Europski tjedan sporta i tjelesne aktivnosti 2025. godine
#BeActive: Kreći se više, scrollaj manje
Europski tjedan sporta inicijativa je Europske komisije pokrenuta 2015. godine s ciljem promicanja sporta i tjelesne aktivnosti diljem Europe, kao odgovor na sve veću tjelesnu neaktivnost građana. U Hrvatskoj, Ministarstvo turizma i sporta kao nacionalni koordinator redovito pod sloganom #BeActive potiče javnost da bude aktivna tijekom cijele godine, a ne samo u ovom tjednu.
Europski tjedan sporta osmišljen je kako bi ljude diljem Europe i svijeta motivirao i pružio im više prilika za kretanje, uz podizanje svijesti o važnosti zdravog i aktivnog načina života. Cilj je uključiti pojedince, sportske klubove, gradove i općine, institucije, škole i fakultete, vrtiće, domove za starije, tvrtke i organizacije u stvaranje raznovrsnih sportskih i rekreativnih događanja. Sve aktivnosti su besplatne i otvorene za sve, kako bi svaki građanin imao priliku napraviti korak prema zdravijem životu.
Zašto #BeActive?
Danas većina ljudi provodi previše vremena online – skaču s jedne aplikacije na drugu, beskonačno scrollaju i često ne primjećuju koliko je vremena prošlo. Životi stil postaje sve više sjedilački – u školi, na poslu, u prijevozu, pa čak i kod kuće. Taj nedostatak kretanja negativno utječe na tjelesno i mentalno zdravlje.
Kampanja #BeActive 2025 želi to promijeniti. Ne tako da odvraća od tehnologije, već poticanjem malih, jednostavnih koraka koji čine veliku razliku. Cilj je pronaći ravnotežu: kretati se malo više, scrollati malo manje.
U proteklom desetljeću Europski tjedan sporta prerastao je iz inicijative u pravu europsku zajednicu. Od lokalnih trkačkih skupina i plesnih tečajeva do šetnji u vrijeme ručka i zajedničkih treninga – svaka aktivnost povezivala je ljude i donosila osjećaj pripadnosti. U svijetu u kojem je digitalna povezanost stalna, a stvarna sve rjeđa, #BeActive nas podsjeća da nismo sami. Zajedno idemo dalje, osjećamo se snažnije i gradimo zajednicu u kojoj je svatko dobrodošao i svaki trud se računa.
Poruka #BeActive 2025 ima dvostruki cilj:
- proslaviti desetljeće pozitivnog utjecaja
- iskoristiti taj zamah za jačanje svijesti o dobrobitima tjelesne aktivnosti za pojedinca i zajednicu.
Šira vrijednost sporta i kretanja
Sport i tjelesna aktivnost imaju jedinstvenu moć stvaranja uključivijih društava i smanjenja diskriminacije. Oni pridonose obrazovanju, jednakosti, održivosti, solidarnosti i demokraciji, gradeći okruženje u kojem se svi osjećaju prihvaćeno.
Kretanje povećava samopouzdanje, povezuje generacije, promiče zdrave stilove života, jača osobni razvoj i donosi brojne dobrobiti za mentalno i tjelesno zdravlje. Svaki pojedinac zadržava svoju posebnost, ali istovremeno dijeli zajedničke vrijednosti Europske unije i Olimpijskih igara: dobrotu, poštovanje i solidarnost.
Aktivnosti u Hrvatskoj 2025. Godine
I ove godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo aktivno sudjeluje u obilježavanju Europskog tjedna sporta provedbom aktivnosti iz Nacionalnog programa Živjeti zdravo:
- 23. rujna – savjetovanje građana o zdravim stilovima života na otvorenju EU tjedna sporta
- 24. rujna – provedba aktivnosti Poligon zdravlja na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, u sklopu aktivnosti Tvrtka prijatelj zdravlja za djelatnike i studente fakulteta
- 26. rujna – provedba aktivnosti Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece u OŠ Malešnica
Cjelokupni vodič kroz sve aktivnosti Europskog tjedna sporta u Hrvatskoj možete pronaći na službenoj stranici: https://europski-tjedan-sporta.hr/.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 22. rujna s ciljem podizanja svijesti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja nad ženama, uključujući psihičko, tjelesno, spolno i ekonomsko nasilje.
Obilježavanje je pokrenuto u znak sjećanja na tragičan događaj 22. rujna 1999. godine, kada su tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom sudu u Zagrebu ubijene tri žene, a jedna djelatnica suda teško je ozlijeđena.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) otprilike je svaka treća žena (30 %) diljem svijeta tijekom života bila izložena fizičkom i/ili seksualnom nasilju od strane intimnog partnera ili seksualnom nasilju od strane osobe koja nije partner. Većina tog nasilja odnosi se na nasilje u intimnim vezama. Gotovo jedna trećina (27%) žena u dobi od 15 do 49 godina koje su bile u vezi izjavljuje da su bile izložene nekom obliku fizičkog i/ili seksualnog nasilja od strane svog intimnog partnera.[1]
Nasilje nad ženama predstavlja ozbiljno kršenje temeljnih ljudskih prava. O ovom problemu nužno je otvoreno govoriti, a društvo i nadležne institucije moraju se poticati na aktivniju suradnju i učinkovitije djelovanje.
U razdoblju od 2020. do 2023. Državni zavod za statistiku sudjelovao je u EUROSTAT-ovom istraživanju o rodno uvjetovanom nasilju u Hrvatskoj, s uzorkom od 23 tisuće ispitanika/ca. Prema podacima za Hrvatsku, 27 % žena izjavilo je da je doživjelo psihološko nasilje od sadašnjeg ili bivšeg partnera, a 8 % njih bilo je žrtva tjelesnog nasilja od partnera, uključujući prijetnje. Najviše nasilja doživjele su žene u dobi od 18 do 29 godina (37 %).
