EU JAMRAI 2  (WP10) – podizanje svijesti o antibioticima i antimikrobnoj rezistenciji u Domu za starije osobe Petrinja

Nakon ljetne stanke, u okviru projekta EU JAMRAI 2, nastavljamo s našim aktivnostima usmjerenima na podizanje svijesti o antibioticima i antimikrobnoj rezistenciji.

U ponedjeljak smo posjetili Dom za starije osobe u Petrinji. Starije osobe predstavljaju našu ciljnu skupinu, jer su najveći potrošači antibiotika. Zbog čestih hospitalizacija i povratka u domove za starije, važno je da budu informirane o mjerama opreza pri povratku iz bolnice, o važnosti higijene te o cijepljenju, kojim se sprječava pojava bakterijskih infekcija i time pretjerana uporaba antibiotika.

Predavanje korisnicima Doma održale su dr. Tajana Juzbašić i dr. Selma Bošnjak, koje su na razumljiv i pristupačan način predstavile važnost pravilne uporabe antibiotika, brige o osobnoj higijeni i cijepljenju – svega onoga što doprinosi smanjenju nepravilne i nepotrebne uporabe antibiotika, a samim tim i smanjenju antimikrobne rezistencije.

Nakon predavanja uslijedila je interaktivna rasprava, tijekom koje su sudionici mogli postavljati pitanja i dobiti stručne odgovore na licu mjesta.

Također smo promovirali naš simbol borbe protiv antimikrobne rezistencije. Tom su prilikom simboli podijeljeni korisnicima i djelatnicima Doma, kako bi ih svakodnevno podsjećali na važnost odgovorne uporabe antibiotika i očuvanja njihove učinkovitosti za buduće generacije.

Aktivnosti provedene u okviru projekta EU JAMRAI 2 pokazale su se iznimno učinkovitima u podizanju svijesti o antimikrobnoj rezistenciji i pravilnoj uporabi antibiotika. Edukativni sadržaji i stručno predavanje su prilagođeni specifičnim potrebama ciljnih skupina, čime je omogućeno bolje usvajanje informacija i veća osviještenost o ključnim temama javnog zdravstva.

Fotogalerija:

 

Protokol nadoknadnog cijepljenja

Pri cijepljenju se liječnici često susreću s potrebom nadoknade propuštenih cijepljenja kod djece koja kasne sa cijepljenjima predviđenima programom ili su propustila neke doze u preporučenom slijedu cijepljenja.

Protokol nadoknadnog cijepljenja možete naći ovdje.

ESPAD 2024 – Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima

ESPAD 2024 – Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima 

Svjetski dan borbe protiv dječje paralize

Svjetski dan borbe protiv dječje paralize (World Polio Day) obilježava se 24. listopada svake godine, kako bi se skrenula pažnja na ovu opasnu bolest te naglasila važnost za daljnjim ispunjavanjem uvjeta za održivost proglašenja Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije slobodnom od poliomijelitisa tj. dječje paralize.

Početkom 20. stoljeća dječja paraliza bila je jedan od glavnih uzroka smrti, akutne paralize i doživotnog invaliditeta. U razvijenijim zemljama dječja paraliza je stavljena pod kontrolu i praktički eliminirana kao javnozdravstveni problem ubrzo nakon uvođenja učinkovitih cjepiva 1950-ih i 1960-ih. Trebalo je nešto više vremena da se dječja paraliza prepozna kao javnozdravstveni problem u zemljama u razvoju, te je tijekom 1970-ih uvedena rutinska imunizacija širom svijeta kao dio nacionalnih programa imunizacije, pomažući u kontroli bolesti u mnogim zemljama u razvoju.

Svjetska zdravstvena organizacija 1988. godine donijela je rezoluciju o iskorjenjivanju dječje paralize, te je zahvaljujući sustavnom cijepljenju uspješno iskorijenjen divlji tip poliovirusa u većem dijelu svijeta. Danas divlji poliovirus i dalje cirkulira u samo dvije zemlje (Afganistan i Pakistan), a globalna učestalost slučajeva dječje paralize smanjila se za 99%.

