Svjetski dan darovatelja krvi 2025. g.
Svjetski dan darovatelja krvi obilježava se 14. lipnja svake godine, nakon što je na Općoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije 2004. godine, na kojoj su sudjelovale 192 zemlje članice, usvojena rezolucija o uspostavi obilježavanja tog dana.
Godišnje se prikupi oko 120 milijuna doza krvi na svijetu. Taj je broj u porastu iz godine u godinu zbog jačanja svijesti o potrebi dobrovoljnog darovanja krvi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, u Hrvatskoj je 2024. g. prikupljeno 202.508 doza krvi te ostvareni broj prikupljenih doza krvi iznosi 5,23 doze na 100 stanovnika. Oko 4 – 5% stanovništva Hrvatske su darovatelji krvi; od toga je svake godine oko 10 – 12 % novih darovatelja krvi, odnosno onih koji prvi put daju krv, a preostali su višestruki darovatelji krvi, koji u prosjeku daruju krv dvaput godišnje. Sigurnost krvi u Hrvatskoj je osigurana mjerama kontrole kvalitete i nadzora nad krvi i krvnim pripravcima, koje uključuju i mikrobiološku kontrolu, kao i mjerama zaštite od infekcija u zdravstvenim ustanovama koje se kontinuirano provode, te principima samodostatnosti i dobrovoljnog, neplaćenog davalaštva. Mnogim pacijentima i pacijenticama kojima je u određenom trenutku potrebna transfuzija krvi ona nije uvijek brzo dostupna. Sigurna krv i krvni pripravci neophodni su svim zemljama na svijetu radi prevencije mnogih smrti i očuvanja zdravlja.
U Hrvatskoj se krv može darivati na organiziranim akcijama darovanja krvi u transfuzijskoj ustanovi (Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu – HZTM) ili u organizaciji dobrovoljnih udruga/organizacija (poput Hrvatskog Crvenog križa). Redovite akcije darovanja krvi se provode u svim većim radnim organizacijama, školama, mjesnim zajednicama, a vrijeme i mjesto održavanja akcija najavljuju se putem medija; pritom HZTM na svojim mrežnim stranicama redovito objavljuje tjedni raspored darivanja krvi.
Poziv na testiranje – 1.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Održan 7. sastanak europske radne skupine Otvorene metode koordinacije (OMK) na temu „kultura i zdravlje“
Dana 12. i 13. lipnja 2025. održan je posljednji, 7. sastanak europske radne skupine Otvorene metode koordinacije (OMK) na temu „Kultura i zdravlje“.
Sastanak je otvoren pozdravnim govorima ministrice kulture dr.sc. Nine Obuljen Koržinek, ministrice zdravlja docentice Irene Hrstić, ravnateljice Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ profesorice Mirjane Kujundžić Tiljak, a u ime ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo profesora Krunoslava Capaka, govorio je docent Marinko Artuković, voditelj Službe za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata. Nakon govora slijedio je radni sastanak, te prezentacije primjera dobre prakse u Republici Hrvatskoj, kao što su film u bolnici, koncerti za onkološke pacijente, murali u bolnicama, te istraživanja o projektima.
Radna skupina, koju čini oko pedeset stručnjaka iz država članica Europske unije, osnovana je s ciljem podizanja svijesti o pozitivnim učincima kulture na zdravlje, stvaranja međusektorske suradnje između donositelja odluka i dokumentiranja vrijednih inicijativa i projekata.
Inače, program nastaje u okviru preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Vijeća Europe, a usmjeren je na povezivanje kulturnog i zdravstvenog sektora. U Republici Hrvatskoj je koordinaciju nad programom preuzelo Ministarstvo kulture i medija RH, a cilj je razviti integrirane politike i pilot-projekte koji koriste umjetničke i kulturne prakse kao alat u prevenciji bolesti, očuvanju zdravlja i unapređenju kvalitete života.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo bi u programu kao stručna i javnozdravstvena ustanova bio ključan partner u aspektima istraživanja i prikupljanja podataka o utjecaju kulturnih aktivnosti na zdravlje populacije te razradi pokazatelja za evaluaciju učinkovitosti programa. Govorilo se o mogućnosti uključivanja kulturne aspekte u kampanje promocije zdravlja, posebice u području mentalnog zdravlja, prevencije stresa, zdravog starenja i smanjenja društvene izolacije. Kao partner, HZJZ bi mogao sudjelovati u edukaciji stručnjaka u zdravstvu o ulozi kulture u očuvanju zdravlja, te u povezivanju programa sa županijskim zavodima za javno zdravstvo i lokalnim zajednicama. Jedan od ciljeva u takvom projektu je i istraživanje postojećih dobrih praksi i inicijativa u Republici Hrvatskoj, kao i razvoj vlastitog pilot-projekata u suradnji s izabranim zdravstvenim i kulturnim ustanovama.
Sudjelovanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u projektu “Kultura i zdravlje” pruža jedinstvenu priliku za inovativno povezivanje sektora, jačanje javnog zdravstva i podizanje kvalitete života građana. Umjetnost bi mogla imati ključnu ulogu u prevenciji bolesti, promicanju dobrog zdravlja te kao potpora liječenju niza različitih stanja.
Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2025.
Publikaciju Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2025. možete preuzeti ovdje.
Održana javnozdravstvena akcija u Osijeku
7. lipnja 2025. godine, na “7. susretu braniteljica Domovinskog rata RH”, održana je javnozdravstvena akcija u Osijeku, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljicama iz krvi se je određivao šećer, kolesterol i HbA1c te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak.
Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnost prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.
Javnozdravstvenoj akciji je prisustvovao potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovale su prim. Verica Kralj, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
Održana javnozdravstvena akcija u Rijeci
4. lipnja 2025. godine održana je javnozdravstvena akcija u Rijeci pod nazivom „KORAK ISPRED BOLESTI“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Sekcije za intervencijsku radiologiju Hrvatskog društva radiologa u suorganizaciji Doma zdravlja Primorsko-goranske županije i MESI d.o.o., pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva.
U sklopu javnozdravstvene akcije iz krvi se je određivao šećer i kolesterol, te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom javnozdravstvenom akcijom želimo skrenuti pozornost javnosti na potrebu povećanja znanja o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB) te mogućnostima prevencije.
Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovale su prim. Verica Kralj, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
Kombinacija dvije napredne tehnike
Ambientna masena spektrometrija (AMS) je moderna metoda koja omogućava brzo otkrivanje nedozvoljenih tvari u uzorcima, ali ima svoje izazove. Naime, kada se analizira složene uzorke mogu nastati smetnje zbog matriks efekata, odnosno utjecaja drugih tvari koje nisu ciljane. Također, bez dodatnog odvajanja tvari može doći do lažnih pozitivnih rezultata, jer su neke tvari kemijski vrlo slične (izomeri i izobari).
Kako bi se prevladali ovi problemi i povećala preciznost testiranja razvijena je nova metoda koja kombinira dvije moćne tehnike: ambientnu masenu spektrometriju (AMS) i tekućinsku kromatografiju masene spektrometrije (LC-MS). Ovaj pristup, koji je razvijen po prvi puta u ovom istraživanju, temelji se na korištenju mikroskopskih količina otapala za učinkovito izdvajanje tvari sa površine specijalnog uređaja nazvanog SPME (Solid-Phase Microextraction).
U prvoj fazi analize koristi se tehnika poznata kao CBS-MS (coated blade spray masena spektrometrija), koja omogućava brzo skeniranje uzorka koristeći samo nekoliko mikrolitara otapala. Ovaj korak omogućuje da se analiziraju velike količine uzoraka uz visoku preciznost i osjetljivost. Ako se u uzorku otkrije nešto sumnjivo, preostale tvari se podvrgavaju detaljnijoj analizi korištenjem LC-MS tehnike, koja daje konačnu potvrdu rezultata.
Ova nova metoda ima nekoliko važnih prednosti:
- Ekološki prihvatljiva: koristi se samo nekoliko mikrolitara organskih otapala što smanjuje negativan utjecaj na okoliš.
- Visoka preciznost: smanjuje se utjecaj drugih tvari u uzorku (poznatih kao matriks efekti), čime se poboljšava osjetljivost i točnost testiranja.
- Brza i učinkovita: omogućava brzo skeniranje i preciznu identifikaciju nedozvoljenih tvari.
Iako je ova metoda novi pristup, rigorozno je testirana i potvrđena kroz eksperimente. U kontekstu antidopinškog testiranja uspješno je primijenjena za detekciju čak 53 zabranjene tvari u uzorcima urina. Ova nova strategija otvara vrata za učinkovitije testiranje na doping, čineći ga bržim, preciznijim i pouzdanim.
