COVID-19 u Hrvatskoj (14.10.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 41. kalendarskom tjednu (tjedan od 6. do 12. listopada 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 1314 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 41. kalendarskom tjednu zabilježene su dvije prijave smrtnih ishoda od COVID-19 od kojih je jedan nastupio u tjednu ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Ovisnost o mišićima
Želja za mišićavim tijelom nije samo prolazni trend već je sve više potaknuta utjecajem društvenih mreža. Posebno su opasni nerealni i pretjerani ideali ljepote koji su u stvarnosti često nedostižni. Slike koje gledamo prikazuju samo trenutke snimljene u idealnim pozama i svjetlu, a često su dodatno uređene ili čak u potpunosti generirane umjetnom inteligencijom i različitim aplikacijama. Kod nekih osoba želja za savršeno mišićavim tijelom može prerasti u ozbiljnu opsesiju ili čak ovisnost.
Tzv. mišićna dismorfija, poznata i kao „obrnuta anoreksija“ ili ovisnost o mišićima, označava poremećaj tjelesne slike u kojem se osoba, unatoč izraženoj mišićavosti, doživljava kao preslaba ili premršava. Ovaj poremećaj ne uzrokuje samo fizičke već i duboke psihološke posljedice. Najčešće ga karakteriziraju kompulzivno i učestalo vježbanje, stroge dijete usmjerene na unos proteina i izgradnju mišića, socijalna izolacija zbog potpune podređenosti treningu te prikrivanje ili umanjivanje vlastitog ponašanja. Česta je i uporaba tvari za poboljšanje sportskih izvedbi, osobito anaboličkih androgenih steroida ili drugih hormona, poput hormona rasta.
Ovisnost o mišićima često dovodi do psihološke ovisnosti u kojoj je samopoštovanje potpuno vezano uz fizički izgled. U mnogim slučajevima to predstavlja i ulaz u zlouporabu dopinških tvari. Istraživanja pokazuju da mnogi oboljeli ne pate samo od iskrivljene slike o sebi, nego i razvijaju ovisnost o farmakološkim tvarima usporedivu s ovisnošću o alkoholu ili drogama. Uzimanje anaboličkih steroida i drugih hormona ne samo da remeti hormonsku ravnotežu, nego utječe i na sustav nagrađivanja u mozgu, što dovodi do snažne želje za nastavkom uzimanja čak i tada kada se pojave ozbiljne zdravstvene posljedice.
Studije na životinjama pokazale su pojavu obrazaca ponašanja sličnih ovisnosti nakon primjene anaboličkih steroida, što ukazuje na duboke neurološke učinke. Dugotrajna zlouporaba ovih tvari može uzrokovati i neuropsihijatrijske promjene, uključujući depresiju, agresiju, anksiozne poremećaje i kognitivna oštećenja. Posebno zabrinjavajući podatak jest visoka stopa recidivizma od oko 60 % među bivšim korisnicima anaboličkih steroida. Mnogi navode teške psihološke i fizičke simptome nakon prestanka uzimanja, najčešće zbog poremećene prirodne proizvodnje testosterona. U nekim slučajevima endogena proizvodnja hormona se nikada ne oporavi u potpunosti, što može dovesti do trajnog hormonalnog nedostatka i potrebe za nadomjesnom terapijom.
Problem dodatno otežava činjenica da mnogi korisnici ne traže liječničku pomoć, bilo iz srama, nepovjerenja ili neznanja. Ipak, stručna podrška ključna je za smanjenje fizičke i psihičke štete. Studije također ukazuju na to da korisnici često istodobno uzimaju više različitih tvari – hormon rasta, diuretike ili
lijekove za štitnjaču, anaboličke steroide. Liječnici zlouporabu često otkrivaju kasno, kroz nepovoljne laboratorijske nalaze ili fizičke promjene.
Prema nedavnim podacima, u razdoblju od 2005. do 2020. godine, među više od 20 tisuća muških bodybuildera koji su se natjecali na IFBB natjecanjima, 121 osoba je preminula, a gotovo 40 % njih od iznenadne srčane smrti – neki i mlađi od 40 godina. Za usporedbu, u sportovima poput nogometa ili maratona, na 100.000 sportaša godišnje, bilježi se tek 1–2 slučaja iznenadne srčane smrti.
