Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.12. Zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 13. studenog 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Više pogledajte ovdje
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.3. Zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 13. studenog 2024. za prijam na rad na određeno vrijeme od 18 mjeseci za radno mjesto zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju
Više pogledajte ovdje
Dan univerzalne zdravstvene pokrivenosti
Dan univerzalne zdravstvene pokrivenosti se obilježava 12. prosinca svake godine kako bi se podijelile priče o milijunima ljudi koji još uvijek čekaju na zdravlje, kako bi se pozvale vođe na mudrija ulaganja u zdravlje i kako bi se podsjetio Svijet na imperativ univerzalne zdravstvene pokrivenosti. Ove godine je glavna poruka – Zdravlje je pitanje vlade! (engl. “Health: It’s on the government!“)
2017. godine, Ujedinjeni narodi su 12. prosinca proglasili Međunarodnim danom univerzalne zdravstvene pokrivenosti rezolucijom 72/138 kojom su pozvali sve relevantne dionike zdravstvenog sustava i šireg društva na sudjelovanje u obilježavanju ovog dana. Univerzalna zdravstvena pokrivenost je navedena i u Ciljevima održivog razvoja do 2030. godine Ujedinjenih naroda (cilj SDG 3.8) i uključuje cijeli niz osnovnih zdravstvenih usluga, uključujući promicanje zdravlja, prevenciju i liječenje bolesti. Usvajanjem ovoga Plana održivog razvoja 2015. godine, vođe država i vlada su se obvezali na osiguranje zdravog života svima i promicanje dobrobiti sviju. Ponovno su potvrdili ove obveze u političkim deklaracijama na sastancima visoke razine 2019. i 2023. godine. Međutim, još uvijek 4,5 milijardi ljudi nema pristup osnovnoj zdravstvenoj skrbi. Tijekom zadnjih 20 godina, financijska zaštita povezana sa zdravstvenom potrošnjom se pogoršala te je 2 milijarde ljudi imalo financijske izazove, a 1,3 milijarde ljudi je gurnuto u siromaštvo zbog zdravstvene potrošnje. To je ono što se mora promijeniti jer pogoršanje dostupnosti se ogleda u tome da majke mogu propustiti zdravstvene intervencije koje spašavaju živote njima ili njihovoj djeci, pacijenti nemaju dijagnozu i ne liječe se od kroničnih nezaraznih bolesti, a kašnjenje u liječenju dovodi do teških, neizlječivih i po život opasnih posljedica. S druge strane, zdravije stanovništvo stvara zajednice koje su otpornije, produktivnije, mirnije i prosperitetnije.
Univerzalna zdravstvena pokrivenost znači da svi svugdje imaju pristup potrebnim zdravstvenim uslugama bez bojazni od financijskog opterećenja.Tri dimenzije univerzalne zdravstvene pokrivenosti su sljedeće:
- pokrivenost populacije (tko prima usluge, povezano je jednakošću),
- pokrivenost uslugama (gdje su zdravstvene usluge dostupne) i
- financijska zaštita (osiguravanje toga da zdravstvene usluge ne dovedu do financijskih izazova).
Univerzalna zdravstvena pokrivenosti se temelji na principima jednakosti, nediskriminacije i pravu na zdravlje te mora biti dostupna najvulnerabilnijim skupinama. Ulaganje u univerzalnu zdravstvenu pokrivenost povećava jednakost i socijalnu koheziju istovremeno doprinoseći nacionalnom gospodarstvu poboljšanjem zdravlja i dobrobiti, povećanjem radne snage i produktivnosti te izgradnjom otpornosti pojedinaca, obitelji i zajednica.
