Svjetski dan AIDS-a 2024. – važna uloga ljudskih prava i jednakosti u zdravstvenoj skrbi
Svjetski dan AIDS-a, koji se obilježava 1. prosinca svake godine, globalna je inicijativa usmjerena na podizanje svijesti o HIV-u/AIDS-u i izražavanje solidarnosti i podrške osobama koje žive s HIV-om te njihovim obiteljima. Slogan i tema ovogodišnjeg Svjetskog dana AIDS-a “Izaberimo put prava: moje zdravlje, moje pravo” (engl. “Take the Rights Path: My Health, My Right”, usmjereni su na zaštitu ljudskih prava u području ostvarivanja zdravstvene zaštite te promicanje jednakosti u pristupu zdravstvenoj skrbi. Cilj je uklanjati stigmu, štititi prava i osigurati dostupnost liječenja i skrbi i mjera prevencije za sve osobe koje žive s HIV-om i koje su u većem riziku za zarazu.
Povodom Svjetskog dana AIDS-a Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ponovno su potvrdili svoju posvećenost i predanost podršci zemljama u ubrzavanju napretka prema postizanju cilja održivog razvoja Ujedinjenih naroda 3.3 za okončanje novih slučajeva HIV/AIDS-a.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obilježava Svjetski dan AIDS-a objavljujući nove epidemiološke podatke o praćenju HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj, aktivnim sudjelovanjem s predavanjem o epidemiologiji HIV infekcije na Simpoziju povodom dana AIDS-a koji je 29. studenoga organiziralo Hrvatsko društvo za infektivne bolesti Hrvatskoga liječničkog zbora u Klinici za infektivne bolesti te sudjelovanjem u obilježavanju 25. obljetnice rada Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnih hepatitisa (HUHIV) koja se održavala u Galeriji Kaptol od 29. do 30. studenoga.
Prema procjenama SZO-a, u svijetu je u 2023. godini 39.9 milijuna ljudi živjelo s HIV-om, a oko 630 000 ljudi je umrlo od posljedica infekcije HIV-om. Procjenjuje se da je u 2023. zabilježeno 1,3 milijuna novih infekcija.
Epidemiološki podaci u Hrvatskoj
Prema preliminarnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” , od prvih zabilježenih slučajeva HIV-a 1985. godine do studenoga 2024., u Hrvatskoj je dijagnosticirano ukupno 2174 osobe s HIV-om, od kojih je 642 razvilo AIDS, a 272 osobe su umrle od posljedica bolesti. U 2024. godini je zabilježeno 58 novih slučajeva infekcije HIV-om, što predstavlja smanjenje u usporedbi s prethodnom godinom.
Hrvatska se i dalje svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om, sa stopom od približno 2,3 na 100.000 stanovnika, dok je prosjek za zemlje EU/EEA u 2023. iznosio 5,3 na 100.000. Unatoč tomu, izazov ostaje kasno otkrivanje infekcije – čak 60% novih dijagnoza postavlja se u kasnom stadiju, kada kada su već razvijene komplikacije.
Značaj ljudskih prava u sprječavanju infekcije HIV-om
Ovogodišnja kampanja ističe ključnu ulogu zaštite ljudskih prava u zaustavljanju širenja infekcije HIV-om i uklanjanju stigme povezane s ovom bolešću. Pravo na zdravlje je univerzalno pravo, a dostupnost zdravstvenih usluga svima kojima su potrebne, uključujući prevenciju i liječenje, važno je za postizanje univerzalne skrbi u području HIV/AIDS-a.
Nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama i dalje su izazov. Stigma i diskriminacija dodatno otežavaju pristup prevenciji, liječenju i podršci, osobito za osjetljive skupine poput muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima, transrodnih osoba, osoba koje koriste droge, seksualnih radnika i zatvorenika. Osiguravanje prava svih u potrebi na dostupne mjere zdravstvene zaštite nužan je korak prema postizanju globalnih ciljeva eliminacije HIV/AIDS-a i generaciji bez AIDS-a.