Važno je naglasiti da ne postoji medicinsko izuzeće (TUE) za zlouporabu anaboličkih steroida, kao ni za kasniju terapiju testosteronom u slučaju oštećenja uzrokovanih zabranjenim tvarima. To znači da sportaš koji započne s korištenjem anaboličkih steroida trajno gubi pravo sudjelovanja u organiziranom sportu, jer naknadna hormonska terapija nije dopuštena u natjecateljskom kontekstu.
Zbog svega navedenog, važno je osvijestiti da težnja prema „savršenom“ tijelu ne smije ugroziti zdravlje ni život. Pravi sportski uspjeh temelji se na predanosti, disciplini i poštivanju vlastitog tijela – a ne na zlouporabi tvari koje kratkoročno nude rezultate, ali dugoročno ostavljaju ozbiljne posljedice. (J.K)
Započeo projekt „Kreativna refleksija: Umjetnost, mentalno zdravlje i tradicija u srcu Zagorja“
U Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu započeo je projekt „Kreativna refleksija: Umjetnost, mentalno zdravlje i tradicija u srcu Zagorja“, zajednički program Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije, Muzeja Hrvatskog zagorja i Osnovne škole Antuna Mihanovića Klanjec.
Projekt spaja psihološku edukaciju i umjetničko izražavanje te kroz četiri tematske radionice povezuje umjetnost i mentalno zdravlje u srcu Zagorja. Cilj projekta je poticanje emocionalne pismenosti, samopouzdanja i kreativnog izražavanja učenika kroz rad u sigurnom i poticajnom okruženju.
Na otvorenju prve radionice sudjelovali su:
Tomislav Jadan, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije,
Bojana Mahmutović, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i idejna začetnica projekta,
Tamara Bešenić, psihologinja ZZJZ KZŽ koja je vodila psihološku edukaciju,
Petra Šoltić, muzejska pedagoginja koja je vodila umjetnički dio radionice – izradu autoportreta u glini, te stručna služba Osnovne škole Antuna Mihanovića Klanjec.
Projekt obuhvaća četiri radionice koje će se tijekom listopada provoditi u Galeriji Antuna Augustinčića:
„Tko sam ja?“ – razvoj slike o sebi i samopouzdanja uz kiparsku radionicu izrade autoportreta,
„Emocije i njihovo izražavanje“ – prepoznavanje i suočavanje s emocijama te radionica zen keramike,
„Odnosi i suradnja“ – razvoj socijalnih vještina i izrada ljudske figure u paru,
„Zauzmi se za sebe“ – psihoedukacija o asertivnosti i slobodno kiparsko izražavanje u glini.
Svrha projekta je pružiti djeci osnovnoškolske dobi podršku u suočavanju s emocionalnim i socijalnim teškoćama kroz integrirani pristup koji kombinira psihološku edukaciju i kreativne umjetničke aktivnosti. Kroz umjetničke radionice u autentičnom okruženju Muzeja Hrvatskog zagorja, sudionici će imati priliku ne samo raditi na svojim emocionalnim izazovima, već i povezati se s kulturnom tradicijom tog područja. Projekt nastoji omogućiti djeci sigurno i podržavajuće okruženje, izvan institucionalnog okvira, u kojem će moći slobodno izražavati svoje misli, osjećaje i kreativnost, čime će se povećati učinkovitost psihološke edukacije i ukupna kvaliteta njihovog mentalnog zdravlja.
Predstavljanje istraživanja o prehrani učenika u osnovnim školama – usporedba podataka iz 2019. i 2023.
Svjetski dan hrane obilježava se svake godine 16. listopada u više od 150 zemalja diljem svijeta. Ove godine tema Svjetskog dana hrane je „Ruku pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost“. Naglasak je na zajedničkoj suradnji u rješavanju izazova poput poboljšanja prehrane i stvaranja održivih prehrambenih sustava kako bi se osigurala prehrana za sve.
Povodom Svjetskog dana hrane Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održat će javno predstavljanje rezultata izvješća istraživanja 16.10.2025. u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na adresi Rockefellerova 12, Zagreb s početkom u 10 sati.
U sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku izradili su izvješće pod nazivom „Istraživanje o prehrani učenika u osnovnim školama – usporedba podataka iz 2019. i 2023.“.
Izvješće prikazuje rezultate istraživanja o prehrani učenika u osnovnim školama provedena u dva navrata, 2019. i 2023. godine. Sudjelovanjem i angažmanom osnovnih škola omogućen je detaljniji uvid u organizaciji školske prehrane.
Također, analizom rezultata utvrđene su postojeće prepreke u implementaciji pravilne prehrane u osnovnim školama, koje mogu poslužiti kao smjer za stvaranje dodatnih programa podrške te usmjeravanje daljnjih aktivnosti u cilju unapređenja i promicanja pravilne prehrane učenika.
Pravilna prehrana tijekom djetinjstva i adolescencije ključna je za osiguravanje optimalnog rasta, zdravlja i dobrobiti djeteta. Prehrambene navike koje djeca stječu od najranije dobi utječu na odabir hrane i način prehrane u kasnijem životnom razdoblju.
Na prehrambene navike značajno utječe okolina u kojoj djeca provode najviše vremena, a to su najčešće obitelj i škola. Organizirana školska prehrana važan je čimbenik u stvaranju prehrambenih navika djece, stoga bi škole trebale osigurati pravilnu i nutritivno kvalitetnu prehranu svim učenicima tijekom boravka u školi.
Održana javnozdravstvena akcija u Osijeku
Dana 17. i 18. rujna 2025. godine održana je javnozdravstvena akcija u Osijeku za hrvatske branitelje koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Fakultetom za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek.
Javnozdravstvenoj akciji su, prisustvovali zamjenik županice, Davor Ivanović, prof. dr. sc. Branko Dmitrović, prodekan za nastavu i studente Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Romana Kovačević, pročelnica Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo grada Osijeka i Sanja Ivković voditeljica odjela Osijek.
Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nazočili su voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima iz krvi se je određivao šećer, kolesterol i HbA1c te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa. Na javnozdravstvenoj akciji pregledano je više od 500 hrvatskih branitelja.
Obilježavamo nacionalni Tjedan školskog doručka: „Doručkom oko svijeta“
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu nacionalnog programa Živjeti zdravo, u razdoblju od 13. do 17. listopada, obilježava nacionalni Tjedan školskog doručka
Doručak je za školarce najvažniji obrok u danu, a škole su mjesta gdje se svakodnevno poslužuju tisuće doručaka.
Škole igraju važnu ulogu u promicanju dobre prehrane te mogu stvoriti poticajno okruženje za djecu. Nutritivna energija je ključna za koncentraciju i sudjelovanje u školskim aktivnostima.
Osiguravanje zdravih školskih obroka povećava upis, pohađanje i jednakost u obrazovanju podržavajući potrebe raznolikih i rizičnih učenika. Bolja postignuća u obrazovanju povezana su sa zdravijim i duljim životom.
Od 2020. godine, svakog listopada uoči Svjetskog dana hrane, obilježava se Tjedan školskog doručka na nacionalnoj razini kako bi se posebno istaknula uloga škole te školskih kuharica i kuhara u očuvanju zdravlja djece.
Tjedan školskog doručka održava se u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo, pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović, s ciljem podizanja svijesti o važnosti nutritivno bogatog doručka za svako školsko dijete. Škole obilježavanjem ovog tjedna kroz zanimljive izazove i zabavne aktivnosti potiču očuvanje zdravlja i stvaranje pravilnih prehrambenih navika od najranije dobi.
Od 13. do 17. listopada 2025. osnovne škole diljem Hrvatske obilježit će Tjedan školskog doručka na temu „Doručkom oko svijeta“. Učenici će krenuti na najukusnije putovanje – istražit će što doručkuju njihovi vršnjaci diljem svijeta, učiti o važnosti raznolike prehrane, razumjeti prehrambena ograničenja svojih prijatelja, isprobavati nove okuse te još jednom zahvaliti školskim kuharicama i kuharima na njihovom svakodnevnom trudu i doprinosu zdravom odrastanju.
Raznolika prehrana jedna je od ključnih poruka ovog obilježavanja – ona osigurava pravilan rast, razvoj i očuvanje zdravlja djece. Doručak pruža savršenu priliku da se u obrok uključe različite skupine namirnica, čime djeca dobivaju energiju i potrebne hranjive tvari za uspješan početak školskog dana.