Dan univerzalne zdravstvene pokrivenosti 2024. godine se fokusira na ulogu financijske zaštite u napretku prema univerzalnoj pokrivenosti. Financijska zaštita štiti ljude od siromaštva zbog plaćanja troškova zdravstvene skrbi iz vlastitog džepa. Svjetska zdravstvena organizacija poziva na hitnu akciju uvođenja mjera financijske zaštite. Poruka za sve vlade je da zaštite stanovništvo od financijskih poteškoća povezanih s pristupom zdravstvenoj skrbi:
- univerzalna zdravstvena pokrivenost i financijska zaštita zdravlja treba biti nacionalni prioritet
- usvojite i provodite zakone kako bi se ljudi zaštitili od zdravstvenih troškova koji vode u siromaštvo
- definirajte proračune za paket osnovnih zdravstvenih usluga dostupan svima
- uspostavite nacionalne programe javnog zdravstvenog sustava koji pokrivaju zdravstvene troškove cjelokupnog stanovništva i financiraju se nacionalnim porezima
- smanjite ili uklonite korisničke naknade onima kojima je najpotrebnije, uključujući osobe s niskim primanjima ili kroničnim stanjima.
Poruka za sve vlade je: financijska zaštita zdravlja je na Vama!
Izvješće o ženama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – stanje 11./2024.
Ovogodišnje izvješće o ženama s invaliditetom sadrži prikaze općih socidemografskih parametara te podatke o vrstama oštećenja, oštećenjima funkcionalnih sposobnosti i vrstama pomagala koje koriste žene s invaliditetom za Republiku Hrvatsku te za svaku županiju zasebno. Sve obrade iz ovog izvještaja provedene su s obzirom na stanje dana 19.11.2024. godine i u potpunosti su prilagođene novom načinu vještačenja, te nema mogućnosti za analizu podataka koji su se nekad prikupljali po starom načinu utvrđivanja invaliditeta. Iz navedenog razloga se ne može primjerice provesti obrada prema završenom stupnju obrazovanja i životnim uvjetima (Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom to nema kao obavezno polje prilikom vještačenja). Obrada podataka o vrstama pomagala koje koriste žene s invaliditetom provedena je sukladno dostavljenim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Izvješće je dostupno putem sljedeće poveznice: Izvješće o ženama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – stanje 11./2024.
Održana stručna edukacija za djelatnike KBC-a Rijeka „Načini ostvarivanja primjerenog kontakta i specifičnosti zdravstvene skrbi za osobe s invaliditetom“
U novom bolničkom kompleksu Kliničkog bolničkog centra Rijeka, lokalitet Sušak, 9. prosinca 2024. godine, održana je stručna edukacija „Načini ostvarivanja primjerenog kontakta i specifičnosti zdravstvene skrbi za osobe s invaliditetom“, namijenjena zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima KBC Rijeka, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Centra za zdravstvene sustave, politike i diplomaciju Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“.
Ispred pedesetak sudionika, predstavnici osoba s invaliditetom prenijeli su znanja i iskustva o praktičnim izazovima s kojima se susreću osobe s raznim oštećenjima i teškoćama u kontaktima sa zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima. Svim nazočnima uvodno su se obratili doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, dipl. ing., ravnatelj KBC Rijeka prof. dr. sc. Alen Ružić, dr. med., prof. dr. sc. Aleksandar Džakula, dr. med., sa Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Ana Došen, mag.eur.ps., predstavnica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske.
Na edukaciji su uz KBC Rijeka, Ureda pravobranitelja, HZJZ-a, ŠNZ „Andrija Štampar“, aktivno sudjelovali i predstavnici Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Saveza društava distrofičara Hrvatske, Hrvatskog saveza slijepih, Udruge za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja „Svitanje“, Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih osoba, Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba „Dodir“, Hrvatskog saveza za autizam, Udruge osoba s intelektualnim poteškoćama Srce Rijeka, Hrvatskih udruga paraplegičara i tetraplegičara i Saveza društava multiple skleroze Hrvatske.
Popis zabranjenih sredstava 2025
WADA je 25. rujna 2024., objavila Popis zabranjenih sredstava za 2025. godinu. Odobrio ga je Izvršni odbor WADA-e (ExCo) tijekom sastanka 12. rujna 2024., i stupa na snagu 1. siječnja 2025.