Uspjeh liječenja i važnost prevencije
Hrvatska postiže dobre rezultate u liječenju i uključivanju osoba oboljelih od infekcije HIV-om u zdravstvenu skrb. U 2024. godini, 98% osoba koje se liječe redovito je uzimalo antiretrovirusnu terapiju, što značajno smanjuje prijenos virusa i poboljšava kvalitetu života. Međutim, važno je dodatno raditi na prevenciji i ranoj dijagnostici kako bi se smanjio broj novih infekcija.
Prevencija je ključ zaštite zdravlja i prava pojedinaca i društva u cjelini. Pristup edukaciji, testiranju i mjerama za prevenciju, poput kondoma i PrEP-a (profilaksa prije izlaganja za one koje su u najvećem riziku za zarazu HIV-om), ima važnu ulogu u sprječavanju infekcije HIV-om.
Ključne poruke SZO-a povodom Svjetskog dana AIDS-a
Zdravlje je ljudsko pravo – svatko zaslužuje pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu skrb, bez stigme i diskriminacije.
Prevencija osnažuje i štiti – osnaživanje pojedinaca i zajednica za jednak pristup mjerema prevencije uključujući edukaciju.
Smanjenje stigme i diskriminacije je važno – djelovanje na smanjenje i eliminaciju stigme i zabluda povezanih s HIV/AIDS-om ključno je za univerzalnu skrb.
Podrška ranjivim skupinama – obuhvat osjetljivih populacija koje su u većem riziku za zarazu HIV-om mjerama prevencije važno je za uspješno suzbijanje infekcije.
Koračajmo prema budućnosti bez AIDS-a – zaštitom prava na jednaku dostupnost mjerama prevencije i liječenja koje su nam na raspolaganju i smanjenjem broja novih infekcija možemo ostvariti globalne ciljeve održivog razvoija i generaciju bez AIDS-a.
Europski centar za sprječavanje i suzbijanje bolesti (ECDC) objavio je procjenu rizika za stanovništvo od ptičje gripe A (H5N1), grana 2.3.4.4b koja prevladava kod ptica u Europi ove sezone
Niže je slobodan prijevod procjene rizika, a originalan dokument dostupan je na ovoj poveznici: https://www.ecdc.europa.eu/en/infectious-disease-topics/z-disease-list/avian-influenza/threats-and-outbreaks/risk-assessment-h5
Općenito, smatra se da je rizik od zaraze virusima influence ptica grane 2.3.4.4b, koja je trenutačno u optjecaju u Europi, nizak za stanovništvo u zemljama Europske unije.
Rizik za skupine koje su profesionalno ili na drugi način izložene pticama ili sisavcima zaraženima influencom ptica procjenjuje se kao nizak do umjeren.
Smatra se da je vjerojatnost importiranih slučajeva ptičje gripe u ljudi povezanih s putovanjima iz zemalja u kojima su virusi otkriveni kod peradi ili divljih ptica vrlo mala.
Rekombinacije između različitih virusa gripe vjerojatno će se nastaviti na globalnoj razini, što će dovesti do složenije situacije koja može biti zahtjevna za opću procjenu rizika.
Trenutna procjena rizika temelji se na sljedećim aspektima:
- Prijenos virusa ptičje gripe na ljude i dalje je rijedak događaj.
- Virusi koji trenutačno kruže populacijama ptica u Europi smatraju se virusima prilagođenima pticama.
- Unatoč velikom broju slučajeva izloženosti ljudi virusima A (H5N1) grane 2.3.4.4b u Europi tijekom posljednje tri godine, nije utvrđena ni prijavljena simptomatska infekcija (bolest) ljudi.
- Mutacije povezane s prilagodbom na sisavce sporadično su identificirane kod nekoliko ptica, ali su se češće pojavile kod domaćina sisavaca nakon infekcije. Nisu identificirane mutacije ili rekombinacije koje bi izmijenile virus kako bi postao prilagođen ljudima i prenosiv među ljudima.
- U zadnje vrijeme nije dokumentiran prijenos infekcije sa sisavaca na čovjeka ili prijenos s čovjeka na čovjeka u Europi.