Za sportaše ovo znači da postoji napredna tehnologija koja omogućava temeljito testiranje na doping uz minimalne šanse za pogrešne rezultate. Ova metoda ne samo da poboljšava točnost testiranja, već i doprinosi očuvanju okoliša smanjenjem upotrebe kemijskih otapala. (J.K)
COVID-19 u Hrvatskoj (10.6.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 23. kalendarskom tjednu (tjedan od 2. do 8. lipnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 50 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 23. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Poziv na testiranje – 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.1. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.7. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, sociolog u Službi za promicanje zdravlja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.7. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, sociolog u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje i razgovor – 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.5. viši savjetnik 1 u Ravnateljstvu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. viši savjetnik 1 u Ravnateljstvu.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za javno zdravstvo.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.2. doktor medicine u Službi za toksikologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. doktor medicine u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.1. doktor medicine u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 23. svibnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. doktor medicine u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Svjetski dan oboljelih od tumora mozga
Svjetski dan oboljelih od tumora mozga obilježava se svake godine 8. lipnja još od 2000. godine, na inicijativu Njemačke organizacije za tumore mozga s ciljem podizanja svjesnosti i educiranja javnosti o samoj bolesti.
Tumor mozga je abnormalna masa tkiva u mozgu u kojoj stanice nekontrolirano rastu i razmnožavaju se. Tumore mozga možemo podijeliti na primarne i sekundarne (metastatske), a primarni tumori mozga mogu biti dobroćudni, graničnog ponašanja ili zloćudni. Postoji više od 100 različitih vrsta primarnih tumora mozga, od kojih svaka ima svoj spektar simptoma, načina liječenja i ishoda. Unatoč godinama istraživanja, stope preživljenja kod tumora mozga u posljednje su vrijeme ostale gotovo nepromijenjene, dok su se stope preživljenja kod mnogih drugih vrsta raka značajno poboljšale.
Prema podacima Registra za rak, u Hrvatskoj je u 2022. godini dijagnosticirano 385 zloćudnih tumora mozga, od čega 220 kod muškaraca, a 165 kod žena. Od zloćudnih tumora mozga u 2023. godini u Hrvatskoj je umrlo 365 osoba od kojih je 204 muškaraca, a 161 žena.
Tumori mozga mogu uzrokovati različite simptome, ovisno o tome gdje u mozgu se točno nalaze.
Česti simptomi uključuju:
• glavobolje
• mučninu ili povraćanje
• napadaje (grčeve)
Ovi simptomi mogu biti uzrokovani i drugim medicinskim stanjima. No, ako imate neki od njih, važno je da se obratite liječniku. Simptomi se mogu razvijati postupno tijekom nekoliko mjeseci ili čak godina ako je tumor spororastući, ili se mogu pojaviti brzo, unutar dana ili tjedana, ako je tumor brzorastući.
Također, mogu se pojaviti i:
• slabost ili paraliza jednog dijela tijela
• gubitak njuha ili sluha
• poteškoće pamćenja, govora, čitanja ili pisanja
Tumori mozga najčešće nemaju poznati uzrok, a samim time ne postoji ni mogućnost prevencije.
Kao rizične čimbenike Cancer Research UK navodi:
1. Dob
Tumori mozga mogu se razviti u bilo kojoj dobi. No, kako starimo, naš rizik od razvoja većine vrsta raka, uključujući tumore mozga, raste. Najveći rizik od tumora mozga imaju osobe u dobi između 85 i 89 godina.
2. Prekomjerna tjelesna težina
Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost povećava rizik od nekih vrsta raka, uključujući vrstu tumora mozga (odnosno, moždanih ovojnica) koja se zove meningeom.
3. Medicinsko (ionizirajuće) zračenje
Rizici od zračenja prilikom medicinskih pregleda vrlo su niski. Ako vam bude potrebno zračenje, vaši će se liječnici pobrinuti da razina zračenja bude što niža i da se pretraga obavi samo kada je to doista nužno.
4. Obiteljska povijest bolesti
Rizik je veći ako imate bliskog člana obitelji koji je imao tumor mozga. Mali postotak tumora mozga povezan je s genetskim poremećajima.
