Sport za sve generacije – Europski tjedan sporta 2025.
U sklopu obilježavanja Europskog tjedna sporta od 23. – 30.09.2025. godine Služba za promicanje zdravlja sudjelovala je na tri događaja.
Dana 23.9. povodom otvaranja EU tjedna sporta tim HZJZ-a proveo je savjetovanje građana o zdravim stilovima života i pomoću dijagnostičke vage ponudio analizu statusa tijela na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Upoznali smo građane s Nacionalnim programom „Živjeti zdravo“ i našim aktivnostima te ih pozvali da nas posjete u našem savjetovalištu. Ni loše vrijeme i kiša nisu uspjeli spriječiti dobru posjećenost.
Dana 24.9. na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je „Poligon zdravlja“ i predavanje „Tvrtka prijatelj zdravlja i sporta”. Na predavanju i Poligonu je sudjelovalo 35 djelatnika SFZG. Uvodno se obratio Dekan Stomatološkog fakulteta prof.dr.sc. Marin Vodanović. Nakon toga je prof.dr.sc. Antonija Balenović (HZJZ) održala predavanje u kojem je predstavila Nacionalni program „Živjeti zdravo“, postupak provedbe evaluacije i edukacije za dobivanje certifikata „Tvrtka prijatelj zdravlja“. Kao uvod u Poligon zdravlja i predstojeću aktivnost turnira u stolnom tenisu (koju je vodila Irena Vadjon, prof. kineziolog) Slaven Krtalić (HZJZ) proveo je aktivnost „Svakodnevno vježbanje na radnom mjestu“.
U okviru „Poligona zdravlja“ provedene su sljedeće aktivnosti:
- kutak za administraciju
- kutak za mjerenje krvnog tlaka
- kutak za mjerenje tjelesne mase – analiza sastava tjelesne mase na dijagnostičkoj vagi
- kutak za savjetovanje o važnosti pravilne prehrane
- kutak za mentalno zdravlje – mjerenje raspoloženja uz savjetovanje sa stručnjacima
- kutak ostati/postati nepušač – mjerenje ugljičnog monoksida kod pušača i nepušača
Predstavljena su i Savjetovališta Službe za Promicanje Zdravlja te podijeljeni promotivni materijali.
Dana 26.9. u OŠ Malešnica, s učenicima 1.a razreda, tim HZJZ-a je provedbom aktivnosti „Svakodnevno 10 minutno tjelesno vježbanje“ i „Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece“ obilježio EU tjedan sporta. Prije provedbe aktivnosti smo u razredu razgovarali s učenicima te objasnili razlog dolaska i naglasili važnost redovite tjelesne aktivnosti kao jednog od zdravih stilova života.
Pomoću navedenih aktivnosti uspjeli smo senzibilizirati, informirati i educirati pripadnike svih dobnih skupina o zdravim stilovima života.
Obilježili smo Međunarodni dan starijih osoba
Povodom Međunarodnog dana starijih osoba (1. listopada) i Mjeseca starijih osoba, Hrvatski zavod za javno zdravstvo pridružio se obilježavanju s ciljem podizanja svijesti o značaju starijih osoba u društvu i važnosti očuvanja njihovog zdravlja, samostalnosti i kvalitete života. U tu svrhu posadili smo stablo lipe – koja simbolizira toplinu, brigu i povezanost generacija.
U Hrvatskoj, kao i diljem svijeta, udio osoba starije životne dobi kontinuirano raste. Ovaj demografski trend ističe potrebu za jačanjem javnozdravstvenih programa koji potiču zdravo i aktivno starenje, sprječavanje kroničnih bolesti te promicanje mentalnog zdravlja i socijalne uključenosti.
HZJZ, kroz svoje stručne službe i nacionalne programe, razvija i provodi preventivne mjere, edukacije i istraživanja koja pomažu u očuvanju zdravlja starijih osoba. Poseban naglasak stavlja se na:
• poticanje redovite tjelesne aktivnosti i pravilne prehrane,
• prevenciju i rano otkrivanje kroničnih bolesti,
• promicanje mentalnog zdravlja i socijalne povezanosti,
• edukaciju o sigurnosti u domu i sprječavanju padova.
„Društvo koje brine o svojim starijima, brine i o vlastitoj budućnosti.“ – podsjetnik je to da su starije osobe čuvari iskustva, tradicije i mudrosti, ali i važan dio sadašnjosti na koju svi možemo utjecati.
Ovi ciljevi u skladu su s Desetljećem zdravog starenja 2021.–2030., globalnom inicijativom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja potiče zajedničko djelovanje vlada, organizacija i zajednica kako bi se starijim osobama omogućilo duže, zdravije i aktivnije življenje. WHO naglašava četiri ključna područja djelovanja:
• promicanje zdravog starenja u svim okruženjima,
• prilagodbu zdravstvenih sustava potrebama starijih osoba,
• osiguravanje dugotrajne skrbi i podrške,
• borbu protiv stereotipa i diskriminacije povezanih sa starošću.
Međunarodni dan i mjesec starijih osoba prilika su da podsjetimo na doprinos starijih generacija te da zajedno radimo na stvaranju okruženja koje im omogućuje dostojanstveno, zdravo i aktivno starenje.
HZJZ će i dalje, u suradnji s partnerima, provoditi i unaprjeđivati javnozdravstvene programe usmjerene na zaštitu i unapređenje zdravlja starije populacije – za društvo u kojem starost znači kvalitetan i ispunjen život.