Materijali vezani uz ovogodišnje obilježavanje Tjedna školskog doručka dostupni su na poveznici Tjedan školskog doručka 2025., a na mrežnoj stranici projekta Živjeti zdravo, u rubrici #ŽivjetiZdravoUŠkoli, nalazi se i dodatni niz edukativno-zabavnih materijala kojima se mogu koristiti učitelji, odgojno-obrazovni djelatnici, roditelji i djeca. Proslavu će se tijekom cijelog tjedna moći pratiti i na društvenim mrežama putem Živjeti zdravo Facebooka i Instagrama.
Bili smo u PIK Vrbovcu za Svjetski dan mentalnog zdravlja!
Danas smo posjetili tvrtku PIK Vrbovec i kroz interaktivno predavanje o učinkovitom upravljanju stresom obilježili Svjetski dan mentalnog zdravlja. Iako je stres normalan odgovor našeg organizma na opasnost, pritisak ili promjenu – dugoročna izloženost stresu može dovesti do iscrpljenosti našeg organizma te drugih negativnih učinaka na mentalno i opće zdravlje.
Pravovremeno prepoznavanje i upravljanje stresom u radnom okruženju ključno je za očuvanje mentalnog zdravlja i dobrobiti zaposlenika te povećanje njihovog zadovoljstva i produktivnosti.
Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja 10.10. 2025. u tvrtki PIK VRBOVEC plus d.o.o. održano je interaktivno predavanje „Očuvanje (mentalnog) zdravlja: Stres i kako se s njime nositi?“ kojeg je održala Tamara Balja, psihologinja.
Djelatnici Službe za promicanje zdravlja bili su pozvani da održe predavanje u okviru aktivnosti „Tvrtka prijatelj zdravlja“ nacionalnog programa Živjeti zdravo.
Prepoznajući da su radno mjesto, obitelj i škola jedna od tri osnovne društvene zajednice i jedna od najvažnijih društvenih odrednica zdravlja, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u okviru programa Živjeti zdravo, komponente IV „Zdravlje i radno mjesto“ provode program „Tvrtka prijatelj zdravlja“, čiji je cilj stvoriti radno okruženje koje motivira zaposlenike na razvoj zdravih navika, promicanje zdravlja na radnom mjestu te jačanje kompetencija i sposobnosti menadžera i zaposlenika za provedbu programa promicanja zdravlja na radnom mjestu.
Edukacija na području mentalnog zdravlja u radnom okruženju može spriječiti razvoj teškoća koje se mogu pojaviti kao posljedica stresa. S obzirom na to da radno aktivna populacija provede najmanje trećinu života na poslu, a u mislima uz posao često i više, važno je djelovati kako bi se zaštitilo i podržalo mentalno zdravlje na radnom mjestu i izvan njega.
Letak – Registar isključenih igrača
10. listopada – nema zdravlja bez mentalnog zdravlja!
Kada vas boli grlo, kada imate problema s tlakom i šećerom ili kada vas danima boli glava, odete specijalistu. Kada osjećate da vam fizički nije dobro, odmah odete svom doktoru. Zašto to nije slučaj kada se osjećate mentalno loše?
Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja 10. 10. 2025. u Kaptol centru se održala konferencija „Uloga psihoterapije u očuvanju i poboljšanju zdravlja“, s početkom u 10 sati.
Organizatori su bili Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Udruga Životna linija i Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ). Program je uključivao predavanja psihijatara i psihologa, kao i panel raspravu.
Dr. sc. Vesna Ivasović, djelatnica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja Službe za promicanje zdravlja, bila je pozvana da održi predavanje. Tema predavanja je bila mentalno zdravlje djece i mladih.
Prikazala je najčešće teškoće mentalnog zdravlja djece i mladih, podatke o prevalenciji, ulogu škole u ranom prepoznavanju teškoća, pružanju podrške te usmjeravanje na stručnu pomoć, kao i program mentalnozdravstvenog opismenjavanja odgojno-obrazovnih djelatnika PoMoZi Da.