- Većina virusa ptičje gripe A (H5N1) koji trenutno cirkuliraju u Europi osjetljivi su na sve odobrene antivirusne lijekove za primjenu kod infekcija gripom. Primijećeno je samo nekoliko virusa koji imaju mutacije povezane s rezistencijom na antivirusne lijekove.
- Sporadične simptomatske i teške infekcije ljudi virusima A(H5N1) koje su prijavljene na globalnoj razini (prvenstveno u jugoistočnoj Aziji) naglašavaju rizik od infekcije kada su ljudi izravno izloženi zaraženim bolesnim ili mrtvim pticama bez ikakve zaštite.
Iako se rizik za ljude smatra vrlo niskim za viruse prilagođene ptičjim receptorima, vjerojatnost zoonotskog prijenosa virusa influence ptica na druge životinje ne može se isključiti ako su životinje izložene zaraženim pticama.
Hripavac u Hrvatskoj (29.11.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 29.11.2024. godine, zaprimili smo 6652 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 252 |
| 1-4 | 389 |
| 5-9 | 659 |
| 10-14 | 2732 |
| 15-19 | 1569 |
| 20-40 | 457 |
| 41-59 | 466 |
| 60+ | 128 |
| Ukupno | 6652 |
Mjesec borbe protiv ovisnosti 2024. – Okrugli stol: „Tko Vam kontrolira vrijeme?“
Okrugli stol: „Tko Vam kontrolira vrijeme?“
Inicijativa za uspostavu Tjedna borbe protiv prekomjernog korištenja digitalnih tehnologija i mrežnih aktivnosti”
Mjesto: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Rockefelerova 12
03.12.2024. u 10:00 sati
Povodom obilježavanja ovogodišnjeg mjeseca borbe protiv ovisnosti veliko nam je zadovoljstvo, pozvati Vas na okrugli stol na temu prekomjernog korištenja digitalnih tehnologija pod naslovom : „Tko Vam kontrolira vrijeme?“
Multidisciplinarnim pristupom obuhvatit ćemo moguće uzroke, širinu i opsežnost problema, kao i utjecaj te posljedice na razvoj dječjeg mozga. Stručnjaci iz područja neuroznanosti, socijalne pedagogije, psihologije te školske i adolescentne medicine pružit će relevantne informacije na ovu temu.
Boljim znanjem i razumijevanjem ovog sve aktualnijeg i raširenijeg problema među djecom i mladima vjerujemo da se mogu osmisliti dobre strategije za borbu protiv prekomjernog korištenja ekrana u najosjetljivijoj dobi.
Cilj današnjeg okruglog stola je pokušati objediniti dosadašnja znanja i iskustva i potaknuti sve skupa u uspostavi inicijative u kojoj bi zamjenili pozicije kontrole vremena u korist nas u odnosu na ekrane – razumjeti učinke i pronaći ravnotežu.
Iako nam je život u digitalnom dobu uvelike olakšan zbog digitalnih alata kao što su mobiteli, računala i tableti, kompulzivno i prekomjerno korištenje istih može ometati posao, školu, odnose i brojne druge aktivnosti u svakodnevici.
Ovisnost o mobitelu predstavlja ovisnost novog doba, a možemo je definirati kao pretjerano korištenje interneta koje narušava fizičko i/ili psihičko zdravlje te uzrokuje poteškoće u socijalnom funkcioniranju, negativnih posljedica u svakodnevnom životu, poput smanjenog interesa za druge aktivnosti, poteškoća u školi ili na poslu, te problema u međuljudskim odnosima. Ovisnost o internetu danas najčešće predstavlja ovisnost o društvenim mrežama, ovisnost o igricama, ovisnost o računalu ili nekim drugim aktivnostima koje se mogu pronaći u virtualnom svijetu. Društvene mreže (Facebook, Instagram, TikTok). Mnogi stručnjaci koriste termine kao što su “problematična upotreba interneta” ili “kompulzivna upotreba interneta“.
