Analiza otpadnih voda i droga 2025. – europska studija u više gradova
Najnovija otkrića najvećeg europskog projekta u znanosti analiza otpadnih voda objavljena su 18. ožujka 2026. godine u studiji „Analiza otpadnih voda i droga 2025. – europska studija u više gradova“, koju je provela europska mreža SCORE (Sewage analysis CORe group — Europe) u suradnji s Agencijom Europske unije za droge (EUDA). Tim povodom, održana je konferencija za medije u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gdje su predstavljeni glavni nalazi studije, uključujući rezultate za gradove Zagreb i Split te aktualne trendove tržišta droga u Hrvatskoj.
Analiza otpadnih voda omogućuje znanstvenicima procjenu količine konzumiranih nedopuštenih droga mjerenjem razina tih tvari i njihovih metabolita izlučenih u urinu. Ova metoda pruža dragocjen uvid u geografske i vremenske trendove konzumacije droga unutar zajednica. Nadalje, pruža vrijedne podatke koji nadopunjuju tradicionalne pristupe istraživanju uporabe droga i omogućuje usporedbu rezultata kroz različite vremenske periode.
SCORE mreža provodi godišnje praćenje otpadnih voda od 2011. godine, kada je istraživanje obuhvatilo 19 gradova iz 10 država i proučavane su četiri stimulativne droge. U studiji provedenoj 2025. godine analizirani su uzorci otpadnih voda prikupljeni u 115 europskih gradova iz 25 država članica EU, Norveške i Turske, pri čemu je istraživana prisutnost metabolita šest različitih vrsta droga u urinu.
Rezultati ovogodišnje studije ukazuju na određene promjene u načinima konzumacije droga diljem Europe. U analizu je prvi puta od 2024. godine uz grad Zagreb uključen i grad Split.
Više o pregledu rezultata istraživanja na europskoj razini te na razini Republike Hrvatske možete pronaći u dokumentu „Sažetak rezultata europskog istraživanja o prisutnosti droga u otpadnim vodama“ te u PDF prezentaciji „Analiza otpadnih voda i droga – rezultati studije 2025.“.
Više informacija o analizi otpadnih voda s pripadajućom interaktivnom mapom nalazi se na poveznici: https://www.euda.europa.eu/publications/pods/waste-water-analysis_en
Analiza otpadnih voda i droga – rezultati studije 2025.
Sažetak rezultata europskog istraživanja o prisutnosti droga u otpadnim vodama
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (11. tjedan 2026.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 15. ožujka 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 815 prijava oboljelih od gripe, od čega su 26 prijave pristigle u posljednjem, 11. tjednu (grafikon 1.). Nastavlja se trend pada broja zaprimljenih prijava oboljelih od gripe.
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 11. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 11. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i sedam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu manje od 1 % uzoraka testiranih na gripu bilo je pozitivno. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Očevi kao zaštitni čimbenik mentalnog zdravlja djece
U Hrvatskoj se Dan očeva obilježava 19. ožujka, na blagdan Svetog Josipa, koji se u kulturnoj i društvenoj tradiciji često povezuje s očinstvom, brigom za obitelj i odgovornošću prema djeci. Ovaj dan prilika je da se podsjetimo koliko je uloga očeva važna za zdrav razvoj djece – ne samo kroz brigu i osiguravanje materijalnih uvjeta, nego i kroz njihovu prisutnost, podršku i uključenost u svakodnevni život djeteta.
Važno je naglasiti da Dan očeva ne obilježavaju samo biološki očevi, nego i muški skrbnici u različitim ulogama – posvojitelji, očusi, djedovi, udomitelji, mentori i druge važne muške osobe koje sudjeluju u odgoju i podršci djetetu. Njihova prisutnost i odnos s djetetom također mogu imati važnu zaštitnu ulogu u razvoju i očuvanju mentalnog zdravlja.
Sve veći broj istraživanja pokazuje da su očevi važan zaštitni čimbenik u mentalnom zdravlju djece. Djeca koja imaju kvalitetan odnos s očevima ili drugim važnim muškim skrbnicima češće razvijaju stabilno samopouzdanje, bolju sposobnost regulacije emocija, razvijenije socijalne vještine i veću otpornost na stres. Aktivna uključenost očeva povezana je s pozitivnim emocionalnim i socijalnim razvojem djece, osobito u području emocionalne regulacije i socijalnih kompetencija.
Istraživanja također pokazuju da viša razina uključenosti očeva može smanjiti rizik od depresivnih simptoma kod djece i adolescenata. U takvim slučajevima očev angažman djeluje kao važan zaštitni čimbenik, osobito u nepovoljnim ili stresnim životnim okolnostima.