Dr. sc. Ivasović je pokazala da se ulaganjem u rano prepoznavanje i psihološku podršku djeci i mladima u školskom okruženju može spriječiti daljnji razvoj teškoća i smanjiti opterećenost zdravstvenog sustava.
Mnogi ljudi su odgajani s mišlju da postoji samo fizičko zdravlje ili da samo trebaju ‘očvrsnuti’, da trebaju ‘ojačati’ i ‘ne dati se’. Međutim, fizičko zdravlje, iako bitno za sveopću dobrobit, samo je jedna strana našeg ljudskog zdravlja.
Psihičko zdravlje je jednako važno, ako ne i važnije. Neki ga najčešće zanemaruju praveći se da je sve u redu, a neki ga zanemaruju uzimanjem lijekova na vlastitu ruku. U ovom hladnijem i tamnijem periodu godine, bitno je podsjetiti se da stručnjaci za mentalno zdravlje postoje te da su tu za nas sa svojom ekspertizom i iskustvom.
Na kraju, briga o mentalnom zdravlju može za svakoga izgledati drugačije. Radi se o pronalaženju ravnoteže u različitim aspektima života. Male prilagodbe mogu pomoći da naučimo što nam odgovara da (p)ostanemo zdravi.
Održana konferencija “Kozmetika i zelena tranzicija”
U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog društva kozmetičkih kemičara te u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, dana 9. listopada održana je stručna konferencija „Kozmetika i zelena tranzicija“, koja je okupila brojne domaće i inozemne stručnjake iz područja kozmetike, zdravstva, okoliša i zakonodavstva.
Konferencija je otvorena izlaganjem Kristine Vuiljanić iz Državnog inspektorata Republike Hrvatske, koja je predstavila aktualno stanje nadzora nad tržištem kozmetičkih proizvoda u Hrvatskoj te naglasila važnost usklađenosti s europskim propisima i sigurnosti potrošača.
Posebno zanimanje izazvalo je izlaganje Anne-Sophie Bouin iz European Directorate for the Quality of Medicines & HealthCare (EDQM Council of Europe, Strasbourg), koja je predstavila ulogu i aktivnosti OCCL mreže laboratorija te važnost međunarodne suradnje u osiguravanju kvalitete i sigurnosti kozmetičkih proizvoda.
Predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Branka Pivčević Novak, osvrnule su se na sustav EU Ecolabel oznake za kozmetiku te upozorile na sve češću pojavu lažnog zelenog deklariranja (greenwashinga), koje može dovesti u zabludu potrošače i narušiti povjerenje u industriju.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Luka Delak govorio je o Zelenoj direktivi i njezinom utjecaju na zdravlje i sigurnost potrošača, dok je Ivona Vidić Štrac istaknula izazove koje donosi prisutnost mikroplastike u kozmetičkim proizvodima, obvezama koje su postavljene pred proizvođače te analitičke izazove.
Nino Dimitrov predstavio je inovacije u području održive kozmetičke ambalaže i smjerove razvoja koji prate principe kružnog gospodarstva.
Predstavnica Cosmetics Europe, Emma Trogen, održala je dva predavanja – o zakonodavstvu u području zaštite okoliša i kozmetike u EU, te o razvoju proizvoda za zaštitu od sunca, koji danas imaju značajnu ulogu u prevenciji oštećenja kože i utjecaja UV zračenja.
U drugom dijelu konferencije Tea Višek iz tvrtke Cos Chem d.o.o. govorila je o održivim kozmetičkim uljima, dok je Joana Pereira iz britanske tvrtke Holiferm predstavila inovativne biotehnološke sastojke koji podržavaju principe zelene tranzicije i smanjenja ekološkog otiska.
Na završnom okruglom stolu sudionici su istaknuli važnost suradnje između industrije, regulatornih tijela i znanstvene zajednice u stvaranju kozmetike budućnosti – one koja je sigurna, učinkovita i u skladu s načelima održivog razvoja.
Konferencija je završila zajedničkim zaključkom da zelena tranzicija nije samo trend, već nužnost koja zahtijeva interdisciplinarni pristup, transparentnost, laboratorijsku provjeru sukladnosti, te stalnu edukaciju svih sudionika u lancu proizvodnje i distribucije kozmetike kako bi konačan proizvod bio siguran.