Glavne metode liječenja tumora mozga uključuju:
• kirurški zahvat
• radioterapiju
• kemoterapiju
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je 2021. godine novi, ažurirani sustav klasifikacije tumora mozga. U njemu se tumori svrstavaju u podskupine prema njihovim genetskim karakteristikama te prisutnosti ili odsutnosti specifičnih promjena u genima.
WHO razvrstava tumore na ljestvici od 1 do 4. Što je broj viši, to je veća vjerojatnost da će tumor brže rasti i postati agresivniji, te se po tome određuje radi li se o dobroćudnom ili zloćudnom tumoru.
Izvori:
https://braintumor.org/brain-tumors/about-brain-tumors/brain-tumor-facts/
https://www.cancerresearchuk.org/about-cancer/brain-tumours
Svjetski dan sigurnosti hrane
Ove godine Svjetski dan sigurnosti hrane obilježavamo 7. lipnja kako bismo podsjetili na važnu ulogu koju znanost ima u donošenju odluka o hrani.
Svi uključeni u lanac opskrbe hranom, od proizvođača, preko prerađivača, prijevoznika, trgovaca na malo, kuhara i potrošača – oslanjaju se na univerzalnu primjenu dobrih praksi, dogovorenih procesa i standarda kako bi se osigurala sigurnost hrane.
Sve se to temelji na pažljivoj, jasnoj i promišljenoj primjeni najboljih dostupnih znanstvenih dokaza koji istražuju kako i zašto hrana može postati kontaminirana i učiniti nas bolesnima. Znanstvenici procjenjuju i analiziraju rizike za ljudsko zdravlje povezane s poznatim, utvrđenim, novim i očekivanim opasnostima za sigurnost hrane te im pružaju savjete pomažući kreatorima politika, prehrambenim tvrtkama i potrošačima da donose sigurne odluke.
No, hrana se može kontaminirati bakterijama, kemikalijama, gljivicama ili parazitima, koji mogu uzrokovati najmanje 200 različitih bolesti. Ove bolesti utječu na zdravlje, egzistenciju, obrazovanje i gospodarstvo. Međutim, mogu se spriječiti – kada smo informirani i poduzimamo mjere.
Svake godine 7. lipnja, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) na Svjetski dan sigurnosti hrane, podsjećaju da je sigurnost hrane kolektivno pravo i odgovornost gdje svatko mora odigrati svoju ulogu.
Ključne poruke Svjetskog dana sigurnosti hrane su:
- Znanost je temelj očuvanja sigurnosti hrane
- Ako nije sigurna, nije hrana
- Znanost ovisi o dostupnim podacima
- Više znanstvenih disciplina stoji iza očuvanja sigurnosti hrane
- Obrazovanje je ključno
- Svatko upravlja rizicima – sigurnost hrane je odgovornost svih nas
UKAD odlučno protiv Poboljšanih igara
Enhanced Games, koncept koji podržava sportski događaj bez testiranja na tvari zabranjene u sportu (doping) te poticanje na korištenje istih tvari izazvalo je zabrinutost globalne sportske zajednice. Nakon objave da će se ove Igre održati u Las Vegasu od 21. do 24. svibnja 2026., oglasio se i UKAD (britanska antidopinška agencija).
Jane Rumble, glavna izvršna direktorica UKAD-a, izjavila je: „S dubokom zabrinutošću za sportaše i sve one koji vole sport, čini se da je sada sasvim vjerojatno da će se ovaj događaj održati. To je opasan pothvat!“ Nedavna istraživanja izazivaju zabrinutost zbog nedostatka vjerodostojnih dokaza koje su predstavili organizatori na način kako mogu smanjiti znatne fiziološke i psihološke rizike i štete koje ovaj događaj može uzrokovati. „Mi u UKAD-u vjerujemo da će ovaj događaj naštetiti svima uključenima: riskirajući zdravlje (kratkoročno i dugoročno), ugled i sportski integritet. Sport ima dužnost skrbiti o sportašu.“ Antidoping, prema Svjetskom antidopinškom kodeksu, postoji kako bi zaštitio pošten i čist sport te se zalagao za prava čistih sportaša. Poruka koja se s ovim Igrama šalje mladima o dopingu i poboljšanju sportske izvedbe posebno je zabrinjavajuća. Uzimanje dopinga zbog poboljšanja sportske izvedbe (IPED) nije sigurno, opasno je za zdravlje i dobrobit te potkopavaju pošteno natjecanje. Nedavno istraživanje UKAD-a pokazuje da postoji vrlo malo interesa šire britanske javnosti za takvu „šaradu“. Dvoje od troje odraslih reklo je da ne bi dopustili svojoj djeci da gledaju događaj, dok je više od polovice anketiranih tinejdžera reklo da ga ne žele gledati.