Fotogalerija:
Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u 2024. godini
Podaci o osobama na liječenju zbog ovisnosti o psihoaktivnim tvarima ili njihove zlouporabe prikupljaju se, obrađuju i analiziraju u Registru ovisnosti, koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prate se podaci ne samo o liječenima zbog ovisnosti o opioidima, već o svima koji su ušli u tretman zbog problema uporabe droge, bez obzira na vrstu droge i punoljetnost osobe.
U 2024. godini na liječenje je došlo 5.904 osoba, od toga 4.489 osoba zbog opioida kao glavnog sredstva ovisnosti (76 %), a 1.415 osoba zbog neopijata (24 %). Osobe srednje dobi s opioidima kao glavnim sredstvom ovisnosti i dalje predstavljaju najveću skupinu u tretmanu, što je pokazatelj njihove izražene potrebe za liječenjem i duljeg zadržavanja u sustavu liječenja, no istodobno se kod mlađih dobnih skupina bilježi porast zahtjeva za liječenjem zbog uporabe kanabinoida, kokaina i amfetamina.
Podaci ukazuju na trend smanjenja broja onih koji prvi put ulaze u tretman, osobito u slučaju ovisnosti o opioidima. U 2024. godini, od ukupno 689 prvi put liječenih, 123 osobe liječene su zbog opioidne ovisnosti (17,9 %), a njih 566 (82,1 %) zbog uporabe neopijata.
Prema podacima o spolu i dobi liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu liječenih osoba čine muškarci (omjer 4,7:1). Od ukupnog broja liječenih osoba bilo je 4.865 muškaraca (82,4 %) i 1.039 žena (17,6 %).
Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina. Prosjek godina za žene bio je 39,7, a za muškarce 42,2 godine.
Za čitavu Hrvatsku stopa liječenih iznosi 242,3 na 100.000 stanovnika dobi od 15 do 64 godine. U sedam županija, uključujući i Grad Zagreb, stopa liječenih osoba viša je od prosjeka Hrvatske. To su: Zadarska županija (544,1), zatim Istarska (525,0), Šibensko-kninska (427,4), Primorsko-goranska (348,7), Splitsko-dalmatinska (313,6), Dubrovačko-neretvanska (299,4) i Grad Zagreb (296,4).
Analiza životnih uvjeta pokazuje da obitelj i dalje ima važnu ulogu u procesu liječenja. Najviše liječenih živi s primarnom obitelji – 2.329 osoba (39,4 %), što je češće kod muškaraca nego kod žena. U 2024. godini 40 % liječenih imalo je djecu, a roditeljstvo je znatno češće među ženama (53,3 %) nego muškarcima (37,2 %). Evidentirano je i 638 osoba (10,8 %) koje žive s drugim korisnicima psihoaktivnih tvari.
Ključnu ulogu u ranom prepoznavanju problema i poticanju na liječenje i dalje ima neposredno okruženje osobe, najviše obitelj (57,6 %), u manjoj mjeri prijatelji (13,7 %) i policija (10,1 %), dok zdravstveni i obrazovni sustav te poslodavci rjeđe prvi prepoznaju problem.
Najveći broj osoba na liječenje se javio samoinicijativno (59,2 %), liječnici primarne zdravstvene zaštite bili su drugi najčešći izvor upućivanja (14,2 %), a obitelj treći izvor (7,7 %). Roditelji češće saznaju za problem u ranim fazama kod korisnika kanabinoida, stimulansa i kokaina koji su ušli u tretman, dok se problemi vezani uz heroin često otkrivaju kasnije ili uopće ne dođu do znanja obitelji.
Među liječenima zbog ovisnosti o heroinu, 31,7 % je pozitivno na hepatitis C, a 3,5 % na hepatitis B. Udio HIV pozitivnih osoba već je dulji niz godina nizak i stabilan, a za 2024. godinu iznosi 0,2 %. To se može pripisati trajnoj edukaciji, dobroj obaviještenosti, modernoj farmakoterapiji, radu centara za savjetovanje te programu zamjene igala i šprica.
Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj u 2024. godini možete pogledati i preuzeti OVDJE (PDF, 1.1 MB).
COVID-19 u Hrvatskoj (30.9.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 39. kalendarskom tjednu (tjedan od 22. do 28. rujna 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 1338 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 39. kalendarskom tjednu zabilježene su dvije prijave smrtnih ishoda od COVID-19 koji su nastupili u tjednu ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Stručni skup “Burnout u fokusu: Multidisciplinarni stručni skup o prevenciji, dijagnostivi i tretmanu burnouta”
Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo organizira stručni skup „Burnout u fokusu: Multidisciplinarni stručni skup o prevenciji, dijagnostici i tretmanu burnouta“, koji će se održati 10. listopada u dvorani Tribine grada Zagreba, Kaptol 27, Zagreb.
Glavni cilj stručnog skupa jest produbiti razumijevanje burnouta iz različitih perspektiva: liječnika obiteljske medicine, psihijatra, psihologa, stručnjaka medicine rada te menadžera ljudskih resursa. Naglasak će biti na sagledavanju burnouta kao složenog problema te na poticanju zajedničkih napora usmjerenih na njegovu prevenciju.
Kome je namijenjen stručni skup?