Prema podacima Ministarsta unutarnjih poslova u prvih osam mjeseci 2024. godine evidentiran je porast broja kaznenih djela nasilja u obitelji za 8,8 % (5 733 KD/2024.) u odnosu na isto razdoblje prošle godine (5 268 KD/2023.). Riječ je o kaznenim djelima koja se najčešće čine nasilničkim ponašanjem u obitelji/između bliskih osoba (tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede, prijetnje i nasilje u obitelji) uključujući ubojstva bliskih osoba. Isto tako, u prvih osam mjeseci 2024. godine evidentiran je porast broja žrtava nasilja u obitelji za 14 % (1.693/2024.) u odnosu na isto razdoblje prošle godine (1.485/2023.). Nadalje, u prvih osam mjeseci 2024. godine evidentirano je ukupno 28 ubojstava u kojima je devet ubijenih žena, a od kojih su tri žene ubili njihovi intimni partneri. U istom razdoblju 2023. godine evidentirano je ukupno 17 ubojstava u kojima je bilo pet ubijenih žena, od kojih su tri žene ubili njihovi intimni partneri.
Nasilje nad ženama raširen je problem prisutan u svim slojevima društva, bez obzira na dob, obrazovanje ili status. Važno je osnažiti žene da prepoznaju nasilje i potraže pomoć, a javnost potaknuti na prijavu svakog oblika nasilja. Žrtve se mogu obratiti policiji, zdravstvenim ustanovama, centrima za socijalnu skrb, nevladinim organizacijama ili pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Ključnu ulogu ima prevencija – kroz edukaciju, podizanje svijesti i dosljedno kažnjavanje počinitelja.
Brojevi za pomoć:
Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela: 116 006
Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116-006
SOS telefon za žrtve nasilja: 0800 655 222
Izvori:
Ured za ravnopravnost spolova – 22. rujna – Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama
https://mup.gov.hr/vijesti/nacionalni-dan-borbe-protiv-nasilja-nad-zenama-294274/294274
Svjetski dan bez automobila
Svjetski dan bez automobila, koji se obilježava 22. rujna, ima za cilj potaknuti građane da barem jedan dan u godini ne koriste svoj automobil i odaberu alternativne oblike prijevoza. Time se želi ukazati na prednosti izbjegavanja korištenja automobila, poput čišćeg zraka, sigurnijih ulica te poticanja na hodanje i bicikliranje.
Ovisnost o automobilima, smanjena dostupnost i korištenje javnih prostora te nedostatak sigurnosti za bicikliste i pješake doprinose smanjenoj tjelesnoj aktivnosti i sjedilačkom načinu života, što povećava rizik od kroničnih bolesti i pretilosti. Procjenjuje se da tjelesna neaktivnost godišnje uzrokuje oko milijun smrtnih slučajeva samo u Europskoj regiji, dok pretilost također pridonosi približno milijun smrti svake godine. Prijevoz značajno doprinosi i onečišćenju zraka koji je najvažniji okolišni rizik za zdravlje u Europskoj regiji te je i najbrže rastući izvor emisija ugljikova dioksida (CO₂) iz fosilnih goriva, što ga čini jednim od ključnih čimbenika klimatskih promjena.
Danom bez automobila završava Europski tjedan mobilnosti (16.-22. rujna), inicijativa Europske komisije za održivu gradsku mobilnost, ove godine s temom “Mobilnost za sve”. Tjednom mobilnosti Europska komisija poziva lokalne vlasti, civilno društvo i poslovni sektor da se suoče s problemom ”prometnog siromaštva”, osiguravajući da rješenja za mobilnost budu prilagođena osobama svih dobnih skupina, podrijetla i sposobnosti – bez obzira žive li u gradovima, prigradskim naseljima ili ruralnim područjima.
Breathe Life – globalna kampanja za čist zrak
Brojni gradovi koji obilježavaju Dane bez automobila istovremeno sudjeluju i u globalnoj kampanji #BreatheLife. Ovu kampanju zajednički provode Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), UN Environment i Koalicija za klimu i čist zrak (Climate & Clean Air Coalition). Cilj kampanje je podržati inicijative za čišći zrak, poticati korištenje čiste energije te pomagati gradovima, regijama i državama u razvoju politika i programa za smanjenje onečišćenja zraka. Danas kampanja obuhvaća više od 80 milijuna ljudi diljem svijeta.
Povodom Svjetskog dana bez automobila, umjesto vožnje odaberite aktivno kretanje – vozite bicikl, prošetajte ili koristite javni prijevoz te na taj način pridonesite zdravijem sebi i čišćem okolišu.
Izvori:
https://mobilityweek.eu/home/
https://www.who.int/europe/news-room/fact-sheets/item/transport-health-and-environment
Popis zabranjenih sredstava 2026
Izvršni odbor odobrio je Popis zabranjenih sredstava za 2026. (Popis), koji označava tvari i metode koje su zabranjene prema Svjetskom antidopinškom kodeksu (Kodeks). Izvršni odbor WADA-e također je odobrio sastav tvari koje će se nalaziti na Programu praćenja za 2026., koji uključuje tvari koje nisu na Popisu, ali koje WADA želi pratiti kako bi otkrila potencijalne obrasce zlouporabe u sportu. Za 2026. godinu bit će ograničen broj izmjena oba dokumenta u usporedbi s onima koji su trenutno na snazi. Popis za 2026. bit će objavljen prije 1. listopada 2025. i stupit će na snagu 1. siječnja 2026.
Mnoge zanima zašto alkohol nije na Popisu.
Od 1. siječnja 2018., nakon pažljivog razmatranja i opsežnih konzultacija, alkohol je isključen s Popisa zabranjenih sredstava. Namjera ove promjene nije ugroziti integritet ili sigurnost bilo kojeg sporta u kojem je konzumacija alkohola problem, već podržati drugačiji način provođenja zabrane konzumacije alkohola u tim sportovima. Međunarodni savezi(IF) na koje utječe ova promjena bile su dovoljno unaprijed upozorene kako bi izmijenile svoja pravila i uspostavile protokole za testiranje na konzumaciju alkohola te odgovarajuće sankcionirale sportaše koji se ne pridržavaju pravila svog sporta. Kontrola procesa omogućit će IF-u veću fleksibilnost u primjeni pravila ili pragova kako smatraju prikladnim. Nacionalne antidopinške organizacije više nisu obvezne provoditi testove, ali mogu pomoći IF-u i nacionalnim savezima gdje je to primjereno. (V.B)
Svjetski dan Alzheimerove bolesti
Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se svake godine 21. rujna, u sklopu globalne kampanje Mjeseca svjesnosti o demenciji. Riječ je o najvećoj svjetskoj inicijativi usmjerenoj na podizanje svijesti o demenciji i smanjenje stigme koja i dalje okružuje ovu bolest. Danas u svijetu više od 55 milijuna ljudi živi s demencijom, a procjenjuje se da će se taj broj do 2050. gotovo utrostručiti. Samo u Europi očekuje se više od 18 milijuna oboljelih, dok u Hrvatskoj s demencijom živi više od 50.000 osoba. Najčešći oblik demencije je Alzheimerova bolest, koja čini 60–70% svih slučajeva.