Istodobno je važno naglasiti da mentalno zdravlje očeva ima snažan utjecaj na razvoj djece. Kada se očevi suočavaju s depresijom, anksioznošću ili kroničnim stresom, to može nepovoljno utjecati na djetetov emocionalni, socijalni i kognitivni razvoj. Mentalno zdravlje roditelja i djece stoga je usko povezano i međusobno se oblikuje kroz svakodnevne obiteljske odnose.
Upravo zbog te povezanosti suvremeni javnozdravstveni pristupi sve više naglašavaju koncept zdravlja obitelji i zdravlja zajednice, u kojem se mentalno zdravlje djece promatra u širem kontekstu obiteljskih odnosa i podrške koju obitelji dobivaju iz svoje okoline.
U tom okviru važnu ulogu imaju lokalne zajednice, škole, zdravstveni sustav i savjetovališta za mentalno zdravlje, koja mogu pružiti podršku roditeljima i obiteljima. Kada zajednica prepoznaje i potiče aktivno očinstvo, stvara se poticajno okruženje koje pridonosi zdravijem razvoju djece i većoj dobrobiti cijele obitelji.
U javnom prostoru također je važno isticati pozitivne primjere očinstva. Kada vidimo očeve koji aktivno sudjeluju u životu svoje djece, provode vrijeme s njima, razgovaraju i pokazuju brigu, takvi primjeri mogu ohrabriti i druge očeve.
U današnjem društvu očinstvo se sve više promatra kroz prizmu odgovornosti, brige i aktivne uključenosti u život obitelji. Mnogi očevi svoj rad doživljavaju kao važan način osiguravanja stabilnosti, sigurnosti i dostojanstva obitelji, ali i kao dio šire odgovornosti prema dobrobiti djece.
Istodobno, suvremeni društveni i ekonomski uvjeti donose i brojne izazove. Očevi koji se suočavaju s nezaposlenošću ili nesigurnim radnim uvjetima često doživljavaju dodatni pritisak, jer osjećaj odgovornosti za obitelj može biti snažan izvor brige i emocionalnog opterećenja. U takvim okolnostima postaje posebno važno prepoznati i podržati ulogu očeva, ne samo kroz rad, nego i kroz njihovu prisutnost, brigu i odnos s djecom.
Plan za očeve: pristup „Tri horizonta očinstva“
Očevi i drugi muški skrbnici mogu promišljati svoju ulogu kroz tri vremenska horizontal: što mogu učiniti danas, kako podržati razvoj djeteta tijekom odrastanja te kakav odnos žele imati s djetetom u budućnosti.
Prvi horizont – svakodnevna prisutnost (danas)
- odvojiti vrijeme za razgovor o djetetovu danu
- provesti vrijeme u zajedničkoj aktivnosti bez distrakcija
- aktivno slušati i pokazati interes za djetetove osjećaje
- pružiti podršku i ohrabrenje
Drugi horizont – razvoj i podrška (razdoblje odrastanja)
- poticati znatiželju i učenje
- razvijati vještine rješavanja problema
- učiti dijete kako se nositi s emocijama i stresom
- poticati odgovornost, suradnju i samostalnost
Treći horizont – dugoročni odnos (kroz život)
- održavati otvorenu komunikaciju
- modelirati vrijednosti poput poštovanja, empatije i odgovornosti
- biti stabilan izvor podrške kroz životne promjene
- njegovati odnos koji ostaje važan i u odrasloj dobi djeteta
Gdje očevi mogu pronaći pouzdane informacije i podršku
U vremenu kada se informacije često traže na društvenim mrežama ili internetskim forumima, važno je naglasiti da pouzdane informacije o roditeljstvu i mentalnom zdravlju treba tražiti na provjerenim mjestima.
Kontakt – Savjetovalište za mentalno zdravlje
Služba za mentalno zdravlje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
Rockefellerova 7, 10000 Zagreb
Telefon:
01 7815 652
+385 91 468 3067 (u slučaju nedostupnosti fiksne linije)
Ako vam je lakše komunicirati putem e-maila, slobodno pošaljite upit u bilo kojem trenutku na adresu:
mentalno.zdravlje@hzjz.hr
Na vaš upit bit će odgovoreno u najkraćem mogućem roku, a sve informacije bit će pružene u skladu s vašim potrebama i situacijom.
Tko se može javiti Savjetovalištu?
- Osobe koje traže informacije o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja i stručnjacima.
- Pojedinci koji se suočavaju s emocionalnim poteškoćama, stresom, anksioznošću ili depresijom i trebaju podršku.
- Osobe koje ne znaju kome se obratiti i trebaju smjernice za daljnju pomoć.
- Članovi obitelji i prijatelji koji žele saznati kako pomoći nekome bliskom.
- Stručnjaci (npr. učitelji, poslodavci) koji žele informacije o resursima za mentalno zdravlje za druge.
Savjetovališta za mentalno zdravlje dostupna su i u županijskim zavodima za javno zdravstvo, gdje roditelji i obitelji mogu dobiti stručnu podršku i savjetovanje.