Kada je riječ o internetu postavljamo si pitanje Zašto mladi provode toliko puno vremena na internetu? Odgovor je jednostavan : Zato što je zabavno, zanimljivo, kreativno, dostupano i zapravo poželjno.. Istraživanja nam daju vrijedne podatke o vremenu koje mladi provode u on-line svijetu. 40,2 % mladih provodi 4 i više sati u komunikaciji putem društvenih medija radnim danom, a 52,5 % njih vikendom. Također nam je zanimljiv podatak koje su najčešće korištene društvene mreže. Tako od 90,0 – 95,0% mladih navodi da najčešće koristi Instagram, Snapchat, Tik Tok i Whats Up. A ono što nam može biti biti zanimljivo je da je 89,0 % mladih svoje profile otvorilo u dobi prije 13 godina…..
Sudionici okruglog stola:
- prof. doc.dr. sc. Goran Sedmak , pročelnik odsjeka za razvojnu neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
- Nina Petričević, dr. med. spec. školske medicine, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar
- Sanja Radić Bursač, socijalna pedagoginja ERF , istarživanja mladi i internet
- Sanda Puljiz Vidović, prof. psihologije, ravnateljica je Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica
- Ana Kirin, diplomirana novinarka, glavna urednica portala medijskapismenost.hr
Prva međunarodna Healthtech Adria konferencija
NetHub akcelerator i Medicinski fakultet u Splitu kao organizatori pozivaju Vas na prvu međunarodnu Healthtech Adria konferenciju.
Healthtech Adria konferencija će se održati 5. i 6. prosinca 2024. u amfiteatru na Medicinskom fakultetu u Splitu (zgrada B, etaža 1).
Konferencija će okupiti renomirane domaće i strane stručnjake koji će podijeliti svoja znanja i iskustva o najnovijim trendovima u healthtech industriji.
S obzirom na to da je riječ o prvoj konferenciji, organizatori su omogućili besplatno sudjelovanje za sve zainteresirane, ali zbog ograničenog broja sudionika potrebno se prijaviti na poveznici: https://www.entrio.hr/event/healthtech-adria-conference-2024-21155
Dnevni red konferencije dostupan je na službenim web stranicama https://htadria.com/
Infekcija HIV-om i AIDS u Hrvatskoj u 2024. godini – epidemiološki podaci
Prema podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Referentnog centra za epidemiologiju Ministarstva zdravstva RH, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om, do 15.11. 2024. godine, u Hrvatskoj je ukupno zabilježeno 2174 osobe (1920 muškarac, 253 žena, 1 neupisan spol ) kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 642 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od AIDS-a umrlo 272 osoba (ukupno 390 od HIV-a/AIDS-a).
U 2024. godine je zabilježeno 58 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om (uključujući AIDS), što je za 39 manje nego je bilo u isto vrijeme prošle godine (97).
Među osobama koje su dijagnosticirane i ušle u skrb tijekom prvih jedanaest mjeseci 2024. godine (58), 10 ih je oboljelo od AIDS-a, a dvoje je umrlo od AIDS-a. Prema spolu, bilo je 49 (84%) muškaraca, a 9 žena (16%). Među slučajevima sa zabilježenim putem prijenosa kod 39 osobe (67%) je vjerojatni put prijenosa bio spolni odnos između muškaraca, u 12 (21%) spolni odnos između muškarca i žene, a kod 7 (12% ) osoba za put prijenosa je upisano nepoznato.
Posljednjih pet godina bilježi se značajan udio osoba koje su od ranije imali poznatu dijagnozu infekcije HIV-om (od ranije poznat HIV pozitivan status) i koje su ušle u skrb i liječenje u Hrvatskoj. Taj udio se u razdoblju od 2019. do 2023. kretao od 12% do 32%. Udio s prethodno postavljenom dijagnozom infekcije HIV-om u 2024. je 39,7%, što je nešto više od tog udjela u 2022. i 2023., kada je on iznosio 32%. Velika većina osoba koje su od ranije imale postavljenu dijagnozu infekcije HIV-om su osobe s porijeklom izvan Hrvatske.
Posljednjih se godina u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi oko 90 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što stopom od oko 2,3 na 100 000 Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om (5,3 na 100 000 je bio prosjek za zemlje EU/EEA u 2023. godini).
