u 2022. U prethodnim izjavama za TASS, generalna direktorica RUSADA-e Veronika Loginova objasnila je da su mnogi od ovih slučajeva povezani s upotrebom anaboličkih steroida, diuretika/maskirnih sredstava, kao i upotrebom meldonija.

Meldonij, poznat i pod komercijalnim imenom Mildronat, kardiovaskularni je lijek koji se u Rusiji može kupiti bez recepta, od 1. siječnja 2016. uvršten je na WADA-in Popis zabranjenih sredstava, klasificiran kao tvar S4 koja odgovara hormonima i metaboličkim modulatorima.

Usred stalnog izazova, Loginova je ponovno potvrdila svoju predanost reformama i transparentnosti. “Mislim da bi bilo pogrešno da ostavim neriješenim najvažniji zadatak zbog kojeg sam došla u RUSADU krajem 2021. godine. Mislim na vraćanje statusa agencije”, rekla je. Loginova je izrazila povjerenje u napredak postignut pod njezinim vodstvom i ostaje optimistična u pogledu budućnosti čistog sporta u Rusiji. (V.B)

Svjetski dan prevencije samoubojstava – 10. rujna

Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna. Ovaj dan prvi je put obilježen 2003. godine na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (engl. International Association for Suicide Prevention – IASP) i Svjetske zdravstvene organizacije.

Svrha obilježavanja je skrenuti pozornost na problematiku samoubojstava, smanjiti stigmu koja ga okružuje te podići svijest o važnosti prevencije i mogućnostima sprječavanja tragičnih ishoda. Uz to, naglasak se stavlja na jačanje suradnje među ključnim dionicima i promicanje znanstveno utemeljenih aktivnosti usmjerenih na smanjenje broja smrtnih slučajeva, pokušaja samoubojstava i prisutnosti suicidalnih misli.

Samoubojstvo kao javnozdravstveni problem

Samoubojstvo predstavlja veliki javnozdravstveni problem koji ima dalekosežne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice.

Prema recentnim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine na globalnoj razini više od 700.000 osoba umre uslijed samoubojstva (gruba stopa 9.2 na 100.000 stanovnika), što samoubojstvo svrstava na 19. mjesto najčešćih uzroka smrti (WHO, 2025). U europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije, tijekom 2021. godine uslijed samoubojstva je preminulo oko 116.000 osoba (gruba stopa 12,4 na 100.000 stanovnika), što suicid pozicionira na 18. mjesto najčešćih uzroka smrti u ovoj regiji (WHO, 2025). Posebno zabrinjava podatak da je samoubojstvo četvrti vodeći uzrok smrti u dobnoj skupini od 15 do 29 godina, a kod djevojaka u dobi od 15 do 19 godina treći po učestalosti.

U Hrvatskoj su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda iako je posljednjih dvadesetak godina prisutan trend pada smrtnosti zbog samoubojstava. U 2024. godini registrirana su 542 slučaja samoubojstava odnosno 14,0 slučajeva samoubojstva na 100 000 stanovnika.

Više detalja o smrtima uslijed samoubojstva u Hrvatskoj možete pronaći ovdje.

Prevencija samoubojstava

Rješavanju problema samoubojstava treba se posvetiti sustavno i multidisciplinarno. Pravovremene, znanstveno utemeljene i, često, financijski povoljne intervencije mogu doprinijeti prevenciji samoubojstava.

Inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju samoubojstava, “LIVE LIFE”, ističe sljedeće ključne intervencije temeljene na dokazima:

  • ograničavanje pristupa sredstvima za samoubojstvo (npr. pesticidima, vatrenom oružju, određenim lijekovima);
  • suradnja s medijima radi odgovornog izvještavanja o samoubojstvima;
  • poticanje socio-emocionalnih vještina kod adolescenata; te
  • rano prepoznavanje, procjena, upravljanje i praćenje osoba pogođenih suicidalnim ponašanjem.

„Mijenjamo narativ o samoubojstvu“

Službena tema Svjetskog dana prevencije samoubojstva za razdoblje od 2024. do 2026. glasi: „Mijenjamo narativ o samoubojstvu”. Ova tema usmjerena je na promjenu načina na koji kao društvo doživljavamo i razumijemo ovo složeno pitanje. Umjesto kulture šutnje i nerazumijevanja, naglasak stavljamo na otvorenost, empatiju i pružanje podrške onima koji se suočavaju s teškim mislima i osjećajima.