Stručni skup namijenjen je stručnjacima iz područja javnog zdravstva, psihologije, medicine rada, menadžmenta ljudskih resursa te svim ostalim dionicima koji se u svom radu susreću s izazovima mentalnog zdravlja na radnom mjestu.
Prijava i program
Prijava na stručni skup obavezna je, a prijaviti se možete putem e-pošte izobrazba@hzjz.hr.
Program stručnog skupa dostupan je na poveznici.
Za dodatne informacije možete se obratiti organizatorima putem e-pošte: barbara.raguz@hzjz.hr
petra.bekavac@hzjz.hr
Veselimo se vašem dolasku!
Službena posjeta g. Alexisa Goosdeela, izvršnog direktora EUDA-e Republici Hrvatskoj, Zagreb, 25. i 26. rujna 2025. godine
U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 25. i 26. rujna 2025. godine u službenoj posjeti Republici Hrvatskoj boravio je g. Alexis Goosdeel, izvršni direktor Agencije Europske unije za droge (EUDA). Nakon više od dva desetljeća intenzivne stručne suradnje, ovo je bio njegov posljednji službeni posjet u okviru drugog mandata na čelu Agencije.
Glavna svrha posjete bila je predstavljanje koncepta pripravnosti i mogućnosti njegova razvoja u Republici Hrvatskoj. EU se danas suočava s izuzetno kompleksnim, promjenjivim i nepredvidivim tržištem droga, koje se velikim dijelom odvija u virtualnom okruženju i teško je za praćenje.
Prvoga dana posjeta, 25. rujna, u Hrvatskom saboru održana je tematska sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, posvećena izazovima suvremenih tržišta droga i razvoju koncepta pripravnosti. Uz ravnatelja Agencije Europske unije za droge (EUDA) g. Alexisa Goosdeela, na sjednici su sudjelovali pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., savjetnica ministrice zdravstva gđa Danica Kramarić, dr. med, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a g. Željko Petković te predstavnik Ravnateljstva policije g. Tomislav Štambuk. Na sjednici su predstavljeni aktualni trendovi i izazovi u Hrvatskoj, iskustva iz europske prakse te smjernice za daljnje jačanje nacionalnog odgovora. Doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med. upozorio je na porast uporabe kokaina i sve složenije obrasce konzumacije droga, dok je gđa Danica Kramarić, dr. med. predstavila Nacionalnu strategiju djelovanja na području ovisnosti do 2030. godine i pripadajući Akcijski plan do 2026. godine. G. Željko Petković predstavio je aktualne trendove na području problematike droga, kao i projekte HZJZ-a., a g. Tomislav Štambuk naglasio je kako je kriminalitet povezan s drogama jedna od najvećih prijetnji sigurnosti. Ravnatelj EUDA-e g. Goosdeel istaknuo je kako se od osnutka nove Agencije u srpnju 2024. godine posebno naglašava važnost pojačane budnosti i spremnosti na moguće značajne prijetnje, kao i potreba za proaktivnim pristupom u predviđanju i pravovremenom odgovoru na nove rizike. Pripravnost se temelji na zajedničkom djelovanju svih država članica i uključuje jačanje nacionalnih kapaciteta za pravodobno prepoznavanje javnozdravstvenih i sigurnosnih rizika, kao i promptno izvještavanje EUDA-e. U praksi to znači unaprjeđenje forenzičkih i toksikoloških kapaciteta te primjenu metoda praćenja tržišta droga u stvarnom vremenu, uključujući analize korištenog pribora za injektiranje, bioloških uzoraka pacijenata, post mortem uzoraka, otpadnih voda te droga prikupljenih od konzumenata.
U nastavku, održan je Dijalog na visokoj razini na temu pripravnosti na nove prijetnje u području problematike droga na kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ministarstva financija te Ministarstva vanjskih i europskih poslova, na dužnosničkoj i operativnoj razini. Rasprava je bila usmjerena na jačanje međusektorske suradnje i koordinaciju između javnozdravstvenih i sigurnosnih sustava, a g. Goosdeel predstavio je koncept “Djelovati danas, predviđati sutra” kao okosnicu europske pripravnosti na nove prijetnje. Dijalog je omogućio razmjenu iskustava te identificirao ključne smjernice za unaprjeđenje nacionalnih dogovora na nove prijetnje.
Drugog dana posjeta, 26. rujna, u Opatiji je održan tematski sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici ustanova Primorsko-goranske županije zaduženi za provedbu programa suzbijanja zlouporabe droga. Rasprava se usredotočila na operacionalizaciju koncepta pripravnosti u lokalnoj zajednici i jačanje suradnje među institucijama Predstavljeni su programi koji se u ovom području provode na razini županije, a zaključno je istaknuta važnost lokalne razine u razvoju održivog i sveobuhvatnog odgovora na izazove vezane uz problematiku droga.
Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2024. godini
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), mortalitetna statistika je jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka. Mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, kreiranje zdravstvenih politika, evaluaciju nacionalnih zdravstvenih programa te za regionalnu i međunarodnu usporedbu.
Prve rezultate Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj 2024. godine možete pročitati OVDJE.
25. godišnjica Svjetskog dana srca
Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna, ove godine dvadeset i petu godinu za redom. Obilježavanje je pokrenuto zbog podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB) i važnosti brige o zdravlju svog srca.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja je: ”Ne propusti niti jedan otkucaj”, kako bi se upozorilo na činjenicu da ljudi diljem svijeta prerano umiru od kardiovaskularnih bolesti, uskraćujući sebi i svojim najmilijima dragocjene zajedničke trenutke.