Popis je jedan od osam međunarodnih standarda koji su obvezni za sve potpisnice Svjetskog antidopinškog kodeksa (Kodeks). Određuje tvari i metode koje su zabranjene na i izvan natjecanja i koje su tvari zabranjene u određenim sportovima. Iako novi Popis stupa na snagu s 1. siječnjem 2025., ranija objava ima namjeru potaknuti sportaše, sportaševo prateće osoblje i sve dionike da se upoznaju sa “sažetkom izmjena” kako bi se izbjegla nenamjerna uporaba tvari i metoda koje su zabranjene u sportu za 2025.
Glavne izmjene za 2025. uključuju sljedeće:
- Daljnji primjeri dodani su sljedećim klasama tvari kako bi pomogli sportašima i ostalima koji na bilo koji način participiraju u sportu da bolje prepoznaju zabranjene tvari:
o S0. Neodobrene tvari,
o S4. Modulatori hormona i metabolizma,
o S5. Diuretici i maskirna sredstva, i
o S6. Stimulansi.
- Intervali doziranja formoterola su promijenjeni, iako najveća dnevna doza ostaje ista.
- Darivanje krvi i krvnih sastojaka, uključujući aferezu, više nije zabranjeno ako se provodi u ovlaštenom centru za prikupljanje.
- Hydrafinil je sada klasificiran kao nespecificirani stimulans.
- Pojašnjeno je da guanfacin nije zabranjena tvar.
- Beta-blokatori više nisu zabranjeni ni u jednoj disciplini skijanja i bordanja.
Da bi se tvar ili metoda dodala na Popis, mora se utvrditi da zadovoljava najmanje dva od sljedeća tri kriterija: 1. Ima potencijal poboljšanja sportske izvedbe 2. Predstavlja stvarni ili potencijalni zdravstveni rizik za sportaše 3. Nije u skladu s duhom sporta.
Popis se objavljuje tri mjeseca prije stupanja na snagu kako bi se sportaši, prateće osoblje sportaša i ostali dionici mogli upoznati s eventualnim izmjenama. U konačnici, sportaši su odgovorni za zabranjene tvari pronađene u njihovom tijelu i za zabranjene metode za koje je utvrđeno da su korištene.
Treba napomenuti da sportaši koji imaju legitiman medicinski razlog za korištenje zabranjene tvari ili metode koja se nalazi na Popisu mogu podnijeti zahtjev za terapijsko izuzeće (TUE) kako bi se utvrdilo ispunjavaju li kriterije navedene u Međunarodnom standardu za TUE (ISTUE). TUE program je rigorozan i neophodan dio natjecateljskog sporta i ima ogromno prihvaćanje od strane sportaša, liječnika i antidopinških dionika.
Obrazovni resursi – WADA je osigurala ili će osigurati obrazovne resurse kao dio svog Programa podrške implementaciji Kodeksa (CISP) kojem se može pristupiti na Agencijinoj platformi za obrazovanje i učenje o borbi protiv dopinga (ADEL). (WADA/V.B)
COVID-19 u Hrvatskoj (10.12.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 49. kalendarskom tjednu (tjedan od 2. do 8. prosinca 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 254 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 49. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
WADA otvara poziv za prijavu interesa za izbor predsjednika i potpredsjednika
Rok: petak 31. siječnja 2025
Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavljuje javni poziv za prikupljanje interesa za izbor neovisnog predsjednika i potpredsjednika Agencije (svibnju 2025.). Birat će se predsjednik i potpredsjednik Osnivačkog odbora Agencije (Odbor) te predsjednik i potpredsjednik Izvršnog odbora Agencije (ExCo) dva ključna tijela WADA-e za donošenje odluka. Mandati sadašnjeg predsjednika i potpredsjednika WADA-e istječu 31. prosinca 2025. Prema trenutnoj verziji Statuta WADA-e (lipanj 2023.)1, otvoreni izbori održat će se najmanje šest mjeseci prije završetka njihovog mandata. Odbor je odobrio izborni paket koji određuje četvrtak, 29. svibnja 2025. kao datum izbora. WADA-in statut i propisi o upravljanju ocrtavaju pravila koja se primjenjuju na Upravni odbor i ExCo, kao i na izbor predsjednika i potpredsjednika WADA-e.