Mijenjati narativ o samoubojstvu znači:

  • poticati otvorene i iskrene razgovore o samoubojstvu i suicidalnom ponašanju
  • uklanjati stigmu koja često sprječava ljude da potraže pomoć
  • podizati svijest o važnosti dostupne i kvalitetne skrbi za mentalno zdravlje
  • osigurati sustavne promjene kroz višesektorske politike i ulaganje u istraživanja
  • pružati podršku osobama koje žive sa suicidalnim mislima i njihovim bližnjima

Važno je razumjeti da razgovor o suicidalnim mislima ne povećava rizik, već stvara prostor za podršku i usmjeravanje prema pomoći. Empatija, slušanje bez osuđivanja i pravovremena reakcija mogu napraviti veliku razliku u životima onih koji prolaze kroz teško razdoblje.

Svjetski dan prevencije samoubojstava posvećen je podizanju svijesti, poticanju pozitivnih promjena i stvaranju zajedničkog osjećaja razumijevanja i podrške za sve koji su izravno ili neizravno pogođeni ovom temom.

Sudjelovanje Hrvatske u europskom projektu JA PRISM

1. rujna 2025. godine započela je nova europska inicijativa na području mentalnog zdravlja, a koja je financirana iz programa EU4Health. Riječ je o projektu JA PRISM koji za cilj ima smanjiti teret mentalnih bolesti, s posebnim naglaskom na ranjive skupine, promicanjem dobrog mentalnog zdravlja, učinkovitim sprječavanjem problema mentalnog zdravlja i poboljšanjem pristupa liječenju i uslugama mentalnog zdravlja u državama članicama EU i pridruženim zemljama.

Projekt podrazumijeva implementaciju triju najboljih i obećavajućih praksi u novim kontekstima. Jedna od najboljih praksi koja je u fokusu ovog projekta je BIZI program: interaktivni, online i otvoreni tečaj za promicanje prevencije samoubojstava u zajednici. Riječ je o jednostavnom tečaju koji pruža osnovna znanja o suicidu, kako prepoznati rizik i faze suicidalnog procesa te kako djelovati u slučaju sumnje na povećan suicidalni rizik.

Upravo će ova najbolja praksa, između ostalih, biti modificirana i implementirana u Hrvatskoj.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u projektu sudjeluje u svojstvu voditelja evaluacijskog radnog paketa (WP3) te je zadužen za implementaciju dviju najboljih praksi.

 

Izvori:

WSPD

https://www.who.int/initiatives/live-life-initiative-for-suicide-prevention

Gabilondo, A., Muela, A., Belarra, B., De Sayas, A., García, J., López, P., Reich, H., & Iruin, Á. (2024). Evaluación de BIZI, nuevo programa en línea en español para prevenir el suicidio desde la comunidad [Evaluation of BIZI, a new Spanish-language online program for community-based suicide preventionAvaliação do BIZI, um novo programa on-line em espanhol para prevenção de suicídio com base na comunidade]. Revista panamericana de salud publica = Pan American journal of public health, 48, e20. https://doi.org/10.26633/RPSP.2024.20

https://www.who.int/data/gho/data/themes/mental-health/suicide-rates

 

Predstavljen letak “Svijet je bolji s tobom.”

Danas je, na konferenciji za medije organiziranoj povodom Svjetskog dana prevencije samoubojstava, predstavljen preventivni letak “Svijet je bolji s tobom.”

Sadržaj letka usmjeren je na podizanje svjesnosti o važnosti jasne i destigmatizirajuće komunikacije o samoubojstvima i samoozljeđujućim ponašanjima, kao i na informiranje o dostupnim oblicima pomoći.

Letak je osmišljen i izrađen kao rezultat međuresorne suradnje Centra za zdravlje mladih, Ministarstva zdravstva, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Kliničkog-bolničkog centra Zagreb i Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež.

Možete ga preuzeti ovdje.

Poziv na razgovor – 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu, pripravnik

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 2. srpnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu, pripravnik, 1 radnik na određeno vrijeme od 1 godine.