Ovogodišnja tema globalne kampanje je „Ask about Dementia / Ask about Alzheimer’s“ – a cilj joj je poticanje otvorenih razgovora, postavljanja pitanja i traženja provjerenih informacija. Time se želi naglasiti važnost pravodobnog prepoznavanja simptoma, dostupnosti terapija i sustavne podrške oboljelima i njihovim obiteljima. Informiranost i rana dijagnostika mogu značajno pridonijeti očuvanju kvalitete života, usporavanju progresije bolesti i boljoj prilagodbi obitelji na nove izazove.
Javnozdravstveni izazovi i terapija demencije
Demencija, a posebno Alzheimerova bolest, predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova 21. stoljeća. Radi se o stečenom sindromu obilježenom trajnim padom kognitivnih funkcija – pamćenja, izvršnih sposobnosti, jezika, prosudbe i pažnje – što značajno otežava obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Prema podacima iz Hrvatske, prevalencija raste eksponencijalno s dobi: oko 10% osoba starijih od 70 godina i čak 20–40% osoba starijih od 85 godina boluje od klinički manifestne demencije. Alzheimerova bolest najčešći je uzrok velikog neurokognitivnog poremećaja, traje u prosjeku desetak godina i ima epidemijske razmjere – pogađa oko 13% osoba starijih od 65 godina.
Osobe s demencijom pripadaju skupini posebno ranjivih građana. Njihova zaštita nije samo medicinsko, nego i društveno i pravno pitanje. Prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, nužno je osigurati poštivanje dostojanstva, autonomije i prava na informirani pristanak.
Lijekovi i terapijski izazovi u Hrvatskoj
Liječenje demencije u Hrvatskoj temelji se na kombinaciji farmakoloških i nefarmakoloških intervencija. Od lijekova su trenutačno dostupni inhibitori acetilkolinesteraze te memantin, koji djeluje na glutamatnu neurotransmisiju. Ovi lijekovi ne mogu zaustaviti bolest, ali mogu usporiti kognitivni pad i ublažiti simptome. U Hrvatskoj su neki od ovih lijekova dostupni preko dopunske liste lijekova HZZO-a.
U posljednjih nekoliko godina razvijeni su i novi lijekovi, poput monoklonskih protutijela, koji ciljaju patološke proteine u mozgu i u kliničkim ispitivanjima pokazuju sposobnost usporavanja kognitivnog pada u ranoj fazi bolesti. Jedan takav lijek, lecanemab, u Europskoj uniji je nedavno odobren.
Šira perspektiva skrbi
Uz farmakološko liječenje, naglasak se stavlja na nefarmakološke mjere – edukaciju i podršku obiteljima, osiguravanje palijativne skrbi, smanjenje vaskularnih i životnih čimbenika rizika, kao i razvoj službi u zajednici.
S obzirom na rastuću prevalenciju, pravovremeno prepoznavanje simptoma i razvoj sustavne, interdisciplinarne podrške postaju prioriteti hrvatskog javnog zdravstva. Stoga je izrada Akcijskog plana za demencije važan korak prema osiguravanju bolje dostupnosti terapija, pravednijeg sustava skrbi i podrške obiteljima koje se svakodnevno nose s posljedicama bolesti.
Najava Akcijskog plana za demencije Ministarstva zdravstva predstavlja povijesni iskorak u javnozdravstvenom pristupu ovoj bolesti. Plan je dio šireg nacionalnog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030., a usmjeren je na:
- razvoj mobilnih timova i centara za mentalno zdravlje u zajednici,
- bolju dostupnost terapija i multidisciplinarne skrbi,
- edukaciju stručnjaka i njegovatelja,
- jačanje suradnje s civilnim društvom,
- zaštitu ljudskih prava i socijalnu uključenost oboljelih.
Za provedbu mjera predviđena su značajna financijska sredstva iz državnog proračuna i fondova Europske unije.
Ovaj plan stvara temelje za pravedniji, dostupniji i održiv sustav skrbi, u kojem će osobe s demencijom i njihove obitelji dobiti adekvatnu podršku u svim fazama bolesti.
Zaključak
Obilježavanje Svjetskog dana Alzheimerove bolesti 2025. prilika je da se javnost i stručnjaci zajednički prisjete važnosti podizanja svijesti, ranog prepoznavanja simptoma i dostupnosti liječenja. Hrvatski zavod za javno zdravstvo ovim događajem želi dodatno naglasiti važnost suradnje zdravstvenog, socijalnog i civilnog sektora, kao i potrebu sustavnog ulaganja u skrb za osobe s demencijom.
Alzheimerova bolest nije samo medicinski problem, već i društveni izazov – koji zahtijeva jedinstven, koordiniran i empatičan odgovor cijelog društva.
OBAVIJEST – Stručni skup u HZJZ-u
Povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, Služba za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo organizira stručni skup u ponedjeljak, 22. rujna 2025. godine, od 09:30 do 12:00 sati u Konferencijskoj dvorani HZJZ-a, Rockefellerova 7, Zagreb
Program obuhvaća:
- pozdravne govore predstavnika HZJZ-a, Ministarstva zdravstva i Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj,
- najavu Akcijskog plana za demencije,
- predstavljanje preporuka Svjetske zdravstvene organizacije vezanih uz demenciju,
- primjere dobre prakse poput rada mobilnih timova u zajednici,
- predstavljanje europskog projekta Joint Action Addressing Dementia and Health – JADE Health,
- doprinos udruga i civilnog društva u pružanju podrške oboljelima i njihovim obiteljima.
