Poziv na testiranje – referent na neodređeno vrijeme u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto referent u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje
Poziv na testiranje – doktor medicine na neodređeno vrijeme u Službi za toksikologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto doktor medicine u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje
Poziv na testiranje – doktor medicine na neodređeno vrijeme u Službi za promicanje zdravlja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje
Poziv na testiranje – doktor medicine na određeno vrijeme u Službi za promicanje zdravlja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s neplaćenog dopusta za radno mjesto doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – referent u Službi za pravne poslove
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 13. studenog 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto referent u Službi za pravne poslove.
Više pogledati ovdje
Godišnji sastanak s dopinškim kontrolorima
U subotu, 30. studenog 2024., u prostorijama Službe za antidoping HZJZ-a održan je godišnji sastanak s dopinškim kontrolorima Hrvatske.
Održana su četiri predavanja: „Iskustva s OI Pariz“ gdje smo imali i našu predstavnicu u redovima dopinških kotrolora; „DBS“ – Dried blood sport; „RTP, TP, DCO central“ te predavanje pod nazivom „Dobro bi bilo znati“.
Kontrolori su iznijeli svoja iskustva te nam ukazali na različite situacije na koje nailaze u provođenju dopinških kontrola. (V.B)
Foto: privatna arhiva
Svjetski dan AIDS-a 2024. – važna uloga ljudskih prava i jednakosti u zdravstvenoj skrbi
Svjetski dan AIDS-a, koji se obilježava 1. prosinca svake godine, globalna je inicijativa usmjerena na podizanje svijesti o HIV-u/AIDS-u i izražavanje solidarnosti i podrške osobama koje žive s HIV-om te njihovim obiteljima. Slogan i tema ovogodišnjeg Svjetskog dana AIDS-a “Izaberimo put prava: moje zdravlje, moje pravo” (engl. “Take the Rights Path: My Health, My Right”, usmjereni su na zaštitu ljudskih prava u području ostvarivanja zdravstvene zaštite te promicanje jednakosti u pristupu zdravstvenoj skrbi. Cilj je uklanjati stigmu, štititi prava i osigurati dostupnost liječenja i skrbi i mjera prevencije za sve osobe koje žive s HIV-om i koje su u većem riziku za zarazu.
Povodom Svjetskog dana AIDS-a Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ponovno su potvrdili svoju posvećenost i predanost podršci zemljama u ubrzavanju napretka prema postizanju cilja održivog razvoja Ujedinjenih naroda 3.3 za okončanje novih slučajeva HIV/AIDS-a.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo obilježava Svjetski dan AIDS-a objavljujući nove epidemiološke podatke o praćenju HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj, aktivnim sudjelovanjem s predavanjem o epidemiologiji HIV infekcije na Simpoziju povodom dana AIDS-a koji je 29. studenoga organiziralo Hrvatsko društvo za infektivne bolesti Hrvatskoga liječničkog zbora u Klinici za infektivne bolesti te sudjelovanjem u obilježavanju 25. obljetnice rada Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnih hepatitisa (HUHIV) koja se održavala u Galeriji Kaptol od 29. do 30. studenoga.
Prema procjenama SZO-a, u svijetu je u 2023. godini 39.9 milijuna ljudi živjelo s HIV-om, a oko 630 000 ljudi je umrlo od posljedica infekcije HIV-om. Procjenjuje se da je u 2023. zabilježeno 1,3 milijuna novih infekcija.
Epidemiološki podaci u Hrvatskoj
Prema preliminarnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” , od prvih zabilježenih slučajeva HIV-a 1985. godine do studenoga 2024., u Hrvatskoj je dijagnosticirano ukupno 2174 osobe s HIV-om, od kojih je 642 razvilo AIDS, a 272 osobe su umrle od posljedica bolesti. U 2024. godini je zabilježeno 58 novih slučajeva infekcije HIV-om, što predstavlja smanjenje u usporedbi s prethodnom godinom.
Hrvatska se i dalje svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om, sa stopom od približno 2,3 na 100.000 stanovnika, dok je prosjek za zemlje EU/EEA u 2023. iznosio 5,3 na 100.000. Unatoč tomu, izazov ostaje kasno otkrivanje infekcije – čak 60% novih dijagnoza postavlja se u kasnom stadiju, kada kada su već razvijene komplikacije.
Značaj ljudskih prava u sprječavanju infekcije HIV-om
Ovogodišnja kampanja ističe ključnu ulogu zaštite ljudskih prava u zaustavljanju širenja infekcije HIV-om i uklanjanju stigme povezane s ovom bolešću. Pravo na zdravlje je univerzalno pravo, a dostupnost zdravstvenih usluga svima kojima su potrebne, uključujući prevenciju i liječenje, važno je za postizanje univerzalne skrbi u području HIV/AIDS-a.
Nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama i dalje su izazov. Stigma i diskriminacija dodatno otežavaju pristup prevenciji, liječenju i podršci, osobito za osjetljive skupine poput muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima, transrodnih osoba, osoba koje koriste droge, seksualnih radnika i zatvorenika. Osiguravanje prava svih u potrebi na dostupne mjere zdravstvene zaštite nužan je korak prema postizanju globalnih ciljeva eliminacije HIV/AIDS-a i generaciji bez AIDS-a.
Uspjeh liječenja i važnost prevencije
Hrvatska postiže dobre rezultate u liječenju i uključivanju osoba oboljelih od infekcije HIV-om u zdravstvenu skrb. U 2024. godini, 98% osoba koje se liječe redovito je uzimalo antiretrovirusnu terapiju, što značajno smanjuje prijenos virusa i poboljšava kvalitetu života. Međutim, važno je dodatno raditi na prevenciji i ranoj dijagnostici kako bi se smanjio broj novih infekcija.
Prevencija je ključ zaštite zdravlja i prava pojedinaca i društva u cjelini. Pristup edukaciji, testiranju i mjerama za prevenciju, poput kondoma i PrEP-a (profilaksa prije izlaganja za one koje su u najvećem riziku za zarazu HIV-om), ima važnu ulogu u sprječavanju infekcije HIV-om.
Ključne poruke SZO-a povodom Svjetskog dana AIDS-a
Zdravlje je ljudsko pravo – svatko zaslužuje pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu skrb, bez stigme i diskriminacije.
Prevencija osnažuje i štiti – osnaživanje pojedinaca i zajednica za jednak pristup mjerema prevencije uključujući edukaciju.
Smanjenje stigme i diskriminacije je važno – djelovanje na smanjenje i eliminaciju stigme i zabluda povezanih s HIV/AIDS-om ključno je za univerzalnu skrb.
Podrška ranjivim skupinama – obuhvat osjetljivih populacija koje su u većem riziku za zarazu HIV-om mjerama prevencije važno je za uspješno suzbijanje infekcije.
Koračajmo prema budućnosti bez AIDS-a – zaštitom prava na jednaku dostupnost mjerama prevencije i liječenja koje su nam na raspolaganju i smanjenjem broja novih infekcija možemo ostvariti globalne ciljeve održivog razvoija i generaciju bez AIDS-a.
Europski centar za sprječavanje i suzbijanje bolesti (ECDC) objavio je procjenu rizika za stanovništvo od ptičje gripe A (H5N1), grana 2.3.4.4b koja prevladava kod ptica u Europi ove sezone
Niže je slobodan prijevod procjene rizika, a originalan dokument dostupan je na ovoj poveznici: https://www.ecdc.europa.eu/en/infectious-disease-topics/z-disease-list/avian-influenza/threats-and-outbreaks/risk-assessment-h5
Općenito, smatra se da je rizik od zaraze virusima influence ptica grane 2.3.4.4b, koja je trenutačno u optjecaju u Europi, nizak za stanovništvo u zemljama Europske unije.
Rizik za skupine koje su profesionalno ili na drugi način izložene pticama ili sisavcima zaraženima influencom ptica procjenjuje se kao nizak do umjeren.
Smatra se da je vjerojatnost importiranih slučajeva ptičje gripe u ljudi povezanih s putovanjima iz zemalja u kojima su virusi otkriveni kod peradi ili divljih ptica vrlo mala.
Rekombinacije između različitih virusa gripe vjerojatno će se nastaviti na globalnoj razini, što će dovesti do složenije situacije koja može biti zahtjevna za opću procjenu rizika.
Trenutna procjena rizika temelji se na sljedećim aspektima:
- Prijenos virusa ptičje gripe na ljude i dalje je rijedak događaj.
- Virusi koji trenutačno kruže populacijama ptica u Europi smatraju se virusima prilagođenima pticama.
- Unatoč velikom broju slučajeva izloženosti ljudi virusima A (H5N1) grane 2.3.4.4b u Europi tijekom posljednje tri godine, nije utvrđena ni prijavljena simptomatska infekcija (bolest) ljudi.
- Mutacije povezane s prilagodbom na sisavce sporadično su identificirane kod nekoliko ptica, ali su se češće pojavile kod domaćina sisavaca nakon infekcije. Nisu identificirane mutacije ili rekombinacije koje bi izmijenile virus kako bi postao prilagođen ljudima i prenosiv među ljudima.
- U zadnje vrijeme nije dokumentiran prijenos infekcije sa sisavaca na čovjeka ili prijenos s čovjeka na čovjeka u Europi.