POSTUPAK PRIJAVE
Prijave se trebaju poslati glavnom direktoru WADA-e u sjedištu WADA-e u Montrealu (c/o governance@wada-ama.org) najkasnije do petka, 31. siječnja 2025. do 17:00 EST (po montrealskom vremenu). Da bi bile uzete u obzir, sve prijave moraju sadržavati sljedeće:
ispunjen obrazac za prijavu, zajedno sa životopisom;
dva ispunjena obrasca za imenovanje, svaki potpisan od strane člana odbora, jednog iz 20 mjesta Olimpijskog pokreta i jednog iz 20 mjesta u javnim tijelima, kako je definirano u Statutu;
i ispunjenu Deklaraciju o neovisnosti, s popisom trenutnih relevantnih aktivnosti i pozicija.
Svaki obrazac primljen nakon gore navedenog roka ili koji nije u skladu s gore navedenim zahtjevima automatski će odgovarajuću prijavu učiniti neprihvatljivom.
PREGLED I PROVJERA KANDIDATA
Prijave će se podnijeti WADA-inom neovisnom Odboru za imenovanja, koji je odgovoran za pregled i provjeru kandidata za izbor predsjednika i potpredsjednika. Odbor za imenovanja dostavit će rezultate svog rada, uključujući relevantne dosjee, Odboru najkasnije do 28. ožujka 2025.
Razdoblje kampanje trajat će od 31. ožujka 2025., nakon što kandidate provjeri Odbor za nominacije i kad WADA javno objavi listu službenih kandidata, do dana prije izbora, tj. 28. svibnja 2025. Tijekom cijele kampanje razdoblja i do završetka izbora, svi kandidati moraju se pridržavati Pravila ponašanja navedenih u Uredbama o upravljanju.
OČEKIVANJA OD KANDIDATA
Pozicije predsjednika i potpredsjednika WADA-e zahtijevaju vještinu, neovisnost i snažnu predanost. Kvalificirani kandidati pozvani su da za više detalja pogledaju Zahtjeve za radno mjesto. Osim toga, kao što je gore spomenuto, kandidate moraju podržati dva člana odbora, jedan iz 20 mjesta Olimpijskog pokreta i jedan iz 20 mjesta javnih tijela.
Odbor će izabrati predsjednika i potpredsjednika za početni mandat od šest godina koji počinje 1. siječnja 2026. Predsjednik i potpredsjednik mogu se ponovno kandidirati za sljedeći mandat od tri godine. Svaki predsjednik ili potpredsjednik ne može biti dulje od devet godina na toj poziciji. U slučaju sadašnjeg predsjednika i potpredsjednika, oni se mogu kandidirati za ponovni izbor budući da će na kraju svog trenutnog mandata služiti šest godina. Ako budu ponovno izabrani, njihov novi i posljednji mandat trajat će samo tri godine.
Kandidati moraju ispunjavati WADA-ine kriterije operativne i osobne neovisnosti koji su na snazi u vrijeme podnošenja prijave i tijekom cijelog mandata, ako budu izabrani. Osim toga, izabrani predsjednik i potpredsjednik morat će ispunjavati kriterije organizacijske neovisnosti šest mjeseci prije nego što steknu pravo obnašanja dužnosti (razdoblje hlađenja) i tijekom svog mandata. U ovom slučaju, razdoblje hlađenja započet će 1. srpnja 2025.
OČEKIVANI VREMENSKI ZAHTJEV
Postoje tri sastanka ExCo godišnje (ožujak, rujan i studeni/prosinac), kao i jedan godišnji sastanak Upravnog odbora koji slijedi nakon posljednjeg sastanka ExCo. Osim godišnjih sastanaka, predsjednik i potpredsjednik mogu biti pozvani i putovati kako bi se sastali s dionicima WADA-e, uključujući predstavnike sportaša, nacionalnih i regionalnih antidopinških organizacija, svjetskih vlada i sportskog pokreta.