Skup je namijenjen stručnjacima u području zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja i civilnog društva, a prisustovanje će bodovati stručne komore.
Javnozdravstvena akcija ususret Svjetskom danu srca
Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suorganizaciji s Ministarstvom zdravstva RH organizira besplatnu javnozdravstvenu akciju za građane, koja će se održati u utorak, 23. rujna 2025., od 10:00 do 13:00 sati na adresi Rockefellerova ulica 2, Zagreb.
Briga o kardiovaskularnom zdravlju jedan je od najvažnijih koraka koje možemo poduzeti za dug i kvalitetan život. Upravo zato ovom akcijom želimo potaknuti građane na pravovremenu prevenciju, rano otkrivanje bolesti i zdravije životne navike.
Tijekom akcije građanima će biti omogućeno:
- određivanje šećera iz krvi i kolesterola,
- mjerenje krvnog tlaka,
- mjerenje pedobrahijalnog indeksa (ABI),
- mjerenje BMI-a,
- HbA1c (prema indikaciji),
- lipidogram (prema indikaciji) i
- savjetovanje o zdravim životnim navikama i prevenciji, te potrebi dodatne obrade i liječenja.
Cilj akcije je podići svijest o važnosti brige za srce i krvne žile, s posebnim naglaskom na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, uključujući i perifernu arterijsku bolest, koje su među vodećim uzrocima smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu.
Točna lokacija javnozdravstvene akcije prikazana je na karti ispod:
Pozivamo sve građane da nam se pridruže, naprave prvi korak prema zdravijem srcu i saznaju više o tome kako svakodnevnim izborima mogu smanjiti rizik od bolesti i poboljšati kvalitetu života.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu, pripravnik
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 2. srpnja 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu, pripravnik.
Više pogledajte ovdje.
Popis lijekova za kolovoz 2025.
17. rujna 2025.
Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.08.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina: 1. putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
2. putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava
Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.
*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.
Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.
Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)
WADA financira otkrivanje genskog dopinga
Dr. Daniel Hershtain, izvršni direktor Izraelske nacionalne antidopinške agencije, udružio se s vodećim u genetskim istraživanjima, profesorima Kyleom Cromerom i Shaijem Carmijem, kako bi razvili osjetljivu, skalabilnu i neinvazivnu metodu za otkrivanje izmjena gena povezanih s dopingom.
Cromer sa Sveučilišta u Kaliforniji u San Franciscu stručnjak je za terapijsko uređivanje genoma i intervencije temeljene na genima, a Carmi s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu lider je u statističkoj i populacijskoj genetici s pionirskim radom u medicinskoj genomici. Budući da Hershtain upravlja radom u stvarnim potrebama globalnih antidopinških napora, grupa je nedavno dobila znanstveno-istraživačku potporu Svjetske antidopinške agencije.
Kako metode dopinga postaju sve sofisticiranije, WADA ima za cilj ostati ispred “igre”, financirajući revolucionarna istraživanja o novim tehnologijama koje bi mogle pomoći sportašima da pomaknu granice ljudske izvedbe. “Jedan od izazova antidopinga je taj što obično malo zaostajemo. Tako da se obično uvodi novi lijek ili nova metoda dopinga, a tek onda razvijamo test”, objasnio je Hershtain, koji je također liječnik praktičar, za Inside the Games.
Hershtain i njegov tim imaju za cilj retroaktivno otkriti izmjene gena.
Unatoč tome što do danas nije bilo potvrđenih slučajeva genskog dopinga, WADA ga je još 2003. uvrstila na Popis zabranjenih sredstava. Genski doping mijenja genetski sastav kako bi se poboljšale određene osobine kao što su mišićna masa ili broj crvenih krvnih stanica
Kao i mnoga znanstvena otkrića, genska terapija — koja se smatra svetim gralom u medicini — mogla bi se koristiti u neterapijske svrhe od strane sportaša koji se nadaju da će pobijediti sustav. Za razliku od tradicionalnih metoda dopinga, koje mogu zahtijevati različite sesije za održavanje razine lijeka, Hershtain je objasnio da bi genski doping mogao biti jednokratni tretman koji se sastoji od injekcije proteina koji mijenja DNK. Za razliku od lijekova za poboljšanje športskih izvedbi koji ostavljaju tragove, genska terapija bi za sada mogla proći ispod radara tradicionalnih dopinških testova.
Takav je slučaj s eritropoetinom, jednim od hormona koji sportaši koriste za povećanje proizvodnje crvenih krvnih stanica. Iako se zabranjena tvar može otkriti u urinu ili krvi samo kratko vrijeme nakon uzimanja, sportaši i dalje riskiraju otkrivanje prilikom redovitog testiranja na i izvan natjecanja.
Genskom terapijom “možete promijeniti gen koji stvara EPO u vašem tijelu ili možete promijeniti gen EPO receptora”, objasnio je Hershtain. To znači da sportaš ne treba uzimati hormon jer će njegovo tijelo proizvesti željeni učinak.
“To je stvarno teško otkriti jer je prošlo razmišljanje bilo da možda trebamo uzeti uzorak DNK svakog sportaša i imati neku vrstu banke ili DNK baze podataka, a zatim ga možemo ponovno testirati kako bismo vidjeli promjene. To nije praktično i stvarno je skupo. Metoda koju razvijamo je u osnovi pronaći te promjene nakon što su učinjene.”
Hershtainov tim radi na retroaktivnom otkrivanju manipulacije. “Potpuno je drugačije jer se naša metoda ne temelji na vašoj vlastitoj osnovnoj liniji. Dakle, u jednom testu možemo otkriti bivši doping … da je sportaš manipulirao svojim genomom.”
Hershtain je nadalje rekao da njegov tim radi na popisu za sužavanje mogućih ciljanih gena. Osim povećanja crvenih krvnih stanica kako bi se poboljšala isporuka kisika u mišiće, povećanje mišićne mase i gustoće kostiju mogla bi biti još jedna potencijalna meta za manipulaciju. “U osnovi, stvorit ćemo popis gena sličan popisu zabranjenih sredstava… ne želimo provjeravati cijeli genom.”