Prema podacima Klinke za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Referentnom centru za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravstva RH, u prvih jedanaest mjeseci 2024. godine je 1561 osoba s HIV-om bilo uključeno u skrb (od toga 81 onih koji su po prvi puta uključeni u sustav liječenja), od kojih je njih 1536 uzimalo antiretrovirusne lijekove, što čini 98 posto (tijekom 2023. g. je od 1503 osoba u skrbi, 1487 uzimalo terapiju).
Pokazatelji ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi je dobro i uspješno, no još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 60 %) otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije ili kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.
Više o epidemiologiji AIDS-a i infekcije HIV-om pročitajte na stranici Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj.
Poziv na razgovor – zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje
Poziv na razgovor – doktor medicine, specijalist u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto doktor medicine, specijalist u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, pripravnik
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, pripravnik u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na temelju članka 9. Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata Ministarstva zdravstva te provedenog natječaja od dana 20. rujna 2024. ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. donosi sljedeću Odluku.
Više pogledajte ovdje.
Odluka o stavljanju izvan snage
Na temelju članka 9. Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata Ministarstva zdravstva te provedenog natječaja od dana 20. rujna 2024. ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. donosi sljedeću Odluku.
Više pogledajte ovdje.
COVID-19 u Hrvatskoj (26.11.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 47. kalendarskom tjednu (tjedan od 18. do 24. studenog 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 342 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 47. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) psiholog, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) psiholog, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 25. studenog
Dana 25. studenog obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u spomen na tri sestre Mirabal, aktivistkinje iz Dominikanske Republike koje su brutalno ubijene 1960. godine zbog svog otpora diktaturi. Taj datum simbolizira globalnu borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.
Obilježavanjem ovog dana počinje i kampanja “16 dana aktivizma”, globalna inicijativa UniTE! koju predvode organizacije civilnog društva. Kampanja traje do Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca, a ovogodišnja kampanja pod sloganom „Svakih 10 minuta jedna žena je ubijena“. #BezIzgovora. UNiTE za okončanje nasilja nad ženama (engl. Every 10 Minutes, a woman is killed. #NoExcuse. UNiTE to End Violence against Women), želi skrenuti pozornost na zabrinjavajući porast nasilja nad ženama, obnoviti posvećenost borbi protiv nasilja i pozvati donositelje odluka na odgovornost i djelovanje.
Unatoč porastu svijesti i boljim metodama za borbu protiv nasilja, nasilje nad ženama ostaje jedan od najraširenijih oblika kršenja ljudskih prava. Problem je dodatno eskalirao uslijed pandemije COVID-19, globalnih sukoba, klimatske krize i sve veće ekonomske nesigurnosti.
Procjenjuje se da jedna od tri žene tijekom života doživi fizičko ili seksualno nasilje, najčešće od strane partnera. Istraživanja pokazuju da 38 % ubojstava žena u svijetu počine njihovi bivši ili trenutačni partneri.
Najčešći oblici nasilja su:
· nasilje u partnerskim odnosima (fizičko, psihološko, seksualno i ekonomsko nasilje)
· seksualno uznemiravanje.
Uzroci ovog problema često su povezani s rodnom neravnopravnošću i društvenom tolerancijom diskriminacije žena.
U Hrvatskoj se nasilje nad ženama i dalje pojavljuje kao gorući problem, o čemu svjedoče česti slučajevi femicida, osobito od strane bliskih osoba. Femicid je najekstremniji oblik nasilja nad ženama. To je rodno uvjetovano, najčešće predvidivo ubojstvo žene čiji je motiv spol ili rod žrtve.
U hrvatski je Kazneni zakon 2024. godine uvedeno „novo“ kazneno djelo – „teško ubojstvo ženske osobe“ te je za isto predviđena minimalna kazna zatvora od 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora (čl. 111a). Uvrštavanje femicida u Kazneni zakon važan je korak u prepoznavanju i sankcioniranju najtežih oblika nasilja nad ženama. Međutim, to je samo početak; potrebno je uložiti dodatne napore u prevenciju, edukaciju, podršku žrtvama te osnaživanje institucija kako bi se nasilje nad ženama sustavno suzbijalo.