U Hrvatskoj je cijepljenje protiv dječje paralize uvedeno 1961. godine. Tijekom 1961. i 1962. godine je provedena masovna kampanja cijepljenja kojom su obuhvaćene sve osobe do 20 godina starosti. S obzirom na ovakav način uvođenja cijepljenja, došlo je do upadljivog pada morbiditeta pa je poliomijelitis postao rijetka bolest, a 1989. godine je zabilježen zadnji slučaj poliomijelitisa u Hrvatskoj.

Prijave dječje paralize u Hrvatskoj 1949.-2024.

Dok god virus nije u potpunosti iskorijenjen u svijetu postoji mogućnost ponovnog unosa u osjetljive populacije. Stoga je iznimno važno nastaviti s aktivnostima:

– održavanje visokih cijepnih obuhvata.

– kontinuirano praćenje kretanja enterovirusa među stanovništvom pretragom stolica na enteroviruse, prvenstveno kod djece, te pretraživanjem otpadnih voda na enteroviruse.

– svaki slučaj akutne mlohave kljenuti kod djece obvezno prijaviti uz provođenje epidemiološke ankete i virološke obrade

Ovaj je dan prigoda da se podsjeti na ovu iznimno opasnu bolest te ponovno istakne važnost nastavka ispunjavanja uvjeta za održivost proglašenja Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije slobodnom od dječje paralize.

Obilježavanjem ovoga dana želimo ponovno zahvaliti svim cjepiteljima u Hrvatskoj koji su unazad više od 60 godina pridonijeli ovom velikom uspjehu.

Intravenska infuzija

Sport Integrity Australia potvrdio je odluku Međunarodne agencije za integritet tenisa (ITIA) kojom se određuje desetomjesečno razdoblje nepodobnosti australskom sportašu Thomasu Fancuttu zbog kršenja članka 2.2 Svjetskog antidopinškog kodeksa (Kodeks)

Tenisač Fancutt priznao je da je 3. prosinca 2024. primio intravensku infuziju iznad prihvaćene granice od 100 ml u razdoblju od 12 sati (zabranjena metoda).

19. ožujka 2025. je privremeno suspendiran zbog kršenja antidopinškog pravila. Pravo nastupa stječe 18. siječnja 2026.

 

Dodatne informacije o zabranjenoj metodi

Prem WADA-i je intavenska infuzija veća od 100 ml po 12-satnom razdoblju zabranjena metoda i predstavlja kršenje antidopinških pravila.

Sportaši kojima je potrebna infuzija tijekom bolničkog liječenja, kirurškog zahvata ili kliničkog dijagnostičkog ispitivanja dopuštena je ako je sportašu odobren zahtijev za TUE-om prije ili poslije tretmana.

Intravenska injekcija ili infuzija događa se kada se tvar daje izravno u venu kroz iglu. Može se isporučiti u malom volumenu jednostavnom štrcaljkom ili u velikom volumenu kroz specijaliziranu iglu, cjevčicu i IV vrećicu. (V.B)

COVID-19 u Hrvatskoj (21.10.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 42. kalendarskom tjednu (tjedan od 13. do 19. listopada 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 1173 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 42. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Održan stručni skup povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja: „Burnout u fokusu: Multidisciplinarni stručni skup o prevenciji, dijagnostici i tretmanu burnouta“

U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja koji se obilježava 10. listopada 2025., održan je stručni skup posvećen jednom od gorućih problema mentalnog zdravlja u svijetu rada – burnoutu.

Skup je pozdravnim govorom otvorila mr. sc. Tanja Lelas, dr. med., spec. medicine rada i športa, istaknuvši kako burnout više nije samo individualni problem, već ozbiljan javnozdravstveni izazov koji utječe na kvalitetu života, produktivnost i širu društvenu zajednicu. Sudionicima se obratila i Helena Koren, mag. psih., spec. psih. med. rada, naglasivši važnost podizanja svijesti o mentalnom zdravlju i sve učestalijim poteškoćama povezanim s radnim mjestom.