Iako je već samo uzimanje lijekova za poboljšanje športskih izvedbi rizično, Hershtain je upozorio da bi genski doping potencijalno mogao biti još opasniji jer za razliku od lijekova, koje pojedinac može prestati uzimati, ova metoda trajno mijenja strukturu DNK. To bi zakompliciralo liječenje bilo kakvih nuspojava koje bi mogle uključivati rak, oštećenje organa, pa čak i smrt. (V.B)
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju Odluke Upravnog vijeća KLASA: 007-03/25-15/8, URBROJ: 117-17-25-3 od dana 28. kolovoza 2025.,Odluke Ministarstva zdravstva KLASA: 500-01/25-08/21, URBROJ: 534-07-2/1-25-16, suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-9 od dana 6. svibnja 2024., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-17 od dana 28. travnja 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/7-25-23 od dana 17. lipnja 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-25 od dana 11. srpnja 2025. i KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/3-25-27 od dana 10. rujna 2025., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.
Više pogledajte ovdje.
COVID-19 u Hrvatskoj (16.9.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 37. kalendarskom tjednu (tjedan od 08. do 14. rujna 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 779 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 37. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Europski tjedan mobilnosti
Europski tjedan mobilnosti održava se od 16. do 22. rujna, ove godine s temom “Mobilnost za sve”, stavljajući naglasak na stvaranje uključivijeg, pristupačnijeg i održivijeg prijevoza.
Europska komisija poziva lokalne vlasti, civilno društvo i poslovni sektor da se suoče s problemom prometnog siromaštva, osiguravajući da rješenja za mobilnost budu prilagođena osobama svih dobnih skupina, podrijetla i sposobnosti – bez obzira žive li u gradovima, prigradskim naseljima ili ruralnim područjima.
Glavne poruke ovogodišnjeg Europskog tjedna mobilnosti su:
1. Mobilnost za sve
Dobro planirani prometni sustavi koriste svima, osobito osobama s tjelesnim, osjetilnim ili kognitivnim teškoćama.
- Vozila, stanice, pločnici i biciklističke staze moraju biti bez prepreka – s rampama, jasnim oznakama, rasvjetom i sigurnom infrastrukturom.
- Jednostavni digitalni alati za karte, informacije i planiranje putovanja moraju biti prilagođeni svim korisnicima.
- Infrastruktura i digitalne usluge trebaju biti sigurne, dostupne i usklađene s propisima o zaštiti podataka.
- Potrebno je koristiti razumljive znakove i informacije dostupne i osobama s osjetilnim i kognitivnim teškoćama.
2. Raznolikost, priuštivost i pouzdanost
Uključivi prometni sustav treba nuditi različite, pristupačne i pouzdane opcije prijevoza za sve. Potrebno je:
- kombinirati javni prijevoz, pješačenje, bicikliranje i prijevoz na zahtjev – prilagođeno lokalnim potrebama, od gradova do ruralnih područja
- osigurati jednake mogućnosti kroz subvencije, popuste i financijske potpore kako bi se smanjilo opterećenje građana
- omogućiti redovite usluge i točne informacije u stvarnom vremenu za jednostavno i učinkovito planiranje putovanja.
3. Uključenost čitave zajednice
Rješenja za mobilnost moraju odražavati stvarne potrebe različitih skupina. Potrebno je:
- povezati javni, privatni i civilni sektor kako bi se razvijala lokalna, održiva rješenja
- uključiti građane, udruge i zajednice u planiranje i odlučivanje, uzimajući u obzir lokalne specifičnosti
- prilagoditi mobilnost društvenim i kulturnim normama kako bi je svi mogli koristiti i prihvatiti.
4. Lokalna, regionalna, metropolitanska mobilnost
Mobilnost mora nadilaziti administrativne granice kako bi bila učinkovita za sve. Potrebno je:
- uskladiti prometna rješenja među susjednim područjima i dijeliti resurse
- planirati mobilnost prema stvarnim životnim obrascima – uključujući brigu, školu i usluge – uz bolju povezanost urbanih i ruralnih sredina
- povezati različite načine prijevoza u jedinstven, učinkovit sustav.
Više o Europskom tjednu mobilnosti pročitajte na poveznici: https://mobilityweek.eu/home/
Svjetski dan svjesnosti o limfomima 2025.
Svjetski dan svjesnosti o limfomima (WLAD) obilježava se 15. rujna s ciljem osnaživanja osoba koje žive s limfomom i njihovih njegovatelja.
Prema Globalnom istraživanju pacijenata iz 2024. godine, koje je provela Koalicija za limfome (engl. Lymphoma Coalition), 67 % osoba koje žive s limfomom izjavilo je da su iskusile emocionalne posljedice poput anksioznosti, depresije te straha od povratka bolesti ili njezina pogoršanja. Unatoč tome, mnogi ne razgovaraju o tim osjećajima sa svojim zdravstvenim timom niti traže potrebnu podršku.
Upravo zbog toga, ovogodišnje obilježavanje nastavlja prošlogodišnju temu: „Iskreni razgovor“ (engl. Honest Talk), predstavljajući tri nova resursa za suočavanje s osjetljivijim temama:
· razgovor o dijagnozi ili prognozi
· povratak na posao
· podrška za njegovatelje.
Iskreni razgovori s obitelji, prijateljima, zdravstvenim djelatnicima i poslodavcima mogu pružiti važnu podršku pacijentima i njegovateljima, olakšati suočavanje s bolešću i doprinijeti osjećaju osnaženosti.
Limfomi su zloćudne bolesti čije tumorske stanice potječu iz limfatičnog sustava. To je bolest srodna leukemiji, a također nastaje zloćudnom promjenom limfocita i njihovim nekontroliranim množenjem.
Limfom se može razvijati polako (indolentno) ili može biti agresivan. Prema vrsti tumorskih stanica možemo ih podijeliti u dvije glavne (i vrlo različite) podskupine, Hodgkinov (HL) i ne-Hodgkinov limfom (NHL) (iako se u nekim klasifikacijama ovdje ubrajaju i multipli mijelom i imunoproliferativne bolesti). Postoji preko 50 različitih tipova limfoma, od kojih je gotovo 90 % iz skupine NHL.