NADZORNIK IZBORA
U skladu s Uredbama o upravljanju, WADA-in Neovisni etički odbor odlučio je na svom virtualnom sastanku 13. studenoga 2024. nominirati neovisnu članicu Anu Tuiketei za nadzornika izbora. Ona će istražiti sve pritužbe vezane uz Pravila ponašanja kandidata i nadzirati izborni proces. Na kršenje Pravila ponašanja može se skrenuti pozornost nadzorniku izbora putem e-pošte na IEB.secretariat@wada-ama.org. Sva pitanja u vezi s ovim pozivom na interes ili procesom izbora predsjednika i potpredsjednika WADA-e trebaju se uputiti Jedinici za upravljanje WADA-e na governance@wada-ama.org. (V.B)
Foto: privatna arhiva
Korištenje ugljičnog monoksida
Predsjednik UCI-ja službeno je zatražio od WADA-e da zabrani korištenje ugljičnog monoksida
Mnogi WorldTour timovi koriste CO rebreathere kao dio visinske obuke
Nakon što je apelirao na Svjetsku antidopinšku agenciju (WADA) da zauzme stav o korištenju ugljičnog monoksida (CO) na godišnjem UCI Women’s WorldTour i WorldTour seminaru u studenom, UCI je poduzeo daljnje korake službeno pozivajući na zabranu njegove uporabe. Predsjednik UCI-ja David Lappartient podijelio je objavu na društvenim mrežama nakon sudjelovanja na sastanku Zakladnog odbora WADA-e u Rijadu, Saudijska Arabija. “U ime @UCI_cycling, službeno sam zatražio od WADA-e u pisanom obliku krajem studenog, nakon godišnjeg UCI Women’s WorldToura i UCI WorldToura, da zabrani korištenje ugljičnog monoksida u kontekstu profesionalnog biciklizma”, izjavio je Lappartient.
Upotreba ugljičnog monoksida (CO) otkrivena je tijekom Tour de Francea kada je primjećeno da su ga neki timovi koristili za poboljšanje visinskih treninga. Timovi kao što su Visma-Lease a Bike, UAE Team Emirates i Israel-Premier Tech koriste CO rebreathere za mjerenje i optimizaciju treninga svojih vozača na visini.
Vozači Tadej Pogačar i Jonas Vingegaard također su potvrdili da su povremeno koristili opremu za disanje. Nakon što su prvotno izjavili da ne planiraju tražiti zabranu rebreathera CO2, Pokret za vjerodostojni biciklizam (MPCC) je u listopadu snažno savjetovao da se ova tehnika ne koristi i predložila je da se na kraju zabrani. Detalo Health, tvrtka koja stoji iza rebreathera koje koristi više WorldTour timova, rekla je za cyclingnews da MPCC mora biti precizniji u pogledu zabrane onoga što traži.
Na godišnjem UCI seminaru u Nici, Francuska, sudionici su također upoznati s trenutnim saznanjima o učincima ponovljenog udisanja ugljičnog monoksida (CO). UCI je zatražio od vozača i timova da ne koriste “ponovljeno udisanje” smrtonosnog plina. (V.B)
Foto: privatna arhiva
Predstavljanje rezultata istraživanja o stanju u području ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske
Na tiskovnoj konferenciji održanoj danas u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu predstavljeni su rezultati znanstveno-istraživačkog projekta Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2023. Sudionicima su se uvodno obratili prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta Pilar, g. Željko Petković univ.spec.crim., pomoćnik ravnatelja HZJZ-a i prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica projekta. Rezultate je predstavila znanstvena voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Renata Glavak Tkalić, znanstvena savjetnica u Institutu Pilar.