Uvodno izlaganje održale su Barbara Raguž Pečur, mag. psih. i Petra Bekavac, mag. psih. koje su predstavile pregled dosadašnjih spoznaja o burnoutu – od razvoja samog konstrukta, faza i rizičnih čimbenika, instrumenata procjene, podataka o učestalosti do mjera prevencije. Također su prikazale aktivnosti Službe za medicinu rada i športa, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu, uključujući projekte MH4HRM i Burnout Prevent, kao i rad Savjetovališta za psihosocijalne rizike.

O tome kako izgleda burnouta u ordinaciji obiteljske medicine govorila je Vanja Pintarić Japec, dr. med., spec. obit. med. iz Doma zdravlja Zagreb – Centar i Hrvatskog društva obiteljskih doktora HLZ-a, koja je, uz primjere iz prakse, predstavila i rezultate istraživanja o burnoutu među liječnicima u Hrvatskoj.

Prim. Aldenita Matić, dr. med., spec. psihijatar, subspec. psihoterapije i socijalne psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrapče, prikazala je dijagnostičke pristupe i diferencijalnu dijagnostiku burnouta u psihijatrijskoj praksi te moguće terapijske opcije.

O tome kada i kako intervenirati govorila je Tihana Zadravec Vrbanc, dr. med., spec. psihijatar iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, prikazavši simptome koji upućuju na potrebu za intervencijom, tijek liječenja i terapijske programe.

Na temu burnouta i zdravlja radnika, Karmen Bradvica-Kelava, dr. med., spec. medicine rada i športa, objasnila je zdravstvene učinke burnouta te odgovorila na pitanje je li burnout profesionalna bolest, pojasnivši razloge zašto trenutačno nije, kao i uvjete koje bi bilo potrebno ispuniti da to postane.

O praćenju dobrobiti službenika u javnoj upravi, strateškom okviru i dosadašnjim rezultatima EU TSI projekta govorio je Tomislav Mičetić, dipl. oec. iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Kao primjer dobre prakse, Paula Putar, mag. psih. iz tvrtke SICK MOBILISIS d.o.o. predstavila je aktivnosti i benefite koje tvrtka nudi svojim zaposlenicima radi očuvanja i poticanja dobrobiti, kao i način na koji prate učinke svojih intervencija.

U završnom dijelu skupa istaknuto je kako je nužno kontinuirano govoriti o temi mentalnog zdravlja u svijetu rada, poticati svijest o važnosti prevencije i ranog prepoznavanja simptoma te ohrabrivati pojedince da potraže pomoć kada im je ona potrebna.

Skupu je prisustvovalo više od 70 sudionika različitih profila – liječnika, psihologa, stručnjaka zaštite na radu, medicinskih sestara i drugih profesionalaca koji se u svom radu bave očuvanjem zdravlja radno aktivne populacije.

Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa

Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa obilježava se 21. listopada s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti odgovornog ponašanja u prometu te smanjenja broja prometnih nesreća, ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba na cestama.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije otprilike 1.19 milijuna ljudi umre svake godine od posljedica prometnih nesreća. Ozljede su u cestovnom prometu vodeći uzrok smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina.

Bilten o sigurnosti cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova navodi kako su se na hrvatskim cestama posljednjih deset godina prosječno dogodile 32 492 prometne nesreće te je godišnje u prometu prosječno stradalo 13 780 osoba.

Prometne nesreće i dalje su vodeći uzrok smrtnosti među mladima u dobi od 10 do 25 godina, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.

Najviše su ugrožena djeca, mladi ljudi i druge ugrožene skupine – biciklisti, mopedisti, motociklisti i pješaci. Od ukupnog broja teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama, oko pet posto osoba ostaju trajni invalidi, što je godišnje više od stotinjak ljudi. Deset posto njih trpi trajne posljedice, a najčešće je riječ o osobama mlađe životne dobi.

Najčešći uzroci teških prometnih nesreća su prekoračenje brzine, nepoštivanje prometnih pravila i vožnja pod utjecajem alkohola i droga.