PoMoZi Da i Svjetski dan mentalnog zdravlja
Mentalno zdravlje je dugo bilo tabu tema u našem društvu, međutim vidljivi su pomaci na bolje. Sve više ljudi uviđa važnost mentalne higijene – traže razgovor. Shvaćaju da se treba otići doktoru kada boli glava ili trbuh, ali i da trebaju potražiti pomoć kada se osjećaju mentalno loše.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada, a pokrenula ga je 1992. godine Svjetska federacija za mentalno zdravlje u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Ovogodišnja tema je „Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama“ i usmjerena je na hitnu potrebu za podrškom mentalnom zdravlju i psihosocijalnim potrebama ljudi pogođenih humanitarnim krizama.
Povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja želimo podijeliti dio dosadašnjeg uspjeha u provedbi edukacija PoMoZi Da, programa mentalnozdravstvenog opismenjavanja odgojno-obrazovnih djelatnika.
U ovih 5 godina provedbe PoMoZi Da programa, od 2020. do danas, održano je 86 trodnevnih edukacija za 1 506 polaznika iz osnovnih i srednjih škola, đačkih domova i odgojno-obrazovnih ustanova. Također, od 2023. do 2025. održana je 21 jednodnevna edukacija za 346 polaznika s temama gubitak i tugovanje, depresivno-anksiozne smetnje i zlouporaba alkohola, suradnja i komunikacija s roditeljima učenika s problemima mentalnoga zdravlja, trauma i samoozljeđivanje.
Osnovnu razinu mentalnozdravstvenog opismenjavanja putem PoMoZi Da e-kolegija na CARNET LOOMEN platformi uspješno je završilo do sada 4 972 odgojno-obrazovna djelatnika.
Dragi naši učitelji, nastavnici i ostali odgojno-obrazovni djelatnici pozivamo Vas da završite osnovnu razinu edukativnog programa PoMoZi Da na CARNET-u LOOMEN sustavu za učenje na daljinu, a zatim da se prijavite županijskim edukatorima i osigurate svoje mjesto na trodnevnoj edukaciji.
Usvojite znanja i vještine za pružanje psihološke prve pomoći o principu Pristupi, Podrži i Potakni. Time možete pomoći u zaštiti mentalnoga zdravlja djece i mladih. To je vještina koja isto tako može spasiti život!
POPIS ZABRANJENIH SREDSTAVA 2026.
WADA je 24. rujna 2025., objavila Popis zabranjenih sredstava za 2026. godinu. Odobrio ga je Izvršni odbor WADA-e (ExCo) tijekom sastanka 11. rujna 2025. i stupa na snagu 1. siječnja 2026.
Popis je jedan od osam međunarodnih standarda koji su obvezni za sve potpisnice Svjetskog antidopinškog kodeksa (Kodeks). Određuje tvari i metode koje su zabranjene na natjecanju i izvan natjecanja i koje su tvari zabranjene u određenim sportovima. Iako novi Popis stupa na snagu 1. siječnja 2026., ranija objava ima namjeru potaknuti sportaše, sportaševo prateće osoblje i sve dionike da se upoznaju sa “sažetkom izmjena” kako bi se izbjegla nenamjerna uporaba tvari i metoda koje su zabranjene u sportu za 2026.
Glavne izmjene za 2026. uključuju sljedeće:
– Dodani su dodatni primjeri ili pojašnjenja sljedećim klasama tvari kako bi se sportašima i njihovoj pratnji pomoglo da bolje prepoznaju zabranjene tvari:
S1. Anabolički agensi,
S2. Peptidni hormoni, faktori rasta, srodne tvari i mimetici,
S4. Hormonski i metabolički modulatori i
S6. Stimulansi.
– Intervali doziranja salmeterola promijenjeni su kako bi se izbjegli potencijalni ergogeni učinci, iako maksimalna dnevna isporučena doza ostaje ista.
– Dano je više detalja o zabrani uzimanja krvi i krvnih komponenti.
– Nedijagnostička upotreba ugljičnog monoksida (CO) dodana je Zabranjenim metodama kao novi odjeljak, M1.4. Upotreba ugljičnog monoksida u dijagnostičke svrhe, kao što su mjerenja ukupne mase hemoglobina ili određivanje plućnog difuzijskog kapaciteta, nije zabranjena.