Osnovni cilj istraživanja bio je prikupiti podatke o prevalenciji konzumacije sredstava ovisnosti u općoj populaciji i relevantnim podgrupama populacije. Riječ je o četvrtom istraživanju na ovu temu u općoj populaciji, a proveli su ga u suradnji Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Prvo istraživanje uporabe sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske proveo je Institut Pilar 2011. godine (Glavak Tkalić, Miletić, Maričić, Wertag, 2012), drugo 2015. godine (Glavak Tkalić, Miletić, Maričić, 2016), a treće u suradnji s HZJZ 2019. godine (Štimac Grbić i Glavak Tkalić, 2020). U svako od istraživanja bilo je uključeno gotovo 5000 sudionika, građana Republike Hrvatske, u dobi između 15 i 64 godine.
Koncepcija istraživanja temeljila se na metodološkim smjernicama Agencije Europske unije za droge (EUDA) i recentnim znanstvenim istraživanjima u području ovisnosti. S obzirom da je u sva četiri istraživanja korišteni istovjetni koncept istraživanja i metodologija, omogućena je analiza trendova uporabe sredstava ovisnosti u općoj populaciji RH kao i međunarodna usporedivost epidemiološkog stanja u području zlouporabe sredstava ovisnosti. U ovo istraživanje uključeno je i ispitivanje stanja u području ponašajnih ovisnosti – igranja igara na sreću, videoigara i društvenih mreža. Publikacija s detaljnim rezultatima istraživanja bit će objavljena sljedeće godine, te će biti dostupna na mrežnim stranicama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
STANJE U PODRUČJU OVISNOSTI 2023. GODINE
DUHAN
- U vrijeme istraživanja duhan je pušilo 37.9% odraslih1 i 38.1% mlađih odraslih2.
- Muškarci su pušili češće od žena (42.8% muškaraca i 33% žena).
- Najviše pušača bilo je u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (42.5%) i između 35 i 44 godine (40.8%).
ELEKTRONIČKE CIGARETE (E-CIGARETE, UREĐAJI ZA ZAGRIJAVANJE DUHANA)
- E-cigarete i/ili uređaje za zagrijavanje duhana u trenutku istraživanja koristilo je 12% odraslih I 19.3% mlađih odraslih, odnosno gotovo svaka peta mlađa odrasla osoba koristila je e-cigarete i/ili uređaje za zagrijavanje duhana.
ALKOHOL
- U godini koja je prethodila istraživanju neko alkoholno piće konzumiralo je 77.7% odraslih i 82.4% mlađih odraslih.
- Muškarci su godini koja je prethodila istraživanju pili alkohol češće nego žene (84% muškaraca i 71.3% žena).
- U svim dobnim skupinama prevalencija konzumacije alkohola u godini koja je prethodila istraživanju bila je iznad 65%, a najveća je bila u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (85.1%).
LIJEKOVI
- U godini koja je prethodila istraživanju sedative ili trankvilizatore je uzimalo 22% odraslih i 13.5% mlađih odraslih.
- Prevalencija uzimanja sedativa ili trankvilizatora u godini koja je prethodila istraživanju bila je veća kod žena (25.6%) nego kod muškaraca (18.3%).
- Najveća prevalencija konzumacije sedativa ili trankvilizatora u godini koja je prethodila istraživanju utvrđena je u dobnoj skupini između 55 i 64 godine (35.2%).
ILEGALNE DROGE
- Barem jednom u životu neku ilegalnu drogu uzelo je 26% odraslih i 37.3% mlađih odraslih. Najveća prevalencija uzimanja bilo koje ilegalne droge barem jednom u životu utvrđena je u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (42.4%). Znatno više odraslih muškaraca nego žena uzelo je neku ilegalnu drogu barem jednom u životu (32.5% muškaraca naspram 19.6% žena), odnosno svaki treći muškarac i svaka peta žena.
- U posljednjih godinu dana 9.9% odraslih uzimalo je neku ilegalnu drogu, odnosno svaka deseta odrasla osoba te 18.3% mlađih odraslih, odnosno gotovo svaka peta mlađa odrasla osoba.