Više pogledajte ovdje.

Samoubojstva u Hrvatskoj, 2025.

REGISTAR SAMOUBOJSTAVA HRVATSKE

CROATIAN SUICIDES REGISTRY

Samoubojstva u Hrvatskoj

Samoubojstva su jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj.

Kroz godine bilježe se oscilacije u broju samoubojstava, kao i u  broju  samoubojstava prema broju stanovnika (stopa/100 000). Od 1999. godine prisutan je trend pada samoubojstava. U 1985. godini počinjeno je 1050 samoubojstava (stopa 21,5/100 000). Podjednak, a ujedno i najveći broj samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1153 slučajeva, stopa 24,1/100 000 i 1156 slučajeva, stopa 24,2/100 000). Najmanje samoubojstava registrirano je 1995. godine (930 slučajeva, stopa 19,4)  te u razdoblju 2000.-2024. godine (926 slučajeva, stopa 20,9 2000. godine; 542 slučaja, stopa 14,0/100 000 2024. godine). S obzirom na spol, omjer samoubojstava  muškaraca i žena kretao se u rasponu od 2,2 do 3,85:1.

Dobno-standardizirane stope smrtnosti  zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi,  i dob do 64 godine pokazuju oscilacije do 1997. godine, a od 1998. godine prisutan je pad stope (2021. godine stopa 11,6/100 000 za svu dob i 9,5/100 000 za dob do 64 godine).  Za dob 65 i više godina stopa je, uz izrazitije oscilacije, također u znatnom opadanju od 1998. godine (2021. godine stopa 28,1/100 000). Među županijama Hrvatske prisutne su  razlike u dobno-standardiziranim stopama. Županije priobalnog dijela Hrvatske bilježe niže stope samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela.

Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Također, prema dobi postoje razlike u trendovima kretanja stopa samoubojstava. Za dob do 14 godina stopa ne prelazi 1 slučaj na 100 000. U pojedinim godinama je u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama, bio zabilježen porast stope samoubojstava u dobi 15-19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se, uz oscilacije, pad stope (2024. g. stopa 7,7). Za dob 20-49 godina stopa je do 2000. godine blaže oscilirala od kada je u padu (2024. g. stopa 12,2), a za dob 50-64 godine stopa je oscilirala do 2005. godine, od kada ima trend pada (2024. g. stopa 18,9). Za dob 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan pad stope (2024. g. stopa 21,7).

Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca.  Posljednjih godina sve je manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom. U 2024. godini udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio je 10,7%.

Hrvatska bilježi više stope smrtnosti od samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje EU članice. Za 2021. godinu prosječna stopa smrtnosti od samoubojstava za EU članice  za sve dobi ukupno iznosila je 8,8/100 000, a za dob do 64 godine 8,0/100 000, a za dob iznad 65 godina 15,6.

Slika/ Figure 1    

Samoubojstva u Hrvatskoj po pojedinim godinama/ Suicides in Croatia by selected  years

Slika/ Figure 2

Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina, 1985. godine te u razdoblju 1990. – 2021. godine/ Age-standardized suicide rates for all ages, age  0-64 and age 65+, Croatia 1985, and 1990 – 2021

Izvor podataka/ Data source: WHO/Europe, HFA Database, Oct. 2024       Obrada podataka/ Data analysis: HZJZ/ CIPH

Slika/ Figure 3

Dobno-specifične stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj 1985., 1990., 1995., 2000., 2010., 2020., 2023. i 2024. godine/ Age-specific suicide rates, Croatia 1985, 1990, 1995, 2000, 2010, 2020, 2023 and 2024

Slika/ Figure 4

Odnos samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i ostalih načina samoubojstava u Hrvatskoj po pojedinim godinama/ Ratio of suicides committed by firearms to other methods of suicide in Croatia by selected years

Slika/ Figure 5

Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina po pojedinim zemljama Europe, zadnja dostupna godina/ Age-standardized suicide rates by individual European countries, all ages, age 0-64 and age 65+, Last available

Izvor podataka/ Data source: WHO/Europe, HFA Database, Oct. 2024     Obrada podataka/ Data analysis: HZJZ/ CIPH

Dokument možete preuzeti ovdje .

 

Newer posts