Dodatne informacije i podrška za mentalno zdravlje
U Hrvatskoj roditelji i skrbnici mogu potražiti pouzdane informacije i podršku kroz sustav javnog zdravstva.
Jedan od korisnih izvora informacija je AI digitalni zdravstveni asistent Zdravko, koji pruža provjerene informacije o zdravlju, razvoju djece i mentalnom zdravlju.
Za pristup Zdravku skenirajte QR kod:
Literatura
Amato PR. Father–child relationships and offspring’s psychological well-being. Journal of Marriage and Family.
Sarkadi A. i sur. Fathers’ involvement and children’s developmental outcomes. Acta Paediatrica.
Cui H. i sur. Father involvement and preschoolers’ resilience. BMC Psychology, 2025.
Recent research on paternal mental health and child development. JAMA Pediatrics commentary, 2025.
World Health Organization. Nurturing Care for Early Childhood Development.
Održana javnozdravstvena akcija povodom Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva
U subotu, 14. ožujka 2026. godine na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, održana je javnozdravstvena akcija povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva.
Akciju je organizirao Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Hrvatskim gastroenterološkim društvom – Sekcijom za preventivnu aktivnost, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i studentima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva.
Javnozdravstvenu akciju podržala je ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med. spec., koja se zajedno s ravnateljem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izv. prof. dr. sc. Krunoslavom Capakom, dr. med. spec., obratila medijima, ističući važnost prevencije i ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
Prema posljednjim podacima Registra za rak Republike Hrvatske, u 2023. god. rak debelog i završnog crijeva otkriven je u 3 820 osoba, a 2024. godine od zloćudne novotvorine debelog i završnog crijeva umrlo je 1 933 osoba.
Zainteresiranim posjetiteljima podijelili su se edukativni letci dok su liječnici i suradnici isticali značaj preventivnih mjera i ranog prepoznavanja bolesti. Javnozdravstvenom akcijom također je najavljeno pokretanje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, koji uskoro kreće u reorganiziranom obliku.
Popis lijekova za veljaču 2026.
17. ožujka 2026.
Popisu lijekova registriranih u RH* do 28.02.2026. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:
putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava
Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.
*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.
Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.
Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)
JA HEROES – završni dijalog o politikama planiranja zdravstvenih resursa
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u sklopu projekta JA HEROES (Joint Action on HEalth woRkfOrce to meet health challEngeS) dana 05.03.2026. održao završni dijalog o politikama (eng. policy dialogue), nakon održavanja prethodnih dijaloga o politikama planiranja ljudskih resursa u zdravstvu 29.04.2025., 29.05.2025., 18.06.2025. i 11.11.2025.
Projekt JA HEROES je zajednička akcija na temu zdravstvene radne snage, koja je usmjerena suočavanju s aktualnim izazovima u području zdravlja i zdravstva. U projektu sudjeluje 19 zemalja Europske unije i 51 partnerska organizacija koje rade zajedno na poboljšanju kapaciteta planiranja zdravstvene radne snage kako bi se osigurala dostupnost, održivost i otpornost zdravstvenih usluga. Nositelj projektnih aktivnosti u Republici Hrvatskoj je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a trajanje projekta je 42 mjeseca (01.02.2023. – 31.07.2026.).
Na završnom dijalogu o politikama prisutnima je predstavljen nacrt novoga akcijskog plana razvoja planiranja ljudskih resursa za razdoblje 2026. – 2030. godine te je provedena diskusija o sadržaju prijedloga, budućoj koordinaciji i suradnji s dionicima, kao i o primjeni simulacijskih modela i alata za planiranje radne snage u zdravstvu na sustavnoj razini.
COVID -19 U Hrvatskoj (17.3.2026)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 11. kalendarskom tjednu (tjedan od 9. do 15. ožujka 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 28 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 11. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Obilježen Hrvatski dan osviještenosti o debljini
Hrvatski sabor 2017. je godine donio odluku o obilježavanju Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, koji se svake godine obilježava 16. ožujka. Ovaj je dan posvećen podizanju svijesti o prevenciji, dijagnostici i liječenju debljine – bolesti koja predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice.
Prema podacima iz Svjetskog atlasa debljine 2026. godine (World Obesity Atlas 2026) procjenjuje se da je u Hrvatskoj 2025. godine 153 000 djece u dobi od 5 do 19 godina živjelo s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Cilj obilježavanja Hrvatskog dana osviještenosti o debljini je istaknuti uzroke i posljedice debljine te naglasiti važnost prevencije, promicanja zdravlja, pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti.
Povodom ovogodišnjeg obilježavanja Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je u sklopu Zajedničke akcije za prevenciju nezarazniih bolesti (Joint Action Prevent Non-Communicable Diseases) održala edukativno predavanje za učenike i učitelje o važnosti redovite tjelesne aktivnosti u očuvanju zdravlja, u Osnovnoj školi Janka Leskovara u Pregradi.