Svjetska kardiološka federacija (WHF) upozorava kako će jedna od pet osoba umrijeti prerano zbog kardiovaskularnih bolesti (KVB), koje odnose više života nego zajedno rak i kronične bolesti dišnog sustava. Ipak, do 80 % slučajeva bolesti srca i moždanog udara može se spriječiti.
Kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce i/ili krvne žile. Mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres. Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Najčešće su koronarna bolest srca i infarkt miokarda (srčani udar), cerebrovaskularni inzult (moždani udar) te hipertenzija koja je zasebna bolest, ali i čimbenik rizika za druge KVB.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu.
I u Hrvatskoj su KVB već desetljećima vodeći uzrok smrtnosti.
U 2024. godini od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj je umrlo 20 341 osoba, odnosno 39,8 % od ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su KVB uzrok smrti 44,1 % umrlih žena (11 409) te 35,4 % umrlih muškaraca (8 932). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 11,6 % (5 321) i hipertenzivne bolesti s udjelom od 10,4 % (5 321) u ukupnom mortalitetu.
Iako je zadnjih skoro dvadeset godina u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, one i nadalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola, a uzrok su i 24 % svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života). U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 591,7/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja.
Unatoč dobro poznatim dobrobitima kretanja za tjelesno i mentalno zdravlje, mnogi ih i dalje zanemaruju. Redovita tjelesna aktivnost – već 30 minuta dnevno – može spriječiti velik broj slučajeva kardiovaskularnih bolesti, no čak trećina odraslih osoba nije dovoljno aktivna. Rezultati posljednjeg EHIS istraživanja za Hrvatsku ukazuju kako tek 19,5 % ispitanika zadovoljava smjernice SZO-a o aerobnoj tjelesnoj aktivnosti (provode aerobnu TA barem 150 minuta tjedno), a 15,7 % ih se pridržava smjernica SZO-a o tjelesnoj aktivnosti za jačanje mišića, tj. provodi tjelesnu aktivnost za jačanje mišića barem 2 puta tjedno.
Povodom 25. obljetnice Svjetskog dana srca, Svjetska kardiološka federacija poziva nas da tijekom rujna svakodnevno odvojimo 25 minuta za tjelesnu aktivnost – kako bismo unijeli pozitivne promjene u svoj život i zaštitili zdravlje svog srca.
Također se i ove godine prikupljaju potpisi peticije za donošenje akcijskog plana borbe protiv kardiovaskularnih bolesti koji će se predstaviti na sastanku Ujedinjenih naroda o nezaraznim bolestima 2025. godine, te potaknuti čelnike država na donošenje hrabre političke deklaracije.
Peticija se nalazi na poveznici: Sign Our Petition – World Heart Federation
Izvori:
World Heart Day 2025 – Global Action for Heart Health | WHF
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cardiovascular-diseases-(cvds)
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/07/EHIS-Osnovni-pokazatelji-1.pdf
Doping u Keniji: uznemirujuće, 400 suspenzija u 9 godina! Sada je red na Dianu Chepkorir
Još jedan slučaj potresa kenijsku atletiku: Dianu Chepkorir (23) suspendirala je Jedinica za integritet atletike (AIU) zbog kršenja antidopinških pravila. Sportašica je otkrivena putem biološke putovnice.
Chepkorir je dospjela na naslovnice zbog pobjede na 10 km Castellona, istrčane za impresivnih 29:56. Međutim, sada je pred teškom optužbom: upotrebom zabranjenih tvari ili metoda.
Najuznemirujuća činjenica je ta da je od 2016. oko 400 kenijskih sportaša suspendirano zbog kršenja antidopinških pravila; manipulacija s biološkom putovnicom ili nepronalaženje sportaša prema prijavljenom mjestu boravka (Podaci o lokaciji). U posljednjih 9 godina bilo je najmanje 400 potvrđenih slučajeva dopinga. Broj koji se više ne može zanemariti.
Pitanje je neizbježno: jesu li to izolirani slučajevi ili sustav koji je izgubio kontrolu? I iznad svega, koliko ova kriza opterećuje kredibilitet zemlje koja je desetljećima dominirala u cross-country utrkama?
Imena koja imaju težinu: najpoznatiji suspendirani Kenijci
Posljednjih godina na popisu kenijskih sportaša suspendiranih zbog dopinga nalaze se istaknuta imena:
Ruth Jebet – olimpijska pobjednica u utrci na 3000 metara s preponama, diskvalificirana zbog korištenja EPO-a.
Asbel Kiprop – olimpijsko zlato na 1500 metara, suspenzija za EPO.
Jemima Sumgong – pobjednica olimpijskog maratona u Riju 2016., diskvalificirana na osam godina.
Wilson Kipsang – bivši svjetski rekorder u maratonu, suspendiran zbog ometanja rada dopinških kontrolara.
Elijah Manangoi – svjetski prvak na 1500 metara, suspendiran zbog nedostupnosti za testiranje izvan natjecanja.
Ovi slučajevi ne samo da su uzdrmali svijet atletike, već su također doveli u pitanje vjerodostojnost sustava koji je godinama proizvodio prvake.