- Većina virusa ptičje gripe A (H5N1) koji trenutno cirkuliraju u Europi osjetljivi su na sve odobrene antivirusne lijekove za primjenu kod infekcija gripom. Primijećeno je samo nekoliko virusa koji imaju mutacije povezane s rezistencijom na antivirusne lijekove.
- Sporadične simptomatske i teške infekcije ljudi virusima A(H5N1) koje su prijavljene na globalnoj razini (prvenstveno u jugoistočnoj Aziji) naglašavaju rizik od infekcije kada su ljudi izravno izloženi zaraženim bolesnim ili mrtvim pticama bez ikakve zaštite.
Iako se rizik za ljude smatra vrlo niskim za viruse prilagođene ptičjim receptorima, vjerojatnost zoonotskog prijenosa virusa influence ptica na druge životinje ne može se isključiti ako su životinje izložene zaraženim pticama.
Hripavac u Hrvatskoj (29.11.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 29.11.2024. godine, zaprimili smo 6652 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 252 |
| 1-4 | 389 |
| 5-9 | 659 |
| 10-14 | 2732 |
| 15-19 | 1569 |
| 20-40 | 457 |
| 41-59 | 466 |
| 60+ | 128 |
| Ukupno | 6652 |
Mjesec borbe protiv ovisnosti 2024. – Okrugli stol: „Tko Vam kontrolira vrijeme?“
Okrugli stol: „Tko Vam kontrolira vrijeme?“
Inicijativa za uspostavu Tjedna borbe protiv prekomjernog korištenja digitalnih tehnologija i mrežnih aktivnosti”
Mjesto: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Rockefelerova 12
03.12.2024. u 10:00 sati
Povodom obilježavanja ovogodišnjeg mjeseca borbe protiv ovisnosti veliko nam je zadovoljstvo, pozvati Vas na okrugli stol na temu prekomjernog korištenja digitalnih tehnologija pod naslovom : „Tko Vam kontrolira vrijeme?“
Multidisciplinarnim pristupom obuhvatit ćemo moguće uzroke, širinu i opsežnost problema, kao i utjecaj te posljedice na razvoj dječjeg mozga. Stručnjaci iz područja neuroznanosti, socijalne pedagogije, psihologije te školske i adolescentne medicine pružit će relevantne informacije na ovu temu.
Boljim znanjem i razumijevanjem ovog sve aktualnijeg i raširenijeg problema među djecom i mladima vjerujemo da se mogu osmisliti dobre strategije za borbu protiv prekomjernog korištenja ekrana u najosjetljivijoj dobi.
Cilj današnjeg okruglog stola je pokušati objediniti dosadašnja znanja i iskustva i potaknuti sve skupa u uspostavi inicijative u kojoj bi zamjenili pozicije kontrole vremena u korist nas u odnosu na ekrane – razumjeti učinke i pronaći ravnotežu.
Iako nam je život u digitalnom dobu uvelike olakšan zbog digitalnih alata kao što su mobiteli, računala i tableti, kompulzivno i prekomjerno korištenje istih može ometati posao, školu, odnose i brojne druge aktivnosti u svakodnevici.
Ovisnost o mobitelu predstavlja ovisnost novog doba, a možemo je definirati kao pretjerano korištenje interneta koje narušava fizičko i/ili psihičko zdravlje te uzrokuje poteškoće u socijalnom funkcioniranju, negativnih posljedica u svakodnevnom životu, poput smanjenog interesa za druge aktivnosti, poteškoća u školi ili na poslu, te problema u međuljudskim odnosima. Ovisnost o internetu danas najčešće predstavlja ovisnost o društvenim mrežama, ovisnost o igricama, ovisnost o računalu ili nekim drugim aktivnostima koje se mogu pronaći u virtualnom svijetu. Društvene mreže (Facebook, Instagram, TikTok). Mnogi stručnjaci koriste termine kao što su “problematična upotreba interneta” ili “kompulzivna upotreba interneta“.
Kada je riječ o internetu postavljamo si pitanje Zašto mladi provode toliko puno vremena na internetu? Odgovor je jednostavan : Zato što je zabavno, zanimljivo, kreativno, dostupano i zapravo poželjno.. Istraživanja nam daju vrijedne podatke o vremenu koje mladi provode u on-line svijetu. 40,2 % mladih provodi 4 i više sati u komunikaciji putem društvenih medija radnim danom, a 52,5 % njih vikendom. Također nam je zanimljiv podatak koje su najčešće korištene društvene mreže. Tako od 90,0 – 95,0% mladih navodi da najčešće koristi Instagram, Snapchat, Tik Tok i Whats Up. A ono što nam može biti biti zanimljivo je da je 89,0 % mladih svoje profile otvorilo u dobi prije 13 godina…..