- Najčešće korištena ilegalna droga bio je kanabis. Barem jednom u životu kanabis je konzumirala svaka četvrta odrasla osoba (24.6%) i više od trećine mlađih odraslih (35.9%). Najveća životna prevalencija konzumacije kanabisa utvrđena je u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (40.6%), a znatno češće su ga uzimali muškarci (30.6%) nego žene (18.5%).
- Kanabis je u godini koja je prethodila istraživanju uzimalo 8.8% odraslih i 16.6% mlađih odraslih. Najveće prevalencije uzimanja kanabisa u posljednjih godinu dana utvrđene su u dobnim skupinama između 15 i 24 godine (18%) i između 25 i 34 godine (15.4%).
- Životne prevalencije uzimanja ilegalnih droga osim kanabisa bile su do 6% (kokaina 5.8%, amfetamina 4.5%, ecstasya 4.5%, LSD-a 2.1%, heroina 0.7% i metaamfetamina 0.4%.
- Najčešće uzimana ilegalna droga osim kanabisa, u godini koja je prethodila istraživanju, bio je kokain, kojeg je uzimalo 2.6% odraslih i 4.2% mlađih odraslih. Kokain su češće uzimali muškarci nego žene (3.9% muškaraca i 1.2% žena). Najveće prevalencije uzimanja kokaina utvrđene su u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (4.6%), između 35 i 44 godine (3.9%) i između 15 i 24 godine (3.6%).
„NOVE DROGE“
- Životna prevalencija uzimanja bilo koje „nove droge“ među odraslima bila je 1.8%, dok je među mlađim odraslima bila 3.4%. Najveća životna prevalencija uzimanja bilo koje „nove droge“ utvrđena je u najmlađoj dobnoj skupini, između 15 i 24 godine (3.8%).
IGRE NA SREĆU
- Oko trećine odraslih (32.8%) i mlađih odraslih (33.4%) igralo je igre na sreću u godini koja je prethodila istraživanju.
- Prevalencija igranja igara na sreću u godini koja je prethodila istraživanju utvrđena bila je veća kod muškaraca (40.5%) nego kod žena (25.3%).
- Najveća prevalencija igranja igara na sreću u posljednjih godinu dana utvrđena je u dobnim skupinama između 35 i 44 godine (35.8%) i između 25 i 34 godine (34.8%).
- U mjesecu koji je prethodio istraživanju najčešće igrane igre na sreću među odraslima bile su Eurojackpot (9.8%), loto (7.8%) i kladioničke igre (6.6%) te lutrija odnosno srećke (5.7%).
VIDEOIGRE
- Prevalencija igranja videoigara u godini koja je prethodila istraživanju bila je 29.6% među odraslima i 52.7% među mlađim odraslima.
- Muškarci su igrali videoigre češće od žena (37.2% muškaraca i 22.1% žena).
- Najveća prevalencija igranja videoigara u posljednjih godinu dana utvrđena je u dobnoj skupini između 15 i 24 godine (65.6%).
- Na razini populacije najčešće su se igrale „ležerne videoigre“ (npr. igre kartama) – 8%, zatim sportske igre (npr. FIFA) -3.8%. Slijede strateške igre, avanture i pucačke igre (do 2.5% na razini opće populacija). Videoigre je najviše odraslih igralo na mobilnom telefonu (12%), dok su mlađi odrasli podjednako igrali na mobitelu i računalu (oko 17%).
DRUŠTVENE MREŽE
- Prevalencija korištenja društvenih mreža u godini koja je prethodila istraživanju bila je 78.3% među odraslima i 95.4% među mlađim odraslima.
- Žena su koristile društvene mreže nešto češće od muškaraca (81.1% žena i 75.6% muškaraca).
- Najveća prevalencija korištenja društvenih mreža u posljednjih godinu dana utvrđena je u dobnoj skupini između 15 i 24 godine (97.3%).
- U mjesecu koji je prethodio istraživanju najviše odraslih je koristilo Facebook (40.9%), zatim Instagram (19.9%) i TikTok (9.6%), dok su mlađi odrasli su najviše koristili Instagrama (41%), potom Facebooka (23.8%) i TikToka (20.4%).