AIU i World Athletics pojačali su kontrole, ali problem se čini strukturnim. Potrebna im je kulturna promjena, a ne samo represivna. (V.B)
WADA zabranjuje upotrebu ugljičnog monoksida u nedijagnostičke svrhe
Svjetska antidopinška agencija (WADA) od sljedeće će godine na Popis zabranjenih sredstava dodati nedijagnostičku upotrebu ugljičnog monoksida. Plin se koristi u niskim dozama kako bi se pomoglo u mjerenju ključnih krvnih pokazatelja kod sportaša, posebno razine hemoglobina, ali bilo je prijedloga da se ponovljeno udisanje može koristiti za poboljšanje sportskih izvedbi. Međunarodni biciklistički savez (UCI) zabranio je upotrebu ugljičnog monoksida izvan medicinske ustanove, a u priopćenju za javnost u srijedu (24.rujna) WADA je izjavila da bi njegova upotreba mogla povećati eritropoezu – proces stvaranja novih crvenih krvnih stanica.
„Upotreba ugljičnog monoksida u dijagnostičke svrhe, poput mjerenja ukupne mase hemoglobina ili određivanja plućnog difuzijskog kapaciteta nije zabranjena“, dodala je WADA. „Trenutna formulacija odabrana je kako bi se razlikovala nezakonita upotreba od unosa koji je rezultat prirodnih procesa izgaranja (npr. pušenje), okoliša (npr. ispušni plinovi) ili dijagnostičkih postupaka.“ Istraga objavljena na web stranici Escape Collective tijekom ovogodišnjeg Tour de Francea tvrdi da je nekoliko timova koristilo uređaje za rebreather ugljičnog monoksida kako bi optimizirali trening na visini. (V.B)
Popis zabranjenih sredstava 2026
Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavila je Popis zabranjenih sredstava (Popis) za 2026. godinu koji je odobrio Izvršni odbor WADA-e (ExCo) na sastanku 11. rujna 2025., a stupa na snagu 1. siječnja 2026. Također objavljuje: • Sažetak glavnih izmjena i objašnjenja za 2026. godinu u usporedbi s Popisom iz 2025.; i
• Program praćenja za 2026. godinu koji uključuje tvari koje nisu na Popisu, ali koje WADA želi pratiti kako bi otkrila potencijalne obrasce zlouporabe u sportu.
Popis je jedan od osam međunarodnih standarda koji su obvezni za sve potpisnike Svjetskog antidopinškog kodeksa (Kodeks). Određuje koje su tvari i metode zabranjene i na natjecanju i izvan njega te koje su tvari zabranjene u određenim sportovima.
Velike izmjene za 2026. godinu
Kako je navedeno u Sažetku glavnih izmjena i objašnjenjima za 2026. godinu, glavne izmjene za 2026. godinu uključuju sljedeće:
• Dodani su daljnji primjeri ili pojašnjenja sljedećim klasama tvari kako bi se sportašima i njihovoj pratnji pomoglo da bolje identificiraju zabranjene tvari: S1. Anabolički agensi, S2. Peptidni hormoni, faktori rasta, srodne tvari i mimetici, S4. Hormonski i metabolički modulatori i S6. Stimulansi.
• Intervali doziranja salmeterola su promijenjeni kako bi se izbjegli potencijalni ergogeni učinci, iako maksimalna dnevna isporučena doza ostaje ista.
• Dano je više detalja o zabrani vađenja krvi i krvnih komponenti.
• Nedijagnostička uporaba ugljičnog monoksida (CO) dodana je Zabranjenim metodama kao novi odjeljak, M1.4. Uporaba ugljičnog monoksida u dijagnostičke svrhe, poput mjerenja ukupne mase hemoglobina ili određivanja plućnog difuzijskog kapaciteta, nije zabranjena.
• Stanične komponente (npr. jezgre i organele poput mitohondrija i ribosoma) dodane su postojećoj zabrani uporabe normalnih ili genetski modificiranih stanica.
• U Tablici ispiranja glukokortikoida pojašnjeno je da uporaba formulacija s produljenim oslobađanjem može rezultirati detektabilnim razinama glukokortikoida nakon razdoblja ispiranja zbog produljene sistemske apsorpcije.
WADA vodi godišnji proces revizije Popisa, počevši s prvim sastankom u siječnju i završavajući objavom Popisa do 1. listopada. Riječ je o opsežnom procesu konzultacija koji uključuje prikupljanje informacija od strane WADA-ine Stručne savjetodavne skupine za Popis. uključujući najnovija znanstvena i medicinska istraživanja, trendove i obavještajne podatke prikupljene od agencija za provedbu zakona i farmaceutskih tvrtki; distribuciju nacrta Popisa među dionicima; i, uzimajući u obzir njihove podneske radi revizije nacrta, nakon čega slijedi pregled od strane Odbora za zdravlje, medicinu i istraživanje (HMR) Agencije. Odbor HMR zatim daje svoje preporuke Izvršnom odboru WADA-e, koji odobrava Popis tijekom svog sastanka u rujnu.
Da bi se tvar ili metoda dodala na Popis, mora se utvrditi da ispunjava barem dva od sljedeća tri kriterija: 1. Ima potencijal poboljšati ili poboljšava sportsku izvedbu, 2. Predstavlja stvarni ili potencijalni zdravstveni rizik za sportaše, 3. Krši duh sporta.