– Stanične komponente (npr. jezgre i organele poput mitohondrija i ribosoma) dodane su postojećoj zabrani korištenja normalnih ili genetski modificiranih stanica.
– U Tablici ispiranja glukokortikoida pojašnjeno je da upotreba formulacija s produljenim oslobađanjem može rezultirati detektibilnim razinama glukokortikoida nakon razdoblja ispiranja zbog produljene sistemske apsorpcije.
Da bi se tvar ili metoda dodala na Popis, mora se utvrditi da zadovoljava najmanje dva od sljedeća tri kriterija:
1. Ima potencijal poboljšanja sportske izvedbe
2. Predstavlja stvarni ili potencijalni zdravstveni rizik za sportaše
3. Nije u skladu s duhom sporta.
Popis se objavljuje tri mjeseca prije stupanja na snagu kako bi se sportaši, njihova pratnja i druge zainteresirane strane mogle upoznati sa svim izmjenama. U konačnici, sportaši su odgovorni za zabranjene tvari pronađene u njihovom tijelu i zabranjene metode za koje se utvrdi da su korištene. Članovi sportaševe pratnje također su odgovorni za kršenje antidopinških pravila ako se utvrdi da su suučesnici. Stoga, ako postoji bilo kakva sumnja u status tvari ili metode, važno je da se obrate svojim odgovarajućim antidopinškim organizacijama (Međunarodnoj federaciji ili Nacionalnoj antidopinškoj organizaciji) za savjet.
Treba napomenuti da sportaši koji imaju legitimni medicinski razlog za korištenje zabranjene tvari ili metode koja se nalazi na Popisu mogu podnijeti zahtjev za izuzeće za terapijsku uporabu (TUE) kako bi utvrdili ispunjavaju li kriterije navedene u Međunarodnom standardu za izuzeća za terapijsku uporabu (ISTUE). Program TUE je rigorozan i nužan dio vrhunskog sporta i ima veliko prihvaćanje sportaša, liječnika i dionika u borbi protiv dopinga.
Obrazovni resursi – WADA je osigurala ili će osigurati obrazovne resurse kao dio svog Programa podrške provedbi Kodeksa (CISP), kojima se može pristupiti na Platformi Agencije za edukaciju i učenje o antidopingu (ADEL). Ti resursi uključuju:
– CISP kontrolni popis – Provedba revidiranog popisa (dostupan odmah)
– Vodič za sportaše i ASP-ove za Popis za 2026. (bit će dostupan sredinom prosinca)
Svjetski dan mentalnog zdravlja – 10. listopada
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada. Mentalno zdravlje temelj je cjelokupnog zdravlja i dobrobiti svakog pojedinca. Poremećaji mentalnog zdravlja često započinju u mlađoj odrasloj dobi, mogu imati dugotrajan tijek i snažno utjecati na kvalitetu života oboljelih, njihovih obitelji i zajednice. Osobe s narušenim mentalnim zdravljem češće obolijevaju i od tjelesnih bolesti, a stigmatizacija koja još uvijek prati mentalne poremećaje dodatno otežava pravovremeno traženje pomoći.
Mentalno zdravlje kao javnozdravstveni prioritet
U Hrvatskoj mentalni poremećaji predstavljaju jedan od značajnih javnozdravstvenih izazova. Mentalni poremećaji (MKB-10 dijagnoze F00-F99) posljednjih godina sudjeluju s 5 do 6 % u ukupnom bolničkom pobolu, a u 2024. godini registrirano je 32 058 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja (stopa 829,19/100 000 stanovnika).
Mentalni poremećaji vodeća su skupina bolničkog pobola prema korištenju dana bolničkog liječenja, a psihijatrijski pregledi čine oko 6 % svih pregleda u specijalističkoj zdravstvenoj zaštiti. Na razini primarne zdravstvene zaštite, mentalni poremećaji sudjeluju s udjelom od 4-5%. Gotovo polovica osoba s tim dijagnozama je u dobi između 20 i 64 godine, što mentalne poremećaje svrstava među vodeće uzroke pobola radno aktivnog stanovništva.