Uz edukativno predavanje provedena je i interaktivna radionica tijekom koje su učenici sudjelovali u aktivnostima Nacionalnog programa Živjeti zdravo, uključujući Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece i Svakodnevno 10 minutno tjelesno vježbanje. Provedba ovih aktivnosti usmjerena je poticanju djece na redovito kretanje i razvijanje zdravih životnih navika od najranije dobi.
Povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini na društvenim mrežama nacionalnog programa Živjeti zdravo objavljen je i kratak edukativni video, inspiriran nedavno predstavljenim Smjernicama za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece, nastalim u suradnji HZJZ-a i UNICEF-a. Edukativni video kreirao je tim Medijskog centra FPZG-a s ciljem što većeg dosega poruka spomenutih Smjernica među različitim publikama i dobnim skupinama, a u svrhu poticanja primjerene javne komunikacije o temi debljine kod djece.
AOP na PH u boksu
Služba za antidoping sudjelovala je 13. i 14. ožujka u Zagrebu na boksačkom natjecanju na kojem su se okupili brojni sportaši, treneri i sportski djelatnici. Tijekom natjecanja proveden je Athlete Outreach program, edukativna aktivnost namijenjena sportašima, trenerima i ostalim sudionicima sportskih događanja.
Program se provodi na natjecanjima na kojima se okuplja veći broj sportaša, trenera i posjetitelja te se pokazao kao idealna platforma za izravnu edukaciju o antidopinškim pravilima, pravima i obvezama sportaša, kao i za promociju čistog sporta i borbe protiv dopinga.
Tijekom dvodnevnog događanja predstavnici Antidopinške službe informirali su sudionike o važnim temama poput dopinških kontrola, zabranjenih tvari i postupaka, terapijskih izuzeća te rizika korištenja dodataka prehrani. Sudionici su imali priliku postavljati pitanja i dobiti stručne i provjerene informacije izravno od djelatnika Antidopinške službe.
Sudjelovanje na ovom natjecanju nastavak je dobre suradnje s boksačkom zajednicom u Hrvatskoj, koja kontinuirano pokazuje visoku razinu svijesti o važnosti antidopinške edukacije i zaštite integriteta sporta. Upravo ovakva partnerstva između sportskih saveza i antidopinških organizacija ključna su za razvoj odgovorne i transparentne sportske kulture.
Posebna vrijednost Athlete Outreach programa je neposredna komunikacija sa sportašima, osobito s mlađim kategorijama, kojima se na pristupačan način približavaju osnovna načela čistog sporta, fair playa i odgovornog ponašanja u sportu. Edukacija u ranoj fazi sportske karijere jedan je od najvažnijih alata u prevenciji dopinga.
Antidopinška služba i dalje će aktivno sudjelovati na sportskim natjecanjima diljem Hrvatske s ciljem podizanja svijesti o važnosti borbe protiv dopinga te promicanja vrijednosti poštenog i zdravog sporta. (J.K.)
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.4. nutricionist koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za promicanje zdravlja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.4. nutricionist koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Obavijes o rezultatima javnog natječaja – 1.2. doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.3. molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mikrobiologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. molekularni biolog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Epidemiologija raka debelog i završnog crijeva
Rak debelog i završnog crijeva (C18-C20 prema MKB-10 klasifikaciji) treće je najčešće sijelo raka u svijetu, te drugi najčešći uzrok smrti od raka na globalnoj razini. Procjenjuje se da je 2022. godine u svijetu zabilježeno oko 1,9 milijuna novih slučajeva i više od 900 000 smrti od raka debelog i završnog crijeva.
U Hrvatskoj je rak debelog i završnog crijeva najčešća novodijagnosticirana maligna bolest. Godišnje oboli u prosjeku 3 800 osoba, s nešto većim udjelom muškaraca. Radi se o bolesti koja se prvenstveno javlja kod osoba starijih od 50 godina – oko 95 % oboljelih je starije od 50 godina u trenutku dijagnosticiranja.
Nakon raka pluća, rak debelog i završnog crijeva drugi je najčešći maligni uzrok smrti u Hrvatskoj. U 2024. godini uzrok je smrti kod 1 933 osobe, od čega je 1 136 muškaraca.
Izlječenje raka debelog i završnog crijeva ponajviše ovisi o tome u kojem je stadiju bolest otkrivena. Prema podacima Registra za rak, u 2023. godini je, od slučajeva u kojima je poznat stadij prilikom dijagnoze, 16,5 % njih bilo otkriveno u lokaliziranom stadiju, 62,9 % kad je bolest bila regionalno proširena, a kod 20,6 % slučajeva bile su prisutne udaljene metastaze. Međutim, s obzirom na to da za gotovo trećinu slučajeva nisu dostavljeni podaci o stadiju, stvarna distribucija može se malo razlikovati.