Popis se objavljuje tri mjeseca prije stupanja na snagu kako bi se sportaši, njihova pratnja i drugi dionici mogli upoznati sa svim izmjenama. U konačnici, sportaši su odgovorni za zabranjene tvari pronađene u njihovom tijelu i zabranjene metode za koje se utvrdi da su korištene. Članovi pratnje sportaša također su odgovorni za kršenje antidopinških pravila ako se utvrdi da su suučesnici. Slijedom toga, ako postoji bilo kakva sumnja u vezi statusa tvari ili metode, važno je da se obrate svojim odgovarajućim antidopinškim organizacijama za savjet.
Program izuzeća za terapijsku uporabu (TUE)
Treba napomenuti da sportaši koji imaju legitimni medicinski razlog za korištenje zabranjene tvari ili metode koja se nalazi na Popisu mogu podnijeti zahtjev za izuzeće za terapijsku uporabu (TUE) kako bi utvrdili ispunjavaju li kriterije navedene u Međunarodnom standardu za izuzeća za terapijsku uporabu (ISTUE). Program TUE je rigorozan i nužan dio elitnog sporta i ima veliko prihvaćanje sportaša, liječnika i dionika u borbi protiv dopinga.
Publikacija: Kardiovaskularne bolesti u Republici Hrvatskoj
Publikaciju o kardiovaskularnim bolestima u Republici Hrvatskoj možete preuzeti ovdje.
SARMs – ligandrol
Selektivni modulatori androgenih receptora (SARMs) imaju slična svojstva kao anabolički steroidi, ali s izrazito smanjenim androgenim svojstvima. Upravo ta činjenica čini SARMs zanimljivima jer ne izazivaju klasične steroidne nuspojave kao što su oštećenje jetra, virilizacija, akne, povećanje grudi, produbljivanje glasa ili smanjenje testisa.
Već oko deset godina SARMs se istražuje u terapijskom liječenju nekih bolesti, uključujući osteoporozu, hipogonadizam ili mišićne bolesti poput mišićne distrofije, no do sada nijedan nije odobren. Razlog tomu je razvoj bolesti jetra uzrokovanih ponovnom uporabom SARMs-a. U kategoriji „ostali anabolički agensi“ pod klasom S1.2 Popisa zabranjenih sredstava spadaju i clenbuterol, raktopamid te zilpaterol, koji su promotori rasta kod životinja. Među SARMs-ima najčešće prijavljene tvari su ostarin i ligandrol. Podaci WADA-e pokazuju da je učestalost negativnih analitičkih nalaza (AAF) zbog SARMs-a između 2 i 5 %, dok je učestalost nalaza koji se odnose na ligandrol značajna u posljednjim godinama . Ligandrol, poznat i kao LGD-4033 ili Anabolikum (rjeđe VK5211), razvila je američka tvrtka Ligand Pharmaceuticals. Godine 2018. završeno je kliničko ispitivanje ligandrola te se on primijenjuje kod osoba starijih od 65 godina koje se oporavljaju od prijeloma kuka.
Akreditirani WADA-in laboratorij identificirao je u urinu jedne sportašice bishidroksy-ligandrol, glavni metabolit ligandrola. Sportašica je osporila prekršaj antidopinških pravila i zatražila test kose radi dokumentiranja moguće slučajne izloženosti. Sportski arbitražni sud prihvatio je objašnjenje sportašice da je bila izložena ligandrolu putem razmjene tjelesnih tekućina sa suprugom i ukinuo joj privremenu suspenziju. Ovaj slučaj pokazuje da je prijenos zabranjenih tvari između dviju osoba moguć tijekom intimnih trenutaka. (V.B)
Održan stručni skup povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, održan je stručni skup na kojem su sudjelovali stručnjaci iz područja zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja i civilnog društva.
Program skupa obuhvatio je pozdravne govore, predstavljanje Akcijskog plana za demencije, preporuke Svjetske zdravstvene organizacije te primjere dobre prakse iz zajednice. Posebno je istaknuta važnost udruga i organizacija civilnog društva u pružanju podrške osobama oboljelima od demencije i njihovim obiteljima.
Na skupu je predstavljen i europski projekt JADE Health, čime je naglašena uloga međunarodne suradnje u unaprjeđenju kvalitete života oboljelih.
Fotogalerija:
Održana javnozdravstvena akcija ususret Svjetskom danu srca
Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suorganizaciji s Ministarstvom zdravstva RH, dana 23. rujna organizirao je besplatnu javnozdravstvenu akciju za građane.
Tijekom akcije građani su mogli izmjeriti razinu šećera iz krvi, kolesterola, krvnog tlaka, pedobrahijalni indeks, BMI, HbA1c te su mogli napraviti lipidogram. Dodatno su od stručnjaka iz HZJZ-a građani dobili i savjete o zdravim životnim navikama i prevenciji, te potrebi dodatne obrade i liječenja.
Javnozdravstvenu akciju podržali su i ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med. i ravnatelj HZJZ-a, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, dr. med., koji su također napravili pretrage i svojim primjerom ukazali na važnost redovite kontrole i prevencije kardiovaskularnih bolesti.
Briga o kardiovaskularnom zdravlju jedan je od najvažnijih koraka koje možemo poduzeti za dug i kvalitetan život. Cilj javnozdravstvene akcije bio je potaknuti građane na pravovremenu prevenciju, rano otkrivanje bolesti i zdravije životne navike. Zahvaljujemo se svim građanima koji su se odazvali akciju, te predstavnicima medija koji su popratili događaj.