U rujnu 2020. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela je rezoluciju pod nazivom „Unaprjeđenje globalne sigurnosti na cestama“, kojom je proglašeno Desetljeće djelovanja za sigurnost na cestama 2021.–2030. Cilj ove inicijative je smanjiti broj smrtnih slučajeva i ozljeda u cestovnom prometu za najmanje 50 % do 2030. godine.

Rezolucija ističe da su smrtni ishodi i ozljede u prometu u velikoj mjeri sprječivi, no unatoč određenim naprecima, promet i dalje ostaje ozbiljan javnozdravstveni i razvojni problem, s izraženim društvenim i ekonomskim posljedicama koje mogu otežati postizanje ciljeva održivog razvoja.

Vlada RH je 29. srpnja 2021. godine usvojila Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030.

Opći cilj Plana je smanjenje broja osoba poginulih u prometnim nesrećama i broja teških prometnih nesreća u cestovnom prometu za 50 %. Posebni cilj Plana je unaprjeđenje sigurnosti cestovnog prometa u RH.

 

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za promicanje zdravlja

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za promicanje zdravlja.

Više pogledajte ovdje.

Predoziranje vitaminom D

Vitamin D ključan je za apsorpciju kalcija i zdravlje kostiju, a istraživanja su povezala njegov nedostatak ne samo s bolestima kostiju, nego i s autoimunim poremećajima te preventivnim učinkom kod karcinoma kože, debelog crijeva i dojke. Zbog ovih poznatih zdravstvenih koristi i raširene insuficijencije vitamina D, osobito u Španjolskoj, posljednjih godina došlo je do naglog porasta propisivanja i konzumacije dodataka vitamina D.

No, prije nekoliko tjedana španjolsko Ministarstvo zdravstva izdalo je upozorenje o rizicima nekontroliranog uzimanja vitamina D bez liječničke preporuke ili nadzora. Upozorenje je uslijedilo nakon incidenta na Balearskim otocima, gdje je 16 osoba hospitalizirano zbog trovanja vitaminom D. Svi su konzumirali nepravilno formuliran dodatak kupljen putem interneta, bez liječničkog nadzora, što je ukazalo na ozbiljne rizike samoinicijativne upotrebe dodataka prehrani. Prvi oboljeli prijavili su bolove u trbuhu, mučninu i povraćanje, a klinički nalazi pokazali su akutno zatajenje bubrega, hiperkalcemiju te vrlo visoke razine vitamina D, što je potaknulo javnozdravstvenu istragu. Slučajevi su zabilježeni kod inače zdravih osoba koje su same kupile multivitaminske pripravke online, bez savjeta liječnika ili farmaceuta.

Nakon prijava nuspojava, Španjolska agencija za sigurnost hrane i prehranu (AESAN) izdala je javnu zdravstvenu uzbunu zbog neispravne serije dodataka vitamina D. Iako je početna distribucija bila ograničena na Balearske otoke, vlasti su upozorile da se proizvod mogao proširiti i na druge regije. Ovaj slučaj jasno pokazuje koliko je rizično samoinicijativno uzimanje dodataka vitamina D, osobito putem interneta i bez stručnog nadzora.

Već je 2019. godine Španjolska agencija za lijekove (AEMPS) zabilježila više slučajeva hipervitaminoze D kod djece i odraslih koji su koristili proizvode s visokim dozama. Iako su takvi slučajevi i dalje rijetki, pedijatrijski incidenti posljednjih godina bilježe zabrinjavajući porast, najčešće zbog neprimjerene samomedikacije, a ne propisanog medicinskog liječenja.

Kako bi spriječilo nove komplikacije, Ministarstvo zdravstva Španjolske pozvalo je javnost i zdravstvene djelatnike da vitamin D koriste razumno i isključivo pod liječničkim nadzorom. Dodaci se smiju koristiti samo kada postoji stvarna medicinska potreba, uz prethodnu laboratorijsku dijagnostiku. Vitamin D je važan za metabolizam kostiju i regulaciju kalcija, ali nekontrolirana upotreba, osobito u visokim dozama, može dovesti do ozbiljnih nuspojava i stoga se ne preporučuje bez stručnog nadzora.