ANALIZA TRENDOVA
Analizom trendova uporabe sredstava ovisnosti na temelju baza podataka iz četiri istraživanja uporabe sredstava ovisnosti u općoj populaciji provedena na reprezentativnom uzroku građana Republike Hrvatske u dobi između 15 i 64 godine, iz 2011. (N=4756), 2015. (N=4992), 2019. godine (N=4994) i 2023. godine (N=4988) utvrđeni su sljedeći glavni nalazi:
- Između 2011. i 2023. godine među odraslima (u dobi između 15 i 64 godine) utvrđen je uzlazni trend uporabe duhana, alkohola, sedativa i trankvilizatora, bilo koje ilegalne droge te kanabisa, ecstasya, i kokaina. Relativno najveći porast uporabe između 2011. i 2023. godine kod odraslih utvrđen je za uporabu kokaina. Nije utvrđena značajna razlika između 2011. i 2023. godine u prevalenciji uzimanja amfetamina, LSD-a i heroina.
- Između 2019. i 2023. godine među odraslima utvrđen je uzlazni trend uporabe sedativa i trankvilizatora i silazni trend uporabe alkohola. Nije utvrđena značajna razlika između 2019. i 2023. godine u prevalenciji svih ostalih ispitivanih sredstava ovisnosti. Ti rezultati ukazuju na usporavanje ili obrtanje trenda rasta uporabe sredstava ovisnosti među odraslima, s iznimkom uporabe sedativa i trankvilizatora.
- Među mlađim odraslima (u dobi između 15 i 34 godine) između 2011. i 2023. godine došlo je do porasta uporabe sedativa i trankvilizatora, uporabe bilo koje ilegalne droge kao i kanabisa, ecstasya, i kokaina. Relativno najveći porast uporabe između 2011. i 2023. godine kod mlađih odraslih utvrđen je za uporabu kokaina. Nije utvrđena značajna razlika između 2011. i 2023. godine u prevalenciji uporabe duhana i alkohola te uzimanja amfetamina, LSD-a i heroina.
- Između 2019. i 2023. među mlađim odraslima utvrđen je uzlazni trend uporabe sedativa i trankvilizatora i silazni trend uporabe duhana, alkohola i kanabisa, međutim utvrđene prevalencije uporabe su i dalje vrlo visoke. Nije utvrđena značajna razlika između 2019. i 2023. godine u prevalenciji svih ostalih ispitivanih sredstava ovisnosti, što, kao i kod odraslih, ukazuje na usporavanje ili obrtanje trenda rasta uporabe sredstava ovisnosti, s iznimkom uporabe sedativa i trankvilizatora.
1Termin „odrasli“ odnosi se na sudionike u dobi između 15 i 64 godine.
2Termin „mlađi odrasli“ odnosi se na sudionike u dobi između 15 i 34 godine.
Izvješće o smrtnosti prema listi odabranih uzroka smrti u 2023.
U izvješću su za Hrvatsku i županije za 2023. godinu prikazani uzroci smrti razvrstani prema tabličnom popisu uzroka smrti Eurostat-a (Causes of Death, „European Shortlist“) u koji je dodan COVID-19.
Cijelo izvješće možete pogledati OVDJE.
Poziv na testiranje – 1.9. Nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.9. Nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje
Poziv na testiranje – 2.8. Nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.8. Nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje
Poziv na testiranje – 2.4. Molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mikrobiologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme od 2 godine za radno mjesto 2.4. Molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje
Poziv na testiranje – 1.10. Biolog u zdravstvu koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.10. biolog u zdravstvu koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju.
Više pogledaj ovdje
Poziv na testiranje – 1.11. Molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mikrobiologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.11. molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje
Poziv na testiranje – 1.7. Nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.7. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje
Poziv na razgovor -1.12. Zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje
Poziv na razgovor – 2.3. Zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme od 18 mjeseci za radno mjesto zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje
Poništenje dijela natječaja od 13. studenog 2024.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 13. studenog 2024.
Više pogledajte ovdje