Fotogalerija:
COVID-19 u Hrvatskoj (23.9.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 38. kalendarskom tjednu (tjedan od 15. do 21. rujna 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 988 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 38. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Automatski injektor adrenalina
Jeste li alergični na pčele? Ili možda kikiriki? Nosite li EpiPen? Sportaši s teškim alergijama na hranu, ubode/ubode insekata, lijekove i druge tvari možda će morati posjedovati i koristiti automatski injektor adrenalina koji spašava život. Iako je adrenalin zabranjen tijekom natjecanja, važno je da sportaši koji podliježu antidopinškim pravilima prvo daju prioritet liječenju koje spašava život, a potom traže odobrenje za njegovu uporabu (nakon što se medicinska hitnost smiri).
Što je autoinjektor adrenalina? Autoinjektor adrenalina je uređaj koji automatski isporučuje unaprijed određenu dozu adrenalina (stimulansa poznatog i kao adrenalin) u mišić putem igle. Postoji nekoliko često korištenih autoinjektora adrenalina, uključujući EpiPen, Auvi-Q, Symjepi i Adrenaclick kao i niz generičkih verzija. Intramuskularna injekcija adrenalina autoinjektorom je terapija prve linije za teške alergijske reakcije i/ili anafilaksiju.
Kako adrenalin djeluje tijekom alergijske reakcije? Korištenje autoinjektora adrenalina omogućuje tijelu da se suprotstavi nekim od najtežih i najopasnijih simptoma anafilaksije tijekom kojih krvni tlak naglo pada, a dišni putovi se toliko sužavaju da blokiraju disanje. Liječenje adrenalinom uzrokuje sužavanje krvnih žila i ponovno podizanje krvnog tlaka. Također smanjuje oticanje sluznice djelovanjem na α1-adrenergički receptor. Aktivacija β1-adrenergičkog receptora povećava srčani minutni volumen, dok aktivacija β2-adrenergičkog receptora opušta dišne putove (bronhodilatacija) kako bi se omogućio veći protok zraka u pluća.
Je li adrenalin zabranjen? Da, adrenalin je zabranjen na natjecanju kao stimulans i nalazi se na Popisu zabranjenih sredstava. Upotreba adrenalina izvan natjecanja nije zabranjena. „Na natjecanju“ se definira kao razdoblje koje počinje u 23:59 sati dan prije natjecanja u kojem sportaš treba sudjelovati pa do kraja natjecanja i postupka uzimanja biloških uzoraka (dopinško testiranje) vezanog uz natjecanje. WADA može odobriti alternativne definicije za određene sportove.
Treba li terapijsko izuzeće (TUE) za korištenje autoinjektora adrenalina? Sportaš nikada ne bi trebao odgoditi bilo kakav tretman koji spašava život, ali možda će morati zatražiti retroaktivno TUE ako je koristio autoinjektor adrenalina na natjecanju. Nakon što se hitni slučaj smiri, sportaš treba ispuniti obrazac za prethodnu provjeru TUE-a na web stranici pripadajuće antidopinške organizacije kako bi saznao je li potreban retroaktivni TUE. Antidopinška organizacija će procijeniti obrazac za prethodnu provjeru TUE-a kako bi utvrdila koji se TUE zahtjevi primjenjuju na određenu situaciju i o tome će obavijestiti sportaša. Sportaši ne moraju podnijeti zahtjev za TUE prije korištenja ili posjedovanja autoinjektora.
Što ako treba koristiti EpiPen u hitnom slučaju? Sportaš treba koristiti autoinjektor po potrebi. Ako se upotreba dogodila tijekom natjecanja, sportaš nakon primjene treba podnijeti obrazac za TUE-a.
Je li protivno antidopinškim pravilima donijeti EpiPen na natjecanja? Poznato je da je adrenalin lijek za hitne slučajeve i potencijalno lijek koji spašava život tako da sportaši neće snositi odgovornost za kršenje antidopinškog pravila zbog posjedovanja autoinjektora adrenalina na natjecanju. (V.B)
Tako to rade Britanci (UKAD)
UKAD je proveo 1 994 dopinška testiranja u više od 30 različitih sportova između travnja i lipnja 2025. (1. tromjesečje) – 68% svih testova provedeno je izvan natjecanja. Rezultati pokazuju predanost organizacije zaštiti čistog natjecanja na svim razinama sporta u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Nogomet je bio na vrhu UKAD-ovog programa testiranja s 404 testa provedena u ovom razdoblju, a slijede ga ragbi s 298, ragbi liga sa 169, atletika sa 188, kriket sa 136 i boks sa 112. Program obuhvaća elitne ekipne i pojedinačne sportove, uključujući olimpijske i paraolimpijske sportove.
UKAD koristi pristup vođen inteligentnim testiranjem za ciljano testiranje gdje je rizik od dopinga najveći. To znači usmjeravanje resursa na sport, sportaše i vrijeme kada je najvjerojatnije da će doći do dopinga. UKAD je proveo više od 4,000 dopinških testova u posljednjih šest mjeseci, s 2 073 testa u prethodnom tromjesečju.
UKAD-ova dugoročna strategija testiranja daje prioritet testiranju izvan natjecanja, prepoznajući da je vjerojatnije da će sportaši preuzeti rizike za poboljšanje izvedbi ili oporavak kada se ne natječu. Ovo tromjesečje odražavalo je kontinuiranu predanost ovom strateškom pristupu.