Petogodišnje preživljenje osoba kojima je dijagnosticiran rak debelog i završnog crijeva u razdoblju od 2019. do 2023. godine u Hrvatskoj iznosi 57,3 %. Za usporedbu, u petogodišnjem razdoblju prije toga preživljenje je iznosilo 54,6 %.
S obzirom na vrlo visoku incidenciju i relativno visoko preživljenje, prevalencija bolesti je također visoka. U Hrvatskoj su krajem 2023. godine živjele 25 443 osobe kojima je nekad u životu postavljena dijagnoza raka debelog i završnog crijeva, pri čemu je 12 % dijagnoza postavljeno u 2023. godini, kod 32 % je prošlo 1-4 godine od dijagnoze, kod 25 % je prošlo 5-9 godina od dijagnoze, a 31 % dijagnoza postavljeno je prije 10 i više godina. Samo s dijagnozom raka dojke u Hrvatskoj živi više osoba (39 036).
Epidemiološka istraživanja diljem svijeta u posljednjih nekoliko godina ukazuju na porast incidencije raka debelog i završnog crijeva kod mlađih osoba. Kao mogući uzroci tog porasta spominju se određeni promjenjivi čimbenici rizika, pretilost u dječjoj dobi i kod mlađih osoba, povećana konzumacija procesirane hrane te manjak tjelesne aktivnosti. Osim toga, neki izvori navode i povećanu upotrebu antibiotika i posljedične promjene u crijevnom mikrobiomu kao i preboljenje određenih infekcija u ranoj dobi.
Iako i dalje rijedak kod mlađih osoba, s prosječnom stopom od 14 oboljelih na 100 000 stanovnika u posljednjih 5 godina, incidencija raka debelog i završnog crijeva u Hrvatskoj je u porastu kod osoba u dobi između 20 i 49 godina. Analiza trenda pokazuje da u posljednjih 10 godina standardizirana stopa incidencije u ovoj dobnoj skupini raste 2,3 % godišnje, kod muškaraca 1,9 % a kod žena 4,2 %. Mortalitet od raka debelog i završnog crijeva u ovoj dobnoj skupini je stabilan.
Za usporedbu, u ukupnoj populaciji ne postoji porast incidencije raka debelog i završnog crijeva, kao ni u muškaraca, dok u žena u posljednjih 10 godina vidimo godišnji porast od 1,1 %. Mortalitet je u padu od 1,5 % godišnje, kod muškaraca 1,7 % a kod žena 1 %.
Tablica 1. Prikaz odabranih epidemioloških pokazatelja raka debelog i završnog crijeva
Kršenje „whereabouts“ pravila dovelo do suspenzije atletičarke
Međunarodna antidopinška organizacija izrekla je dvogodišnju suspenziju mladoj atletičarki nakon što je utvrđeno da je prekršila pravila sustava prijavljivanja lokacije, poznatog kao „whereabouts“ sustav. Prema pravilima Svjetske antidopinške agencije (WADA), vrhunski sportaši koji su uključeni u program testiranja dužni su redovito prijavljivati svoju točnu lokaciju i biti dostupni za nenajavljene dopinške kontrole. Ova pravila predstavljaju važan dio globalnog sustava borbe protiv dopinga u sportu.
U konkretnom slučaju utvrđeno je da je atletičarka u razdoblju od dvanaest mjeseci tri puta propustila biti dostupna za testiranje, što se prema antidopinškim pravilima smatra kršenjem pravila. Takvo kršenje naziva se “whereabouts failure”, a uključuje situacije u kojima sportaš ne prijavi točnu lokaciju, propusti ažurirati podatke ili nije prisutan na prijavljenom mjestu u vrijeme kada je planirana nenajavljena kontrola.
Iako sportašica nije bila pozitivna na zabranjene tvari, pravila jasno propisuju da tri propuštena testiranja ili nepravilnosti u prijavi lokacije unutar 12 mjeseci automatski predstavljaju antidopinški prekršaj. Zbog toga je nadležna antidopinška organizacija donijela odluku o suspenziji u trajanju od dvije godine. Tijekom tog razdoblja atletičarka neće imati pravo sudjelovati na službenim natjecanjima niti trenirati u okviru sportskih organizacija koje djeluju pod pravilima WADA-e.
Ovaj slučaj ponovno je otvorio raspravu o važnosti sustava „whereabouts“ u modernom sportu. Stručnjaci naglašavaju da su nenajavljene dopinške kontrole jedan od najučinkovitijih načina otkrivanja dopinga jer sportaš nikada ne može znati kada će biti testiran. Upravo zato je prijavljivanje lokacije ključan za funkcioniranje antidopinških programa. Bez točnih informacija o lokaciji sportaša, provedba takvih kontrola bila bi gotovo nemoguća.