Prema Američkoj Nacionalnoj akademiji medicine, preporučene dnevne doze vitamina D dovoljne su za održavanje zdravih razina 25-hidroksivitamina D u krvi. Za većinu odraslih, razina 20 ng/mL ili viša smatra se adekvatnom, dok vrijednosti ispod 12 ng/mL ukazuju na nedostatak. Za osobe s dokumentiranim manjkom, poput starijih, osoba u dugotrajnoj skrbi ili bolesnika s osteoporozom, može se preporučiti suplementacija od 400 do 2000 IU dnevno, ali tek nakon liječničke procjene. Zdravstvene vlasti naglašavaju da se dodaci vitamina D uvijek trebaju uzimati uz praćenje stručnjaka, kako bi se spriječilo predoziranje i osigurala individualno prilagođena terapija.

Iako je vitamin D neophodan za zdravlje, više ne znači uvijek bolje. Incident u Španjolskoj pokazuje koliko lako dobre namjere mogu postati opasne kada se dodaci prehrani koriste nekritično i bez stručnog vodstva. Edukacija, nadzor i odgovoran pristup ključni su za sigurno korištenje vitamina i dodataka prehrani jer zdravlje počinje znanjem.

Iste preporeke se odnose i na sportaše (J.K)

Program dodjele bespovratnih sredstava

Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavila je najnoviji popis znanstveno-istraživačkih projekata koji su odobreni za dobivanje sredstava kroz Agencijin program dodjele bespovratnih sredstava za znanstvena istraživanja.

Izvršni odbor WADA-e (ExCo) odobrio je 11. rujna 2025. preporuke za financiranje 2. ciklusa WADA-inog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za znanstvena istraživanja za 2025. godinu. U ovom ciklusu za financiranje je odabrano ukupno 17 istraživačkih projekata iz skupine od 26 cjelovitih prijava, u ukupnom iznosu od 2.164.401 USD. Daljnji detalji o tim projektima bit će objavljeni na web stranici WADA-e u nadolazećim mjesecima nakon potpisivanja pojedinačnih ugovora.

Viši direktor WADA-e za znanost i medicinu, prof. Olivier Rabin, rekao je: “WADA je ponosna što je katalizator za širenje opsega antidopinške znanosti. Naš program znanstveno-istraživačkih potpora značajno se proširio tijekom godina, stvarajući priliku za angažman s antidopingom za stručnjake u područjima kao što su umjetna inteligencija, genetika, endokrinologija i fiziologija mišića. Ostajemo predani davanju prioriteta istraživačkim projektima za čije se rezultate očekuje da će se pretvoriti u opipljiva poboljšanja globalnog antidopinškog sustava.”

Ostatak proračuna za istraživanje za 2025. koristit će se za financiranje projekata 3. ciklusa – koji će biti odabrani i odobreni u prosincu – i dodijelit će se identificiranim ciljanim projektima u područjima kao što su glukokortikoidi, kontaminanti i referentni materijali.

Svi znanstveno-istraživački projekti slijede robustan postupak revizije, koji uključuje preporuke vanjskih recenzenata, preporuke Odbora za zdravstvo, medicinu i istraživanje Agencije i konačno odobrenje ExCo-a.

Rokovi za tekuće i nadolazeće cikluse dostupni su na web stranici WADA-e.

O programu znanstveno-istraživačkih potpora

Od 2001. godine WADA je uložila više od 90 milijuna USD-a u bespovratna sredstva za istraživanje za više od 700 projekata. Ta su bespovratna sredstva ključna za povećanje obujma i raznolikosti istraživanja u područjima kao što su:

  • Poboljšanje i razvoj novih metoda otkrivanja;
  • Stjecanje znanja o dopinškom potencijalu određenih lijekova;
  • Otkrivanje potencijalnih zagađivača;
  • Promicanje inovativnih metoda otkrivanja (npr. osušena krvna mrlja i genski doping); i
  • Novi pristupi otkrivanju dopinga, kao što je upotreba umjetne inteligencije. (V.B)

Svjetski dan osteoporoze 2025.