Prema posljednjim podacima iz 2024. godine, među vodećim dijagnostičkim skupinama u hospitalizacijama nalaze se shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji (stopa 233,85/100 000 stanovnika), mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih tvari (199,88/100 000), poremećaji raspoloženja (119,96/100 000), organski mentalni poremećaji uključujući simptomatske poremećaje (97,36/100 000) te neurotički poremećaji, poremećaji vezani uz stres i somatoformni poremećaji (77,54/100 000). U dnevnim bolnicama najprisutniji su neurotički poremećaji, poremećaji vezani uz stres i somatoformni poremećaji (stopa 998,93/100 000), zatim shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji (415,21/100 000), poremećaji raspoloženja (404,79/100 000), poremećaji ličnosti i ponašanja odraslih (370,21/100 000) te mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih tvari (323,00).
Od 2017. do 2019. broj osoba hospitaliziranih zbog mentalnih poremećaja bio je stabilan, dok je 2020. zabilježen pad broja hospitalizacija i općenito i zbog mentalnih poremećaja (pandemija Covid-19), a od 2021. kontinuiran porast.
Najčešće pojedinačne dijagnoze hospitalizacija uključuju duševne poremećaje i poremećaje ponašanja uzrokovane alkoholom (F10), shizofreniju (F20), povratni depresivni poremećaj (F33), duševne poremećaje zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti (F06) te reakcije na teški stres i poremećaje prilagodbe (F43). Zajedno, ove dijagnoze čine više od polovice svih hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja. Kod muškaraca su najčešće dijagnoze povezane s alkoholom, shizofrenijom i stresom, dok su kod žena dominantni depresivni i anksiozni poremećaji te shizoafektivni poremećaj.
U dnevnim bolnicama najčešće su dijagnoze reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe (F43), ostali anksiozni poremećaji (F41), duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom (F10), trajne promjene ličnosti (F62) te depresivni poremećaji (F33 i F32). Kod muškaraca su najčešći razlozi liječenja u dnevnim bolnicama reakcije na stres, poremećaji uzrokovani alkoholom i trajne promjene ličnosti, dok žene najčešće traže pomoć zbog reakcije na teški stres i poremećaja prilagodbe, depresije, anksioznosti i emocionalnih poremećaja s početkom u djetinjstvu.
Važnost unapređenja mentalnog zdravlja i prevencije mentalnih poremećaja
Dostupna, pravovremena i kvalitetna skrb za mentalno zdravlje u zajednici temelj je očuvanja i unapređenja dobrobiti pojedinaca i društva. Mentalnozdravstvena zaštita ne smije biti ograničena samo na bolničke ustanove – jednako je važno osigurati podršku kroz primarnu zdravstvenu zaštitu, centre za mentalno zdravlje, savjetovališta i druge oblike pomoći u lokalnoj zajednici. Time se omogućuje pravovremeno prepoznavanje poteškoća, smanjuje potreba za hospitalizacijom te jača oporavak i socijalna uključenost osoba koje se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja.
Osim izravnih troškova liječenja i skrbi, mentalni poremećaji nose i značajne neizravne posljedice – smanjenu produktivnost, dugotrajna bolovanja, invaliditet i prerano umirovljenje. Stoga je ulaganje u dostupnu mentalnozdravstvenu skrb ulaganje u zdravije, otpornije i produktivnije društvo.
Svjetski dan mentalnog zdravlja podsjetnik je da mentalno zdravlje nije luksuz, nego pravo i potreba svakog čovjeka. Pravovremeno prepoznavanje poteškoća, dostupnost stručne pomoći, briga o sebi i drugima te smanjenje stigme važni su koraci prema društvu koje razumije, podržava i čuva mentalno zdravlje svih svojih članova.
Više o mentalnim poremećajima u Hrvatskoj možete pronaći ovdje.
Poziv na testiranje – 2.6. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za javno zdravstvo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 17. rujna 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.6. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za javno zdravstvo.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 2.5. socijalni pedagog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 17. rujna 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.5. socijalni pedagog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 2.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 17. rujna 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do završetka projekta za radno mjesto 2.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 2.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 17. rujna 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 17. rujna 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.6. referent za rad u knjižnici u Ravnateljstvu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 17. rujna 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. referent za rad u knjižnici u Ravnateljstvu.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 17. rujna 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo.
Više pogledajte ovdje.