Sudionici okruglog stola:
- prof. doc.dr. sc. Goran Sedmak , pročelnik odsjeka za razvojnu neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
- Nina Petričević, dr. med. spec. školske medicine, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar
- Sanja Radić Bursač, socijalna pedagoginja ERF , istarživanja mladi i internet
- Sanda Puljiz Vidović, prof. psihologije, ravnateljica je Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica
- Ana Kirin, diplomirana novinarka, glavna urednica portala medijskapismenost.hr
Prva međunarodna Healthtech Adria konferencija
NetHub akcelerator i Medicinski fakultet u Splitu kao organizatori pozivaju Vas na prvu međunarodnu Healthtech Adria konferenciju.
Healthtech Adria konferencija će se održati 5. i 6. prosinca 2024. u amfiteatru na Medicinskom fakultetu u Splitu (zgrada B, etaža 1).
Konferencija će okupiti renomirane domaće i strane stručnjake koji će podijeliti svoja znanja i iskustva o najnovijim trendovima u healthtech industriji.
S obzirom na to da je riječ o prvoj konferenciji, organizatori su omogućili besplatno sudjelovanje za sve zainteresirane, ali zbog ograničenog broja sudionika potrebno se prijaviti na poveznici: https://www.entrio.hr/event/healthtech-adria-conference-2024-21155
Dnevni red konferencije dostupan je na službenim web stranicama https://htadria.com/
Infekcija HIV-om i AIDS u Hrvatskoj u 2024. godini – epidemiološki podaci
Prema podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Referentnog centra za epidemiologiju Ministarstva zdravstva RH, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om, do 15.11. 2024. godine, u Hrvatskoj je ukupno zabilježeno 2174 osobe (1920 muškarac, 253 žena, 1 neupisan spol ) kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 642 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od AIDS-a umrlo 272 osoba (ukupno 390 od HIV-a/AIDS-a).
U 2024. godine je zabilježeno 58 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om (uključujući AIDS), što je za 39 manje nego je bilo u isto vrijeme prošle godine (97).
Među osobama koje su dijagnosticirane i ušle u skrb tijekom prvih jedanaest mjeseci 2024. godine (58), 10 ih je oboljelo od AIDS-a, a dvoje je umrlo od AIDS-a. Prema spolu, bilo je 49 (84%) muškaraca, a 9 žena (16%). Među slučajevima sa zabilježenim putem prijenosa kod 39 osobe (67%) je vjerojatni put prijenosa bio spolni odnos između muškaraca, u 12 (21%) spolni odnos između muškarca i žene, a kod 7 (12% ) osoba za put prijenosa je upisano nepoznato.
Posljednjih pet godina bilježi se značajan udio osoba koje su od ranije imali poznatu dijagnozu infekcije HIV-om (od ranije poznat HIV pozitivan status) i koje su ušle u skrb i liječenje u Hrvatskoj. Taj udio se u razdoblju od 2019. do 2023. kretao od 12% do 32%. Udio s prethodno postavljenom dijagnozom infekcije HIV-om u 2024. je 39,7%, što je nešto više od tog udjela u 2022. i 2023., kada je on iznosio 32%. Velika većina osoba koje su od ranije imale postavljenu dijagnozu infekcije HIV-om su osobe s porijeklom izvan Hrvatske.
Posljednjih se godina u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi oko 90 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što stopom od oko 2,3 na 100 000 Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om (5,3 na 100 000 je bio prosjek za zemlje EU/EEA u 2023. godini).
Prema podacima Klinke za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Referentnom centru za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravstva RH, u prvih jedanaest mjeseci 2024. godine je 1561 osoba s HIV-om bilo uključeno u skrb (od toga 81 onih koji su po prvi puta uključeni u sustav liječenja), od kojih je njih 1536 uzimalo antiretrovirusne lijekove, što čini 98 posto (tijekom 2023. g. je od 1503 osoba u skrbi, 1487 uzimalo terapiju).
Pokazatelji ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi je dobro i uspješno, no još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 60 %) otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije ili kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.
Više o epidemiologiji AIDS-a i infekcije HIV-om pročitajte na stranici Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj.
Poziv na razgovor – zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje
Poziv na razgovor – doktor medicine, specijalist u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto doktor medicine, specijalist u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, pripravnik
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 13. studenog 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, pripravnik u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na temelju članka 9. Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata Ministarstva zdravstva te provedenog natječaja od dana 20. rujna 2024. ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. donosi sljedeću Odluku.
Više pogledajte ovdje.
Odluka o stavljanju izvan snage
Na temelju članka 9. Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata Ministarstva zdravstva te provedenog natječaja od dana 20. rujna 2024. ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. donosi sljedeću Odluku.
Više pogledajte ovdje.
COVID-19 u Hrvatskoj (26.11.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 47. kalendarskom tjednu (tjedan od 18. do 24. studenog 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 342 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 47. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) psiholog, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) psiholog, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.