UKAD također napominje da, osim mogućeg počinjenja kršenja antidopinških pravila od strane sportaša i pomoćnog osoblja sportaša koji sudjeluju (ili će sudjelovati) u ovom događaju, mogu postojati i ozbiljne pravne posljedice. Mnoge zabranjene tvari klasificirane su kao kontrolirane droge u Ujedinjenom Kraljevstvu i uvoz, opskrba ili omogućavanje opskrbe tim drogama je kazneno djelo. Oni koji to čine mogu biti kazneno odgovorni, uključujući sportaše sudionike, pomoćno osoblje sportaša, domaćine mjesta održavanja, same organizatore i bilo koju drugu stranu uključenu u omogućavanje ovih prekršaja. Ukratko, to je nepromišljen koncept, prikriven kao napredak, ali u stvarnosti će biti na štetu mnogih koji vole sport i cijene fair play.
Jane Rumble izjavila je: „UKAD je izuzetno zabrinut konceptom Unaprijeđenih igara. Premisa sportskih natjecanja koja dopuštaju farmakološki aktivne tvari za poboljšanje performansa je nesigurna, opasna za zdravlje i dobrobit sportaša i suprotna je fair playu. „Čisti sportaši godinama se bore za svoje pravo da se natječu pod jednakim uvjetima, da mogu predstavljati svoju zemlju i zajednice s čašću i integritetom te da se natječu istinito i pošteno. „Dužnost nam je brinuti se o čistoći sporta i zdravlju sportaša. Antidoping, prema Svjetskom antidopinškom kodeksu, danas postoji kako bi zaštitio pošten i čist sport i zagovarao prava čistih sportaša. „Vjerujemo da je pravo sportsko natjecanje stvar poštovanja, napornog rada i odlučnosti, a ne opasne igre podržavanja upotrebe dopinga za poboljšanje izvedbi. U sportu nema mjesta za doping, niti za Enhanced Games.“ (V.B)
6. lipnja – Dan prava osoba s duševnim smetnjama
Mentalno zdravlje predstavlja temeljno ljudsko pravo svakog pojedinca, a ne privilegiju. Tijekom povijesti, osobe s duševnim smetnjama često su bile izložene nerazumijevanju, strahu i stigmatizaciji te su nerijetko, umjesto adekvatne podrške, osuđivane i socijalno izolirane.
Razvojem suvremenog pristupa skrbi i razumijevanja mentalnog zdravlja, osobe s duševnim smetnjama i dalje se suočavaju s društvenom stigmom, diskriminacijom i nedostatkom individualne podrške u zajednici. Iako se sve više prihvaća pristup usmjeren na prava i uključivanje u zajednicu, njegova potpuna implementacija i dalje ovisi o podršci i edukaciji javnosti.
Iz tog razloga Hrvatski sabor donio je 1. lipnja 2012. godine odluku o proglašenju 6. lipnja Danom prava osoba s duševnim smetnjama. Ovaj datum odabran je kao podsjetnik na 6. lipnja 1880. godine, kada je donesen Statut Kraljevskog zemaljskog zavoda za umobolne u Stenjevcu (današnja Klinika za psihijatriju Vrapče), važan dokument u povijesnom razvoju institucionalne skrbi za osobe s duševnim smetnjama u Hrvatskoj.
Cilj obilježavanja ovog dana je podsjetiti na potrebu za sustavom u kojem svaka osoba, bez obzira na dijagnozu, ima pravo na samostalno donošenje odluka, uključivanje u zajednicu te dostupnost adekvatne podrške. Unatoč napretku, prava osoba s duševnim smetnjama i dalje su ugrožena, osobito u kontekstu prisilnih mjera liječenja, lišavanja poslovne sposobnosti, institucionalizacije te svakodnevne diskriminacije i stigmatizacije.
Važno je kontinuirano ulagati u razvoj sustava podrške u zajednici koji u potpunosti uvažava volju, želju i individualne potrebe osoba s duševnim smetnjama.