Svjetski dan osteoporoze, koji se svake godine obilježava 20. listopada, dio je cjelogodišnje kampanje usmjerene na podizanje svijesti o važnosti zdravlja kostiju te o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju osteoporoze.

Osteoporoza pogađa više od 500 milijuna ljudi diljem svijeta.

Svaka treća žena i svaki peti muškarac stariji od 50 godina dožive osteoporotični prijelom tijekom života. Unatoč tome, većina slučajeva ostaje neprepoznata i neliječena – čak do 80 % osoba koje dožive prijelom uzrokovan osteoporozom ne budu dijagnosticirane niti dobiju odgovarajuće liječenje.

Osteoporoza je metabolička bolest koja uzrokuje gubitak koštane mase, što rezultira krhkim kostima i povećanim rizikom od prijeloma. Jedna je od takozvanih „nevidljivih“ bolesti, jer do simptoma i posljedica dolazi kada je već u uznapredovalom stadiju.

Rizični čimbenici su:

  • duža razdoblja imobilizacije
  • obiteljska anamneza osteoporoze
  • nedovoljan unos kalcija, fosfora, magnezija i vitamina D
  • nizak indeks tjelesne mase
  • pušenje
  • korištenje lijekova s visokim rizikom od snižavanja gustoće kosti

Simptomi osteoporoze su:

  • bol u leđima (odmah nakon loma kralješka bol je oštra i nagla, ali kroz vrijeme postaje tupa)
  • smanjenje tjelesne visine (odjednom preduge nogavice hlača)
  • stvaranje grbe (uzrokovano kolabiranim kralješkom)
  • prijelom kosti nakon vrlo male traume.

Dijagnostika

Općeprihvaćena metoda za dijagnostiku osteoporoze je denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće kostiju. Denzitometrija se preporučuje ženama starijim od 65 godina, ženama u menopauzi s rizičnim čimbenicima i osobama koje su doživjele frakturu nakon manje traume.

Liječenje

Snižavanje broja rizičnih faktora, odgovarajuća nadoknada kalcija i vitamina D te druge vrste terapije prema uputi liječnika.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana osteoporoze, Međunarodna zaklada za osteoporozu (IOF) objavila je ključne poruke s ciljem podizanja svijesti o prevenciji, ranom otkrivanju i važnosti liječenja ove tihe, ali ozbiljne bolesti koja značajno utječe na kvalitetu života. Poruke su:

  1. Kosti jačaju kretanjem. Tjelovježba izgrađuje kosti kod djece i održava ih snažnima kod odraslih.
  2. Najbolje su vježbe s opterećenjem i jačanjem mišića – hodajte, trčite, skačite, dižite, vježbajte s otporom.
  3. Vježbajte 30–40 minuta, 3–4 puta tjedno.
  4. Osobama s osteoporozom preporučuju se ciljane vježbe, uključujući one za ravnotežu i pravilno držanje, koje trebaju biti prilagođene njihovim individualnim sposobnostima.
  5. Vježbanje pomaže i nakon prijeloma: smanjuje bol, poboljšava funkciju i kvalitetu života. Fizioterapeut može izraditi individualizirani program vježbi prilagođen potrebama i mogućnostima svake osobe.
  6. Očuvanje zdravih kostiju zahtijeva prehranu bogatu kalcijem, proteinima i vitaminima D i K.
  7. Pušenje, alkohol i preniska tjelesna težina (BMI < 19) povećavaju rizik od osteoporoze.
  8. Ako ste nakon 50. godine slomili kost uz manji pad, posjetite liječnika i zatražite procjenu rizika.

Izvor:

International Osteoporosis Foundation | IOF

Predstavljeni su rezultati istraživanja o prehrani učenika u osnovnim školama

Priopćenje  – prehrana učenika u osnovnim školama

Izvješće o smrtnosti prema listi odabranih uzroka smrti u 2024.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), mortalitetna statistika je jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka.

Mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, kreiranje zdravstvenih politika, evaluaciju nacionalnih zdravstvenih programa te za regionalnu i međunarodnu usporedbu.

U Izvješću su za Hrvatsku i županije za 2024. godinu, prikazani uzroci smrti razvrstani prema tabličnom popisu uzroka smrti Eurostat-a (Causes of Death, „European Shortlist“) u koji je dodan COVID-19.

Cijelo Izvješće možete pogledati OVDJE.

 

Izvješće o prehrani učenika u osnovnim školama

Istraživanje o prehrani učenika u osnovnim školama – usporedba podataka iz 2019. i 2023. godine 

Stručni skup povodom mjeseca borbe protiv raka dojke

U okviru obilježavanja Listopada – mjeseca borbe protiv raka dojke, u zagrebačkom hotelu Westin 14. listopada 2025. održan je stručni skup posvećen najnovijim dostignućima u području ranog otkrivanja, dijagnostike i liječenja raka dojke. Poseban naglasak stavljen je na važnost multidisciplinarnog pristupa, razmjenu iskustava među stručnjacima te kontinuirano unaprjeđenje kvalitete programa probira.

Pozdravni govor održao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. istaknuvši da rak dojke i dalje predstavlja najčešći oblik zloćudne bolesti među ženama u Hrvatskoj. Unatoč tome, zahvaljujući kontinuiranoj provedbi Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, naprednim dijagnostičkim postupcima i dostupnosti suvremenih terapija, smrtnost je smanjena za 25–30 %. Hrvatska ima niže stope smrtnosti raka dojke od većine zemalja Europske unije. Naglasio je i da se nacionalna zdravstvena strategija temelji na prevenciji, promjeni životnih navika te ranom otkrivanju bolesti.

Predstavnik Povjerenstva za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvalitete Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke prof. dr. sc. Boris Brkljačić, dr. med. specijalist radiologije govorio je o radiološkim metodama u dijagnostici raka dojke. Naglasio je kako današnje radiološke metode omogućuju iznimno precizno određivanje karakteristika lezije – uključujući njezinu vrstu, veličinu, točnu lokaciju i odnos prema okolnim tkivima.

U svojem izlaganju, nacionalna koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke prim. dr. sc. Andrea Šupe Parun, dr. med., specijalist epidemiologije predstavila je najnovije rezultate programa. Odaziv žena na mamografski pregled iznosi visokih 70 %, a od početka provedbe obavljeno je više od 2,3 milijuna mamografskih pregleda te otkriveno preko 10 000 novih slučajeva raka dojke. Aktualan deveti ciklus proširen je za dva godišta pa se sada pozivaju žene od 49 do 70 godina pozivima koji se šalju na kućnu adresu.

Doktorica medicine Martina Bašić Koretić, specijalistica onkologije i radioterapije, predstavila je suvremene pristupe neoadjuvantnoj terapiji u liječenju raka dojke, naglasivši kako današnje inovativne metode značajno povećavaju izglede za izlječenje u usporedbi s terapijama koje su se primjenjivale prije 10 do 20 godina.

Predstojnik Klinike za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju KB Dubrava izv. prof. prim. dr. sc. Rado Žic, dr.med., specijalist opće, plastične i onkološke kirurgije predstavio je suvremene kirurške metode u liječenju raka dojke, s naglaskom na mogućnost rekonstrukcije dojke već tijekom prvog operativnog zahvata. Time se ženama omogućuje brži oporavak i cjelovitiji pristup liječenju.

O važnosti prehrane i životnog stila u prevenciji i liječenju raka dojke govorila je klinička nutricionistica prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, mag. ing. biochem., istaknuvši da uravnotežena prehrana ima značajnu ulogu u svim fazama borbe protiv bolesti. Naglasila je potrebu za redovitom konzumacijom povrća, voća i zdravih biljnih masnoća, uz izbjegavanje ultraprocesiranih namirnica. Osim toga istaknula je da tijekom liječenja, prehrana postaje važan saveznik jer je važno očuvati mišićnu masu i nutritivni status.