Hamish Coffey, voditelj “antidopinških operacija” u UKAD-u, rekao je:
“Dosljedne tromjesečne razine testiranja pokazuju da Velika Britanija održava jedan od najopsežnijih svjetskih antidopinških programa. Naš pristup testiranju temeljen na inteligenciji i riziku osigurava da usmjeravamo resurse tamo gdje i kada je to najvažnije za zaštitu čistih sportaša. Ovaj vitalni posao moguć je samo zahvaljujući predanosti našeg osoblja za dopinšku kontrolu koje neumorno radi na osiguravanju poštenog natjecanja za sve sportaše.”
UKAD-ov program testiranja štiti dobrobit sportaša, održava povjerenje javnosti u sport i osigurava pošteno natjecanje. (V.B)
Radionica s prof. Dipakom Kalrom: EHDS i HDAB perspektive
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo imali smo čast ugostiti prof. Dipaka Kalru, predsjednika Europskog instituta za inovacije kroz zdravstvene podatke (i~HD), koji je u Zagreb došao u sklopu europskog projekta SUSA (Sustainable Healthcare with Digital Health Data Competence) i zajedničkih aktivnosti s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Projekt SUSA usmjeren je na izgradnju kompetencija za digitalno zdravstvo i održive zdravstvene sustave.
U sklopu posjeta organizirana je radionica s prof. Dipakom Kalrom pod nazivom „EHDS i perspektive HDAB-a ”, posvećena europskoj inicijativi za uspostavu Europskog prostora za zdravstvene podatke (EHDS) i hrvatskom pristupu u uspostavi Tijela za pristup zdravstvenim podacima (HDAB).
Prof. Kalra podijelio je svoja bogata međunarodna iskustva o interoperabilnosti, kvaliteti podataka i mogućnostima sekundarne uporabe zdravstvenih podataka u istraživanjima, razvoju umjetne inteligencije i oblikovanju zdravstvenih politika. Radionica je okupila stručnjake iz javnog zdravstva, akademske zajednice i industrije s ciljem razmjene znanja i planiranja zajedničkih koraka prema uspostavi Europskog prostora za zdravstvene podatke u Hrvatskoj.
Ivan Pristaš otvorio je radionicu ističući stratešku važnost zdravstvenih podataka za javno zdravstvo, a Pero Ivanko i Tamara Buble predstavili su arhitekturu NAJS sustava, nacionalne registre poput CRODIAB-a i druge izvore podataka te prikazali mogućnosti koje EHDS donosi u istraživanju, inovaciji i unapređenju javnog zdravstva. Poseban fokus stavljen je na razvoj CHDC-a kao hrvatskog tijela za pristup zdravstvenim podacima, čija je misija osigurati transparentan i siguran pristup zdravstvenim podacima.
Karlo Pintarić je govorio o izazovima usklađivanja podataka kroz OMOP zajednički podatkovni model. Također, predstavio je aplikaciju otvorenog koda za automatsko mapiranje OMOP koncepata koristeći vektorsko pretraživanje i AI pametno rangiranje. Moris Bagić predstavio je SHAIPED projekt, koji omogućava uspostavu sigurne i usklađene infrastrukture za razvoj i primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu, podržavajući Hrvatsku i ostale zemlje u implementaciji EHDS-a i AI Act-a.
Prof. Kalra u svom je izlaganju razjasnio razliku između primarne i sekundarne uporabe podataka, kategorije podataka za sekundarnu uporabu, prava pacijenata (uključujući pravo na opt-out) te mehanizme pristupa od nositelja podataka prema HDAB-u i krajnjim korisnicima. Naglasio je važnost kataloga podataka, jasnih procedura za pristup i uloge etičkog upravljanja u novom europskom okviru.
U diskusiji smo se dotaknuli tema semantičke interoperabilnosti i standardizacije podataka, suradnje s bolnicama, akademskom zajednicom i industrijom, pravnih i etičkih aspekata korištenja podataka, uključujući pitanje vlasništva te uloge umjetne inteligencije u obradi zdravstvenih podataka.
Zaključci radionice naglašavaju kako Hrvatska, kroz projekte poput CHDC-a i SHAIPED-a, ima priliku aktivno oblikovati europski prostor zdravstvenih podataka. To zahtijeva ulaganja u infrastrukturu, standardizaciju podataka i izgradnju povjerenja građana.
Fred Kerley na Poboljšanim igrama
Sprinter Fred Kerley postao je prvi atletičar i američki sportaš koji se pridružio kontroverznim Poboljšanim igrama.
Kontroverzni događaj, koji bi se prvi put trebao održati 2026. godine, omogućuje sportašima uzimanje zabranjenih lijekova za poboljšanje izvedbi pod liječničkim nadzorom.
Kerley, koji je osvojio broncu na 100 metara na Olimpijskim igrama u Parizu, privremeno je suspendiran zbog navodnog kršenja antidopinških pravila i stoga se ne natječe na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u atletici u Tokiju.
30-godišnjak bi se mogao suočiti s dvogodišnjom suspenzijom, ali je na platformi društvenih medija X objavio da će osporiti optužbe.
“Veselim se ovom novom poglavlju i natjecanju na Poboljšanim igrama”, rekao je Kerley, koji je također bio svjetski prvak na 100 metara 2022. godine.
“Svjetski rekord uvijek je bio krajnji cilj moje karijere. To mi sada daje priliku da svu svoju energiju posvetim pomicanju svojih granica i postajanju najbržim čovjekom koji je ikada živio.”
Svjetska atletika ovo nije komentirala. (V.B)