Simptomi
S obzirom na to da većina limfoma nastaje u limfnim čvorovima (iako mogu nastati i u drugim organima koji imaju limfnog tkiva, poput želuca, crijeva, ili mozga), jedan od glavnih simptoma je njihovo povećanje. Osim toga, karakteristični su i simptomi poput temperature i to više od 38 °C bez poznatog uzroka, noćno znojenje, gubitak na tjelesnoj težini, malaksalost, kašalj i bol u prsištu te svrbež kože.
Liječenje
Najčešći oblici liječenja su kemoterapija i transplantacija matičnih stanica, no u nekim slučajevima koriste se i imunoterapija, zračenje te, u rijetkim situacijama, kirurški zahvati.
Epidemiološki podaci
Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 2022. godine u Hrvatskoj je bilo 123 novih slučajeva HL (MKB-10 dijagnoza C81) i 688 novih slučajeva NHL (MKB-10 dijagnoze C82-C86 i C88). Prema podacima o uzrocima smrti za 2022. godinu, u Hrvatskoj je od HL umrlo 13 osoba, a od NHL 301.
Izvor:
Svjetski dan prve pomoći
Tema Svjetskog dana prve pomoći 2025. godine je „Prva pomoć i klimatske promjene“, s ciljem isticanja uloge prve pomoći u suočavanju s izazovima koje donose klimatske promjene koje su jedan od najvećih globalnih izazova današnjice. Njihove posljedice očituju se kroz učestale i intenzivne vremenske nepogode – toplinske valove, oluje, poplave, suše i požare – koje ozbiljno ugrožavaju zdravlje, sigurnost i živote ljudi.
U tim okolnostima, prva pomoć ima ključnu ulogu. Obuka iz prve pomoći razvija svijest o okolišnim rizicima, potiče preventivne mjere i osnažuje pojedince za djelovanje u kriznim trenucima.
Kroz ovogodišnju temu želi se naglasiti koliko je prva pomoć važan alat u suočavanju s posljedicama klimatskih promjena, a edukacija se pritom usmjerava na sve dobne skupine – djecu, odrasle i starije osobe, jer svi imaju ulogu u zaštiti sebe i drugih.
Djeca
Rano učenje prve pomoći pomaže djeci da se zaštite i pomognu drugima. Uče kako preuzeti odgovornost, pokazati solidarnost i adekvatno reagirati u kriznim situacijama povezanima s klimatskim promjenama.
Odrasli
Kao prvi svjedoci nesreća, odrasli imaju ključnu ulogu u spašavanju života. Moraju biti educirani za zaštitu sebe i drugih, posebice ranjivih skupina poput djece i starijih.
Starije osobe
Klimatske promjene posebno pogađaju starije osobe. Obuka im pomaže da prepoznaju simptome poput toplinskog udara ili dehidracije te da aktivno sudjeluju u pomoći sebi i drugima.
Obuka iz prve pomoći jača otpornost zajednice i omogućuje brže i učinkovitije odgovore na sve veće klimatske izazove.
Prva pomoć tradicionalna je djelatnost Hrvatskog Crvenog križa. Hrvatski Crveni križ brine se o njezinom unapređenju i usklađivanju s europskim smjernicama te primjeni kroz sve edukativne programe na području Republike Hrvatske.
Usto, Hrvatski Crveni križ sudjeluje u provedbi nacionalnog programa prve pomoći za građane, obavlja osposobljavanje i obnovu znanja volontera Hrvatskog Crvenog križa i građana za pružanje prve pomoći kod ozljeda i nesreća koje se mogu dogoditi u svakodnevnom životu.
Važni telefonski brojevi u Hrvatskoj u slučaju potrebe:
194 – Hitna pomoć
112 – Jedinstveni europski broj za hitne službe
Video prilozi za prvu pomoć: https://www.hck.hr/sto-radimo/prva-pomoc/video-prilozi-za-prvu-pomoc/159
Izvori:
https://www.globalfirstaidcentre.org/wp-content/uploads/2025/05/Concept-Note-2025.pdf
Obilježen jubilarni deseti Nacionalni dan ambliopije
U petak, 12. rujna 2025. u 12.00 sati, na adresi Rockefellerova 12, u organizaciji Ministarstva zdravstva RH i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, obilježen je jubilarni deseti Nacionalni dan ambliopije.
Tim povodom, na okruglom stolu sudjelovali su ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med., ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, dr. med. te prof. dr. sc. Mladen Bušić, dr. med., predsjednik Povjerenstva za provedbu NPP-a. Rezultate provedbe NPP-a prezentirala je nacionalna koordinatorica Vesna Štefančić Martić, dr. med., MPH.
Ministarstvo zdravstva RH od 1. lipnja 2015. godine, uvelo je probir na slabovidnost kao obvezatan za svu četverogodišnju djecu u Hrvatskoj, dok je u siječnju 2016. godine donesena odluka o uspostavi Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti.
U ovom trenutku na pregled u sklopu Programa pozivaju se djeca rođena 2021. godine. Od ukupno 37 809 rođene djece u 2021. godini , trenutno je do sad pozvano 25 961 dijete na pregled u sklopu Programa, te je napravljeno 1 518 izmjena termina.
Ambliopija ili slabovidnost je smanjenje ili gubitak dijela vidnih funkcija bez prisutne vidljive bolesti oka. Ambliopija je najčešća patologija vida u djece i vodeći uzrok sljepoće na jednom oku. Uzrok razvijene ambliopije je u izostanku dozrijevanja vidnog dijela mozga zbog nedovoljne vidne stimulacije. Liječenje traje do postizanja vidne oštrine odgovarajuće za dob, a to je u pravilu moguće do 7. godine života. Zakasni li se s liječenjem slabovidnosti, dijete više neće moći jasno vidjeti jer vidni dio mozga u ranom periodu rasta i razvoja nije bio stimuliran jasnom i oštrom slikom svijeta koji nas okružuje, stoga nije i neće biti razvijen.