Posljedice nasilja nad ženama uključuju brojne zdravstvene probleme:
· 42 % žrtava prijavljuje ozljede uslijed nasilja
· povećan rizik od spolno prenosivih bolesti
· dvostruko veći rizik od depresije
· učestalija zloupotreba alkohola.
Zdravstvene posljedice mogu uključivati i kronične bolove, probavne smetnje, glavobolje i smanjenu pokretljivost.
Kako možemo doprinijeti suzbijanju nasilja nad ženama?
· Informirajmo se o problemu nasilja nad ženama.
· Educirajmo ljude oko sebe, a posebnu pažnju posvetimo senzibilizaciji mlađih generacija.
· Održavajmo socijalnu podršku za osobe za koje sumnjamo da trpe nasilje.
· Svjedočimo li nasilju, prijavimo ga policiji na broj 192 ili nadležnom državnom odvjetništvu.
Svaka naša akcija može pridonijeti borbi za sigurnost i dostojanstvo žena.
Više informacija o Međunarodnom danu borbe protiv nasilja nad ženama možete pronaći ovdje.
Ragbi reprezentacija na edukaciji
Hrvatska seniorska muška ragbi reprezentacija prisustvovala je antidopinškoj edukaciji koja se održala 22. studenog 2024. u prostorijama Službe za antidoping, Borongaj.
Predavanju je nazočilo oko 22 sportaša.
Proći kroz edukaciju bio je uvjet Međunarodnog ragbi saveza uoći nastupa naše reprezentacije na Europskom prvenstvu.
Obradili smo osnove i značaj antidopinga te antidopinški program u RH.
Pojasnili smo svrhu postojanja antidopinga, planiranje i provođenje koordiniranih aktivnost zbog sprječavanja dopinga, promicanje čistog sporta te zaštite integriteta sporta i osiguravanja pravednog natjecanja.
Upoznali smo ih sa svim vrstama kršenja antidopinških pravila i sankcijama vezanim uz pojedini prekršaj, pojašnjen je i postupak provedbe dopinškog testiranja te utjecaj dopinga na zdravlje.
Kao jedan od najvažnijih međunarodnih standarda, predstavljen je i trenutno važeći Popis zabranjenih sredstava te smo ih upoznali s promjenama koje slljede sa stupanjem na snagu Popisa zabranjenih sredstava 2025. (V.B)
Foto: Tomislav Jugkala
Održan Simpozij povodom Europskog dana i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima
U četvrtak 21. studenog u hotelu Academia održan je Simpozij povodom Europskog dana i Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Akademije medicinskih znanosti Hrvatske i Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.
Na simpoziju su eminentni predavači informirali prisutne o trenutačnoj situaciji u Hrvatskoj u pogledu antimikrobne rezistencije i predstavljen je Europski projekt EU JAMRAI 2 – Zajednička akcija o antimikrobnoj rezistenciji i infekcijama povezanim sa zdravstvenom skrbi. Zaključci Simpozija implementacija Nacionalnog akcijskog plana na razini RH su kontinuirano podizanje svjesnosti u pogledu antimikrobne rezistencije.
„Antimikrobna rezistencija je globalni problem i Europska unija je kroz Projekt EU JAMRAI 2 uložila preko 50 milijuna eura kako bi osigurala implementaciju Nacionalnog akcijskog plana u svim državama članicama EU. Kroz 10 radnih paketa aktivnosti će se provoditi kroz pristup Jedno zdravlje sto obuhvaća ljudski, animalni i okolišni sektor. Nadamo se da će do kraja Projekta, odnosno prosinca 2027. godine, Hrvatska biti jedna od zemalja s implementiranim Nacionalnim akcijskim planom u zdravstvenom sustavu.” – izjavila je mr.sc. Selma Bošnjak, dr.med., voditeljica projekta EU JAMRAI 2 za Hrvatsku.