U tom kontekstu, važnim se čini naglasiti značaj anticipirane naredbe, odnosno unaprijed izraženog oblika liječenja, koja osobi omogućuje da unaprijed odredi kakvu vrstu skrbi želi u budućnosti, u slučaju da zbog svog stanja u nekom trenutku ne može izražavati vlastitu volju. Time se dodatno osnažuje pravo pojedinca na autonomiju i osobnu odluku u području mentalnog zdravlja.
Hrvatska je prepoznala važnost ovih vrijednosti pridruživši se inicijativi QualityRights Svjetske zdravstvene organizacije, koja promiče prava osoba s duševnim smetnjama u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Inicijativa naglašava važnost deinstitucionalizacije, samostalnog donošenja odluka i dostupnosti podrške unutar zajednice. Ovaj pristup temelji se na ljudskim pravima i usmjeren je na stvaranje sustava koji poštuje volju, želju i osobne granice osoba s duševnim smetnjama. Kako bi bolje razumjeli važnost ljudskih prava u mentalnom zdravlju te se dodatno educirali i provjerili svoje znanje kliknite ovdje.
Poštivanje ljudskih prava nužno je za mentalno zdravlje. Svaka osoba s duševnim smetnjama zaslužuje biti zbrinuta s dostojanstvom, ravnopravno, bez obzira na okolnosti u kojima se nalazi. Svaki 6. lipnja podsjetnik je na važnost trajnog poštovanja prava osoba s duševnim smetnjama – u svim okolnostima i na svim razinama društva. Sustavno i dosljedno poštivanje ljudskih prava važno je za izgradnju društva koje promiče ravnopravnost i dostojanstven život za sve svoje članove
Reference:
https://hrcak.srce.hr/file/283847/
https://www.ombudsman.hr/hr/prava-osoba-s-dusevnim-smetnjama-u-hrvatskoj-danas/
Objavljeno Europsko izvješće o drogama 2025.: trendovi i kretanja
Najnovije godišnje izvješće Agencije Europske unije za droge (EUDA) o trendovima
Koje su glavne prijetnje povezane s drogama danas? Koje tvari izazivaju najveću zabrinutost? Kako države odgovaraju na promjenjivu situaciju s drogama u Europi?
Saznajte više – Agencija Europske unije za droge (EUDA) objavila je Europsko izvješće o drogama 2025.: trendovi i kretanja na konferenciji za medije uživo 05. lipnja 2025. godine.
Ovo izvješće, sada u svom 30. izdanju, već tri desetljeća predstavlja pouzdan izvor informacija — oblikujući razumijevanje europske situacije s drogama kroz analizu temeljenu na dokazima. Kako se situacija s drogama nastavlja mijenjati, novo izvješće pruža ključne uvide u trenutne izazove i potencijalne rizike.
Izvješće se temelji na podacima iz 29 zemalja (27 država članica EU-a, Turska i Norveška) te analizira dugoročne trendove i nove prijetnje. Sveobuhvatna analiza obuhvaća uporabu droga i njihovu ponudu, kao i štetne posljedice povezane s drogama te odgovore na te izazove.
Više od 100 interaktivnih grafika upotpunjuje analizu, dok interaktivni prikazi omogućuju vizualizaciju podataka i trendova na europskoj i nacionalnoj razini. Novinari i istraživači koji se bave podacima mogu pristupiti izvornim podacima radi njihove lakše razmjene i ponovne upotrebe. Taj je resurs osmišljen na način da se može čitati na različitim uređajima (osobna računala, mobilni telefoni, tablet-računala).
Izvješću je priložen Statistički bilten 2025. koji sadrži nacionalne skupove podataka.
Konferencija za medije (na internetu) održana je na engleskom jeziku 5. lipnja 2025.
Govornici na konferenciji bili su:
- Magnus Brunner, europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije
- Franz Pietsch, predsjednik upravnog odbora EUDA (Austrija)
- Alexis Goosdeel, izvršni direktor EUDA
Dodatne pojedinosti dostupne su na stranici Europskog izvješća o drogama 2025.
Izvješće i intervjui: press@euda.europa.eu
Objava za medije – Europsko izvješće o drogama 2025. trendovi i kretanja
Cjelokupno Europsko izvješće o drogama 2025.: trendovi i kretanja (EN)