Fotogalerija:
Predstavljeni rezultati provedenih javnozdravstvenih akcija u braniteljskoj populaciji
U petak 12. rujna u konferencijskoj dvorani Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predstavljeni su rezultati provedenih javnozdravstvenih akcija u braniteljskoj populaciji s ciljem otkrivanja čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.
Na okruglom stolu sudjelovali su Izv.prof. Krunoslav Capak, dr.med., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Anita Milas–Anzić, dr. med. ravnateljica Uprave za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć u Ministarstvu hrvatskih branitelja, Doc. dr. sc. Marija Bubaš, dr. med., državna tajnica u Ministarstvu zdravstva, Dr. sc. Josip Lucić, ravnatelj javne ustanove Veteranski centar, Doc.dr.sc. Tomislav Benjak, dr. med., pomoćnik ravnatelja HZJZ te Prim. Verica Kralj, dr. med., voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti.
Branitelji kao vulnerabilna skupina našeg stanovništva posebno su osjetljivi na kronične nezarazne bolesti, a to je i razlog provođena javnozdravstvenih akcija namijenjenih upravo braniteljima. S ciljem podizanja svijesti o potrebi prevencije kardiovaskularnih bolesti kao i drugih kroničnih bolesti, proveli smo javnozdravstvene akcije u okviru kojih se određivao, šećer i kolesterol u krvi, mjerio se krvni tlak i pedobrahijalni indeks, savjetovalo se o zdravim životnim navikama, prevenciji kroničnih, a osobito kardiovaskularnih bolesti, kao i o potrebi daljnje obrade i liječenja.
Ukupno smo proveli 12 javnozdravstvenih akcija za braniteljsku populaciju, pet javnozdravstvenih akcija u Veteranskim centrima, te sedam akcija za branitelje u šest gradova diljem Hrvatske. Ukupno je pregledano 1610 osoba, od toga 677 (42%) u Veteranskim centrima, a 933 osobe (58%) na JZ akcijama u javnim prostorima u gradovima, a na koje su pozivani branitelji.
Ukupno 79 posto pregledanih osoba na javnozdravstvenim akcijama je imalo povišenu barem jednu od sljedećih vrijednosti – krvni tlak, pedobrahijalni indeks, šećer u krvi ili kolesterol. S obzirom na to da su kardiovaskularne bolesti vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, odnosno prvi uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja, postoji potreba jačanja preventivnih aktivnosti, edukacije stručne i opće javnosti, te organiziranja sustavnog programa prevencije.
Fotogalerija:
Održana javnozdravstvena akcija na Dugom otoku pod nazivom „Rujan – mjesec zdravlja srca i krvnih žila“,
Dana 3. i 4.rujna 2025. godine na Dugom otoku (Božava i Sali), održana je javnozdravstvena akcija pod nazivom „Rujan – mjesec zdravlja srca i krvnih žila“, koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Dom zdravlja Zadarske županije, u suorganizaciji tvrtke Mesi d.o.o.
Javnozdravstvenoj akciji su prisustvovali ravnatelj Doma zdravlja Zadrske županije Mr. sc. Marko Kolega dr.med., Mario Kožul zamjenik ravnatelja Doma zdravlja Zadarske županije i glavna sestra Doma zdravlja Zadarske županije Marija Vidaić, mag. med. techn., a iz tvrtke Mesi d.o.o. Rudi Čebulj i Marko Groboljšek.
U sklopu javnozdravstvene akcije svim stanovnicima iz krvi se određivao šećer, kolesterol i HbA1c, mjerenje krvnog tlaka i pedobrahijalnog indeksa (ABI).
Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost na potrebu stanovništva o većoj brizi za svoje Zdravlje, važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.
Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovale su voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti s registrima prim. Verica Kralj, dr.med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
Preporuke za cijepljenje protiv bolesti COVID-19 – jesen 2025. godine
Zagreb, 9. rujan 2025
Verzija 16.
Preporuke za cijepljenje protiv bolesti COVID-19 – jesen 2025. godine
U Hrvatskoj i brojnim drugim zemljama EU, unazad nekoliko tjedana zamjećuje se postupan porast broja oboljelih od COVID-19. Također, zadnjih tjedana uočavamo porast udjela pozitivnih rezultata pri testiranju na virus SARS-CoV-2 u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Za veliku većinu osoba kojima je cijepljenje preporučljivo, a preporučljivo je osobama s povećanim rizikom od razvoja teških oblika bolesti COVID-19 i osobama čiju osnovnu bolest može pogoršati infekcija, dovoljno je primijeniti tijekom jeseni samo jednu dozu cjepiva, neovisno o tome jesu li osobe ranije cijepljene te neovisno o tome znaju li da su preboljele COVID-19 ili ne.
Cijepljenje je ovu jesen preporučljivo osobama koje nisu cijepljene ili preboljele COVID-19 unazad šest mjeseci, a koje pripadaju sljedećim kategorijama stanovništva:
- osobe od 65 godina životne dobi i starije,
- korisnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika
- osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, posebno djecu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama
- odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes mellitus), kroničnim bolestima jetre, kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunološkog sustava (uključujući HIV infekciju)
- trudnice
- zdravstveni djelatnici (posebno zdravstveni djelatnici u jedinicama intenzivne skrbi, odjelima s posebno osjetljivim bolesnicima i hitnim bolničkim prijemima).
Većini osoba navedenih pod točkama od a) do f) preporučuje se cijepljenje (ili docjepljivanje) jednom dozom, neovisno o tome jesu li ranije cijepljeni ili su preboljeli COVID-19 te neovisno o tome kojom su vrstom cjepiva ranije cijepljeni.
Ako je osoba ranije cijepljena ili preboljela COVID-19, jesenska doza cjepiva se preporučuje najmanje šest mjeseci nakon zadnje primljene doze cjepiva ili nakon preboljenja.
Iznimke od pravila da se primjenjuje samo jedna doza cjepiva su osobe koje zbog osnovne bolesti ili terapije koju primaju imaju stanje teške imunosupresije. Ove osobe trebaju primiti dvije doze cjepiva s razmakom od tri mjeseca.