Osim Simpozija, u sklopu projekta EU JAMRAI 2 za zagrebačke osnovnoškolce održana je predstava “Kako je Ješko pobijedio prehladu” te predavanje o antimikrobnoj rezinstenciji namijenjeno odraslima i osobama starije životne dobi koje je održala Tajana Juzbašić, dr. med. iz Službe za mikrobiologiju HZJZ-a.
Fotogalerija:
Hripavac u Hrvatskoj (22.11.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 22.11.2024. godine, zaprimili smo 6648 prijava oboljelih od hripavca. U prethodnom tjednu nije bilo prijava novooboljelih.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 251 |
| 1-4 | 387 |
| 5-9 | 659 |
| 10-14 | 2732 |
| 15-19 | 1569 |
| 20-40 | 456 |
| 41-59 | 466 |
| 60+ | 128 |
| Ukupno | 6648 |
Potpisan ugovor o obnovi zgrade HZJZ-a na lokaciji Nazorova 53
Dana 22. studenog službeno je potpisan ugovor s izvođačem radova koji će sudjelovati u obnovi objekta u Nazorovoj, a potpisivanje se se održalo na lokaciji novoobnovljene zgrade HZJZ-a u Rockefellerovoj 2, Zagreb.
Tom prigodom je izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo uz potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića, dipl. ing. te doc. dr. sc. Irenu Hrstić, vršiteljicu dužnosti ministrice zdravstva i Jehana Arulpragasama, Croatia Country Managera iz Svjetske banke s izvođačima radova i ostalim uzvanicima iz državnih i javnih tijela obišao cjelovito i konstruktivno obnovljenu zgradu zavoda.
Rockefellerova 2 – o obnovi
Zgrada je oštećena u potresu koji je 2020. pogodio grad Zagreb a u njoj su djelovale Služba za zaraznu epidemiologiju, Služba za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, Služba za mikrobiologiju te Služba za medicinsku informatiku i biostatistiku. Obnova zgrade u ukupnoj vrijednosti od 22,5 milijuna eura je završena i u funkciji. Za obnovu su osigurana sredstva Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu do 16,6 milijuna eura dok je 5,9 milijuna eura osigurano iz Mehanizma za oporavak i otpornost i/ili drugih izvora financiranja.
Nakon kratkog obilaska obnovljene zgrade u istom prostoru (Rockefellerova 2, Zagreb) održalo se svečano potpisivanje Ugovora za cjelovitu obnovu zgrade HZJZ-a na lokaciji Nazorova 53 u Zagrebu s početkom u 9:30 sati.
Ugovor s izvođačem radova tvrtkom Tehnika d.d. potpisao je potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić dok je svečanosti potpisivanja ugovora uz ostale uvažene sudionike prisustvovala vršiteljica dužnosti ministrice zdravstva doc.dr.sc. Irena Hrstić i ravnatelj HZJZ-a, izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak.
Nazorova 53 – o projektu
Riječ je o projektu koji će se financirati zajmom Svjetske banke, u okviru kojeg je osigurano 6,9 milijuna eura (bez PDV-a). U zgradi će biti smješten Zavod za medicinu rada, uključujući dijagnostičke i terapijske kapacitete za ambulantne pacijente i učionice i uredske prostore koji zadovoljavaju zahtjeve suvremenog prostora. Od klinika su predviđene: Klinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Klinika za ortopediju, Klinika za otorinolaringologiju, Klinika za oftalmologiju i optometriju, Klinika za neurologiju, Klinika za psihijatriju, tri polivalentne ordinacije i četiri ambulante medicine rada, a od dijagnostičkih prostorija spirometrija/ergometrija, audiometrija i antropometrija. Predviđeno trajanje izvođenja radova obnove je 15 mjeseci.
Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti
Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) organizira Globalna inicijativa za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (engl. Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease (GOLD) u suradnji sa zdravstvenim radnicima i zajednicama pacijenata s KOPB-om diljem svijeta.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana KOPB-a je “Upoznajte svoju plućnu funkciju” (engl. “Know your lung function”).
Cilj kampanje je istaknuti važnost mjerenja funkcije pluća, testa poznatog kao spirometrija. Iako je spirometrija sastavni alat za dijagnosticiranje KOPB-a, također se može koristiti za mjerenje zdravlja pluća tijekom cijeloga života.