Iako pojedini sportaši smatraju da su ova pravila ponekad zahtjevna i administrativno opterećujuća, antidopinške organizacije ističu da je njihova svrha zaštita poštenog sporta i jednakih uvjeta natjecanja za sve sportaše. Sustav „whereabouts“ osmišljen je kako bi se spriječilo izbjegavanje testiranja te osiguralo da svi vrhunski sportaši podliježu istim pravilima i kontrolama.
Slučajevi poput ovoga podsjećaju koliko je važno da sportaši budu odgovorni i dosljedni u poštivanju antidopinških pravila. Samo kroz strogu provedbu tih pravila moguće je očuvati integritet sporta, povjerenje javnosti i načelo fair-playa. (J.K)
Svjetski dan bubrega 2026.
Ovogodišnji Svjetski dan bubrega, pod sloganom „Zdravlje bubrega za sve: Zdravlje ljudi, zdravlje planeta”, usmjeren je na promicanje prevencije i ranog otkrivanja bubrežnih bolesti te na podizanje svijesti o snažnoj povezanosti između zdravlja bubrega i očuvanja našega planeta.
Sve izraženiji ekološki izazovi poput onečišćenja zraka i ekstremnih vremenskih pojava povećavaju rizik od razvoja bubrežnih bolesti i ubrzavaju njihovo napredovanje. S druge strane, liječenje uznapredovalog zatajenja bubrega, osobito dijaliza, zahtijeva znatne količine vode, energije i jednokratne plastike, što dodatno opterećuje okoliš.
Stoga ovogodišnja poruka naglašava kako brigom o prevenciji, pravodobnom otkrivanju bolesti i primjenom ekološki održivijih terapijskih pristupa možemo istodobno štititi zdravlje bubrega i očuvati naš planet.
Kronična bubrežna bolest (KBB) pogađa svaku desetu osobu u svijetu i predstavlja sve veći javnozdravstveni izazov. Često se razvija bez jasnih simptoma, a otkriva tek u uznapredovaloj fazi, kada već uzrokuje ozbiljne komplikacije, povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i može dovesti do zatajenja bubrega.
Simptomi blagoga do umjerenog zatajenja bubrega često su blagi, poput učestalog noćnog mokrenja zbog smanjene sposobnosti bubrega da zadrže vodu. Zadržavanje soli i tekućine može uzrokovati povišen krvni tlak te povećati rizik od srčanog udara i zatajenja srca.
S napredovanjem bolesti i porastom štetnih tvari u krvi javljaju se:
- umor
- slabija koncentracija
- mišićna slabost i grčevi
- mučnina
- povraćanje
- pothranjenost
- svrbež.
Glavni uzroci kronične bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski tlak. Osobe s dijabetesom, hipertenzijom, kardiovaskularnim bolestima ili pozitivnom obiteljskom anamnezom imaju povećan rizik te je važno da se redovito kontroliraju, uzimaju propisanu terapiju i pridržavaju zdravih životnih navika. Održavanjem šećera u krvi i krvnog tlaka u preporučenim granicama može se odgoditi ili spriječiti razvoj bolesti.
Rano otkrivanje bolesti spašava živote.
Jednostavne pretrage krvi i urina omogućuju pravodobno prepoznavanje oštećenja bubrega i usporavanje napredovanja bolesti, osobito kod osoba s dijabetesom, povišenim krvnim tlakom, kardiovaskularnim bolestima, pretilošću ili pozitivnom obiteljskom anamnezom.
Na 78. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini Svjetska zdravstvena organizacija je usvojila prvu rezoluciju posvećenu bubrežnom zdravlju („Reducing the burden of noncommunicable diseases through promotion of kidney health and strengthening prevention and control of kidney disease“), čime je ono prepoznato kao globalni prioritet.
Rezolucija ističe sljedeće prioritete:
- Prepoznavanje kronične bubrežne bolesti kao rastućeg globalnog javnozdravstvenog problema.
- Pozivanje država članica na uključivanje skrbi o bubrezima u nacionalne zdravstvene strategije i politike za nezarazne bolesti.
- Naglašavanje važnosti prevencije, ranog otkrivanja i pravodobnog liječenja bubrežnih bolesti.
- Jačanje primarne zdravstvene zaštite radi poboljšanja dostupnosti dijagnostike i skrbi.
- Poticanje osiguravanja pravednog pristupa osnovnim lijekovima, dijagnostičkim testovima i terapijama za sve.
Rano otkrivanje i sprječavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na tzv. osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja:
- Budite tjelesno aktivni.
- Redovito kontrolirajte svoj krvni tlak.
- Redovito kontrolirajte razinu šećera u krvi.
- Zdravo se hranite, smanjite unos soli i kontrolirajte svoju tjelesnu težinu.
- Održavajte zdrav unos tekućine.
- Nemojte pušiti i nemojte boraviti u pušačkim prostorima.
- Imajte na umu štetnost nekontroliranog uzimanja lijekova i savjetujte se sa svojim liječnikom oko lijekova.
- Ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika za razvoj kronične bubrežne bolesti (npr. šećerna bolest, povišen krvni tlak), redovito kontrolirajte funkciju svojih bubrega prema uputi liječnika.
Izvori:
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (10. tjedan 2026.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 8. ožujka 2026. godine, zaprimljeno ukupno 40 788 prijava oboljelih od gripe, od čega je 66 prijava pristiglo u posljednjem, 10. tjednu (grafikon 1.). Nastavlja se trend pada broja zaprimljenih prijava oboljelih od gripe.
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz pet županija, pri čemu se u 10. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Varaždinskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 10. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno sedamdeset i sedam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu 1 % uzoraka testiranih na gripu bilo je pozitivno. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
COVID -19 U Hrvatskoj (10.3.2026)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 10. kalendarskom tjednu (tjedan od 2. do 8. ožujka 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 39 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 10. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.8. viši referent, arhivar u Službi za pravne poslove
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 11. veljače 2026. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.8. viši referent, arhivar u Službi za pravne poslove.
Više pogledajte ovdje.
Athlete Outreach program na 15. Državnom prvenstvu u powerliftingu u Zadru
Služba za antidoping sudjelovala je 7. i 8. ožujka u Zadru na 15. Državnom prvenstvu u powerliftingu i bench pressu za kadete, juniore i veterane. Tijekom natjecanja proveden je Athlete Outreach program, edukativna aktivnost namijenjena sportašima, trenerima i ostalim sudionicima sportskih događanja.
Program se provodi na natjecanjima na kojima se okuplja veći broj sportaša, trenera i posjetitelja te se pokazao kao idealna platforma za izravnu edukaciju o antidopinškim pravilima, pravima i obvezama sportaša, kao i za promociju čistog sporta i borbe protiv dopinga.
Tijekom dvodnevnog događanja predstavnici Antidopinške službe informirali su sudionike o važnim temama poput dopinških kontrola, zabranjenih tvari i postupaka, terapijskih izuzeća te rizika korištenja dodataka prehrani. Sudionici su imali priliku postavljati pitanja i dobiti stručne i provjerene informacije izravno od djelatnika Antidopinške službe.
Sudjelovanje na ovom natjecanju nastavak je dugogodišnje vrlo dobre suradnje s Hrvatskim powerlifting savezom, koji kontinuirano pokazuje visoku razinu svijesti o važnosti antidopinške edukacije i zaštite integriteta sporta. Upravo ovakva partnerstva između sportskih saveza i antidopinških organizacija ključna su za razvoj odgovorne i transparentne sportske kulture.
Posebna vrijednost Athlete Outreach programa je neposredna komunikacija sa sportašima, osobito s mlađim kategorijama, kojima se na pristupačan način približavaju osnovna načela čistog sporta, fair playa i odgovornog ponašanja u sportu. Edukacija u ranoj fazi sportske karijere jedan je od najvažnijih alata u prevenciji dopinga.
Antidopinška služba i dalje će aktivno sudjelovati na sportskim natjecanjima diljem Hrvatske s ciljem podizanja svijesti o važnosti borbe protiv dopinga te promicanja vrijednosti poštenog i zdravog sporta. ( J.K)
Međunarodni dan žena
Međunarodni dan žena ove godine obilježava 115. obljetnicu pokreta. Ta važna obljetnica podsjeća koliko je ovaj dan postao važan za usklađivanje politika i inicijativa vezanih uz ravnopravnost spolova diljem svijeta. Tijekom više od jednog stoljeća, Međunarodni dan žena prerastao je iz lokalnih prosvjeda u snažnu globalnu inicijativu koja povezuje ljude i organizacije bez obzira na granice, poslovne interese ili političke razlike. Danas je njegov značaj u tome što potiče suradnju različitih institucija, organizacija i zajednica te okuplja potrebnu podršku i sredstva za unapređenje ženskih prava. Ujedno služi kao godišnji podsjetnik i pregled stanja ravnopravnosti i ljudskih prava u svijetu.
Međunarodni dan žena ne smijemo promatrati tek kao simbolično obilježavanje; on je važan poziv na djelovanje (eng. call to action) usmjeren na postizanje mjerljivog i sustavnog napretka. Ovogodišnja kampanja Međunarodnog dana žena nosi slogan „Give To Gain“, koji potiče ljude i organizacije da dijele podršku, znanje i mogućnosti kako bi se unaprijedila ravnopravnost žena diljem svijeta. Ideja kampanje je da davanje, bilo vremena, resursa ili vidljivosti, vodi do zajedničkog napretka i otvaranja novih prilika za sve žene i djevojke.
Kako je to sažeto formulirala Gloria Steinem:
“Priča o borbi žena za ravnopravnost ne pripada niti jednoj pojedinoj feministkinji niti bilo kojoj organizaciji, već kolektivnim naporima svih onih kojima je stalo do ljudskih prava.”