Za korisnike domova za starije osobe i institucija za njegu kroničnih bolesnika i za djelatnike tih ustanova, preporučljivo je organizirati cijepljenje u tim ustanovama.
Za zdravstvene djelatnike i kronične bolesnike na dugotrajnom liječenju u stacionarnim zdravstvenim ustanovama te za dijalizirane bolesnike, preporučuje se organizirati cijepljenje u pripadajućim zdravstvenim ustanovama.
Cjepivo protiv COVID-a se može primiti istovremeno s cjepivom protiv gripe ili pneumokoka, a ako nisu primijenjena istovremeno nije potrebno osigurati neki određeni vremenski razmak između primjene ovih cjepiva.
Cjepiva protiv COVID-a, koja su u dolasku za ovu sezonu temelje se na podvarijanti LP 8.1., koja se ne razlikuje bitno od prošlogodišnje varijante korištene za proizvodnju cjepiva (KP.2).
Više o osobinama dostupnog cjepiva može se pročitati na stranicama Hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode i Europske agencije za lijekove u Sažetku opisa svojstava lijeka ovdje.
Sigurnost djece u prometu
Ozljede su vodeći uzrok smrti u djece (1-19 godina), a najviše djece smrtno strada zbog prometnih nesreća. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u prometnim je nesrećama u Hrvatskoj 2024. godine smrtno stradalo 13 djece u dobi 0-17 godina, a ozlijeđeno je 1 447 djece. Posljednjih dvadeset godina bilježi se trend smanjenja smrtnosti djece od prometnih nesreća.
Djeca su posebno ranjiva skupina sudionika u prometu. Zbog nižeg rasta i ograničenog vidnog polja nemaju istu preglednost prometa kao odrasli, a i teže su vidljivi ostalim sudionicima prometa. Kognitivni čimbenici također igraju ulogu, pa je tako djeci teže procijeniti situaciju u prometu, udaljenost i brzinu automobila, kao i odrediti odakle dolazi pojedini zvuk. Zaigranost i impulzivnost karakteristična za djecu dovodi do naglih i nepredvidivih reakcija koje mogu dovesti do stradavanja u prometu.
S početkom školske godine veliki dio djece uključuje se svakodnevno u promet u svojstvu pješaka, putnika ili vozača te je važno podsjetiti se na najvažnije mjere sigurnosti u prometu.
Prije petnaestak godina djeca su najviše stradavala kao pješaci, a danas najviše stradavaju kao putnici u vozilima. U ovom slučaju posebno veliku odgovornost snose odrasli vozači, najčešće roditelji.
Izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 92/14) djeca do 150 cm visine trebaju biti smještena u posebnoj sigurnosnoj sjedalici ili postolju pričvršćenom posebnim kopčama ili pojasom, pri čemu su iznimka djeca visine 135-150 cm koja se smiju prevoziti tako da su pravilno vezana sigurnosnim pojasom za odrasle osobe, ali samo na stražnjem sjedalu. U usporedbi s korištenjem samo sigurnosnog pojasa za odrasle, korištenje sjedalice smanjuje rizik od težih ozljeda prilikom prometnih nesreća za 59% u djece dobi 4 – 7 godina.
Vozač motornog vozila ne smije prevoziti dijete smješteno u sigurnosnoj sjedalici okrenutoj suprotno od smjera vožnje na putničkom sjedalu zaštićenom prednjim zračnim jastukom, ako zračni jastuk nije deaktiviran, čak i u slučajevima kada se zračni jastuk automatski isključuje.
Rizični čimbenici za prometne nesreće ovisno o dobi
0-12 mjeseci
Mala djeca dojenačke dobi sudjeluju u prometu većinom kao putnici u vozilima ili dok ih nose ili voze u dječjim kolicima odrasle osobe. Rizik od ozljeda u prometu je povećan za dojenčad u vozilima kada se ne koriste uopće ili koriste neodgovarajuće dječje sjedalice. Međutim, kada se odgovarajuće dječje sjedalice pravilno koriste, rizik od ozljeda je značajno smanjen – usporedivo s razinom zaštite koju pravilno stavljeni sigurnosni pojasevi pružaju odraslima.
1-4 godine
Djeca ove dobi još uvijek su većinom ovisna o odraslima za kretanje u prometu. Rizik od prometnih nesreća u ovoj dobnoj skupini također je relativno nizak iz istih razloga kao za bebe do godinu dana. Nepravilna upotreba autosjedalica povećava rizik od ozljeda u slučaju prometne nesreće. Djeca ove dobi sve više sudjeluju u prometu u svojstvu pješaka, te je potreban stalni nadzor i briga roditelja i skrbnika.
5-9 godina
Djeca u ovoj dobi postaju samostalnija i počinju češće sama ići u školu ili se igrati vani. Njihova sposobnost procjene brzine i udaljenosti vozila nije u potpunosti razvijena, što ih čini ranjivima kao pješake. Mogu biti ranjivi i kao putnici u motornim vozilima. Kako postaju samostalni vozači bicikala i dječjih romobila, ranjivi su i kao vozači.
10-14 godina
Adolescenti su pod povećanim rizikom kako postaju samostalni korisnici cesta, uključujući bicikliste, motocikliste i mlade vozače. Bihevioralni faktori povezani s njihovom dobi imaju ulogu u ponašanju u prometu. Skloni su rizičnim ponašanjima poput prebrze vožnje i nenošenja kaciga ili sigurnosnih pojaseva.
Rizik od stradavanja u prometnih nesrećama je najviši u odnosu na mlađe dobne skupine. Adolescenti u ovoj dobnoj skupini sudjeluju u prometnim nesrećama kao ranjivi korisnici cesta – pješaci, biciklisti ili kao putnici u motornim vozilima.
Djeci do 14 godina je zabranjena vožnja električnim romobilom, a stariju treba upoznati s pravilima sigurne vožnje uključujući nošenje kacige.
Više informacija o sigurnoj vožnji električnim romobilom možete pronaći na linku .
Izvor: Protecting Young Lives. Global Status Report on Child and Adolescent Road Safety. WHO. https://www.unicef.org/media/167696/file/250214_ProtectingYoungLives_FullReport-FINAL.pdf