Zamjenica pročelnice za zdravstvo u Gradu Zagrebu dr. sc. Mirela Šentija Knežević, prof. log. predstavila je rezultate mobilne mamografije u Gradu Zagrebu za žene koje nisu uključene u nacionalni program, a to su žene od 40 do 48 godina i žene starije od 70 godina. Također, predstavljena je uloga koju Grad Zagreb ima u suradnji s nevladinim udrugama s ciljem podizanja svijesti o važnosti ranog otkrivanja raka dojke.

Zahvaljujemo svim sudionicima na dolasku i doprinosu u zajedničkoj borbi protiv raka dojke.

 

Online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama

Obavještavamo sve kandidate kako će se online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama (sukladno stavku (3) članka 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)) održati 22. i 23. 04. 2026. godine.

Popis lijekova za rujan 2025.

15. listopada 2025.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 30.09.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)

Porast kratkovidnosti: boravimo na otvorenom umjesto pred ekranom!

Kratkovidnost je u svijetu u velikom porastu, te se predviđa da će do 2050. godine gotovo polovica stanovnika biti kratkovidna. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 2.2 milijarde ljudi diljem svijeta ima dijagnozu miopije. U Europi, udio miopije među zemljama u značajnoj mjeri se međusobno razlikuje pa se tako vrijednosti ovisno o zemlji kreću od 11,9% do 49,7%, a prosječna vrijednost iznosi 23,5%. S obzirom na to da je pojava miopije raste kroz djetinjstvo, prevalencija miopije među mlađom djecom je niža te je u istraživanjima do 2011. iznosila oko 3-5% za 10-godišnju djecu te 20% za djecu 12-13 godina života. Također, noviji podaci pokazuju da postoji trend povećanja prevalencije miopije u Europi.

Na sljedećoj poveznici preuzmite dokument s važnim informacijama o kratkovidnosti i važnosti boravka na otvorenom umjesto ispred ekrana:

Kratkovidnost (PDF, 244.7 KB)

Međunarodni dan bijelog štapa

Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se svake godine 15. listopada od 1964. godine kada je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država taj dan proglasio Danom bijelog štapa.  Bijeli štap je zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, ali i pomagalo koje slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu.

Da bi štap stvarno bio pomagalo, slijepa osoba mora proći tečaj poduke za samostalno kretanje tijekom kojeg svladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati. Inicijativu za korištenje bijelog štapa, kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu, dala je gospođica Guilly d’Herbmont, 15. listopada 1930. godine. No, tek nakon drugog svjetskog rata bijeli štap i to kao tzv. dugi bijeli štap, počinje se koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih. U Hrvatskoj se s obilježavanjem počelo 1996. godine pa se tako Hrvatska priključila mnogobrojnim zemljama u kojima je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih kojom se prilikom najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu je 39 milijuna slijepih te je tako prevalencija sljepoće oko 5 na 1.000 stanovnika. U Republici Hrvatskoj vodi se evidencija osoba s oštećenjem vida u slučajevima kada je to oštećenje uzrokom invaliditeta. Prema dostupnim podacima, u zemlji je registrirano ukupno 22.765 osoba s invaliditetom zbog oštećenja vida, što čini prevalenciju od približno 6 na 1.000 stanovnika. Svakodnevni problemi slijepih gotovo su nezamislivi onima koji vide. Zbog rupa na cesti, raznih zapreka, prepunih tržnica i neprilagođenih prilaza državnim institucijama, oni trebaju stalnu pratnju osoba koje vide. Bijeli je štap produžena ruka slijepe osobe, sve ostalo što je izvan dosega toga štapa velika je nepoznanica, ali i opasnost za osobu koja ne vidi.

Sljepoća je uvijek bila i bit će teška invalidnost te je stoga neophodno konstantno pratiti specifične potrebe i probleme slijepih. Ovoj populaciji moderna tehnologija uvelike olakšava život, ali i nadalje, bez obzira na moderna poboljšanja, postoje specifične potrebe koje se mogu rješavati samo permanentnim radom i pomaganjem svakom pojedincu koji je pogođen ovom vrstom invaliditeta.