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) česta je, progresivna bolest koja se može spriječiti i liječiti, a obilježava je trajno smanjenje protoka zraka kroz dišne puteve.
Četvrti je vodeći uzrok smrti u svijetu, uzrokujući 3,5 milijuna smrti u 2021. godini. Gotovo 90 % smrtnih slučajeva od KOPB-a u je kod osoba mlađih od 70 godina i to u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
U Hrvatskoj je u 2023. godini KOPB bila 8. vodeći uzrok smrti, s preko 1 600 umrlih osoba, a prema procjenama od nje boluje oko 7 % populacije.
UZROCI
Najčešći uzrok KOPB-a je dugotrajno aktivno ili pasivno izlaganje duhanskom dimu. Prvi znakovi bolesti najčešće se javljaju kod pušača starijih od 40 godina.
Do razvoja KOPB-a može doći i zbog izloženosti štetnim plinovima i česticama (prašini, kemikalijama, zagađenom zraku u kući zbog sagorijevanja bioloških materijala za potrebe grijanja) u kombinaciji s genetskom predispozicijom te preosjetljivošću dišnih puteva. U manjeg broja oboljelih uzrok je manjak enzima koji je odgovoran za elastičnost pluća. Dugotrajna astma također povećava rizik za nastanak KOPB-a.
SIMPTOMI
Najčešći simptomi KOPB-a jesu otežano disanje (zaduha, osjećaj nedostatka zraka) i umor, a kod kroničnog bronhitisa javlja se i čest, kroničan kašalj uz iskašljavanje sluzi. Simptomi se javljaju tek kada je funkcija pluća već narušena.
Kašalj se u početku bolesti javlja samo ujutro, no kako bolest napreduje javlja se tijekom cijelog dana, a kasnije i noći. Kod dijela bolesnika bolest se razvija i bez kašlja. Zaduha (osjećaj nedostatka zraka) postepeno napreduje. Prvo se javlja prilikom napora, a kasnije, u težim stadijima bolesti i prilikom obavljanja jednostavnijih aktivnosti (održavanje osobne higijene, oblačenje, priprema hrane) pa čak i u mirovanju.
Možete posumnjati na KOPB ako se javljaju sljedeći simptomi:
· otežano dišete kod kretanja i vježbanja niskog intenziteta,
· kašalj koji se najčešće javlja ujutro (tzv. „pušački kašalj“),
· otežano radite stvari koje vam prije nisu bile problem, npr. uspinjanje uz stepenice,
· osjećaj stezanja u prsima
Za KOPB su karakteristična razdoblja pogoršanja koja se javljaju u različitim vremenskim razmacima, izrazito pogoršavaju plućnu funkciju i uzrokuju znatnije smanjenje kvalitete života. Iako počinje u plućima, KOPB s vremenom prelazi u sistemsku bolest u kojoj su zahvaćeni i drugi organi.
DIJAGNOZA I LIJEČENJE
Dijagnoza KOPB-a postavlja se spirometrijom – testom procjene funkcije pluća. To je jednostavan, kratkotrajan i bezbolan pregled.
Iako KOPB nije moguće potpuno izliječiti, postoji mnogo različitih metoda liječenja čiji je cilj ublažiti znakove bolesti, smanjiti broj epizoda pogoršanja i poboljšati kvalitetu i trajanje života. Treba naglasiti važnost prestanka pušenja jer se tako smanjuje napredovanje bolesti.
Najbolji način prevencije KOPB-a je nepušenje i neizlaganje duhanskom dimu. Većina slučajeva KOPB–a može biti spriječena ako se zaustavi izloženost duhanskom dimu. Osim toga, za održavanje zdravlja pluća važno je ne izlagati se onečišćenom zraku, štetnim tvarima na radnom mjestu, ali i biti tjelesno aktivan svakodnevno.
Prestanak pušenja je najbolje što možete učiniti za svoje zdravlje, zdravlje svojih pluća i svojih bližnjih!
Izvori:
Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease (GOLD)
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/chronic-obstructive-pulmonary-disease-(copd)