Zdravlje žena i nejednakost
Pristup zdravstvenoj skrbi žena jedna je sfera u kojoj je prisutna nejednakost, naročito u slabije razvijenim zemljama. Nejednakost se u ovom kontekstu primarno odnosi na smanjena prava i pristup zdravstvenim uslugama.
Rodne predrasude u zdravstvenoj skrbi mogu rezultirati odgođenom ili pogrešnom dijagnozom, a u najtežim slučajevima i smrtnim ishodom. Negativna iskustva s medicinskim osobljem mogu dovesti do izbjegavanja ili odgađanja traženja pomoći, što također nosi ozbiljne posljedice. Povijesno gledano, sudionici medicinskih istraživanja bili su gotovo isključivo muškarci, što je dovelo do nedovoljnog razumijevanja specifičnih aspekata ženskog zdravlja. Iako su vidljivi značajni pomaci, i dalje postoji prostor za napredak.
Jedan od ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), rezolucije UN-a čije su potpisnice 193 države svijeta, je i rodna ravnopravnost. Ovaj cilj podrazumijeva eliminaciju svih oblika rodno utemeljene diskriminacije i nasilja do 2030. godine te omogućavanje jednakih prava svim ženama i djevojčicama. Neki od specifičnih ciljeva kojima se to postiže, a vezani za zdravlje žena i djevojčica, su:
- Eliminirati sve oblike nasilja nad ženama i djevojčicama
- Eliminirati prisilne brakove i žensko obrezivanje
- Osigurati univerzalni pristup reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi i reproduktivna prava
Mentalno zdravlje žena
Razlike u mentalnom zdravlju žena i muškaraca se mogu pripisati i biološkim i društvenim čimbenicima, kao i njihovoj interakciji. Kada govorimo o spolu, govorimo o biološkoj kategoriji koja je određena genetikom, anatomijom i fiziologijom, dok rod obuhvaća psihosocijalne čimbenike koji razlikuju žene i muškarce. Biološke razlike u mentalnom zdravlju često su povezane s djelovanjem spolnih hormona i disfunkcijama osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), osobito kod poremećaja koji su povezani sa stresom. S druge strane, rodne razlike u mentalnom zdravlju mogu se objasniti čimbenicima poput rodno uvjetovanog nasilja, rodnih uloga, društvenih očekivanja, ekonomskih teškoća, sniženog samopoštovanja, koji mogu povećavati rizik za mentalne teškoće. Razumijevanje specifičnih potreba žena u području mentalnog zdravlja ključno je za osiguravanje bolje podrške i kvalitete života.
Pojedini mentalni poremećaji zastupljeniji su kod žena, nego kod muškaraca. To su primarno internalizirane smetnje (depresivni i anksiozni poremećaji te poremećaji hranjenja) (Otten i sur., 2021).
Spolne razlike vidljive su u prevalenciji pojedinih mentalnih poremećaja. Prema podacima iz publikacije „Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj“ (HZJZ, 2024), spolno-specifična stopa prevalencije poremećaja raspoloženja (F30-F39) i anksioznih poremećaja (F40-F41) dvostruko je veća kod žena u RH u odnosu na mušku populaciju. Također, razlike s obzirom na spol zabilježene su i u bolničkom pobolu zbog mentalnih poremećaja. Žene su u 2024. godini najčešće bile hospitalizirane zbog depresivnih poremećaja i shizofrenije.
U kontekstu zdravlja žena, a posebno njihovog mentalnog zdravlja, nužno je navesti i neke specifičnosti koje utječu na (mentalno) zdravlje žena. To je izražen utjecaj hormona tijekom i nakon trudnoće, u predmenstrualnom dijelu ciklusa te tijekom menopauze. Tako neke žene za vrijeme ili nakon trudnoće mogu razviti perinatalnu depresiju, dok menopauza može uzrokovati različite simptome poput promjena raspoloženja, anksioznosti i osjećaja potištenosti.
Rodna ravnopravnost i dalje je glavni cilj
Još uvijek često čujemo tvrdnje kako su žene „emocionalnije“, „slabije“ ili „sklone dramatiziranju“. Takvi negativni i neutemeljeni rodni stereotipi ne samo da su pojednostavljeni i netočni, već mogu imati ozbiljne posljedice.
Kada se takvi narativi ukorijene u društvu, iskustva žena nerijetko se umanjuju ili ne shvaćaju dovoljno ozbiljno. Posljedično, simptomi mentalnih teškoća mogu se pogrešno tumačiti kao odraz „osobnosti“, „pretjerane osjetljivosti“ ili stabilnih, trajnih unutarnjih karakteristika, umjesto da se prepoznaju kao stvarni i legitimni zdravstveni problemi koji zahtijevaju razumijevanje, podršku i stručnu pomoć.
Dekonstrukcija ovih stereotipa ključna je za stvaranje sustava koji ženama pristupa s povjerenjem, uvažavanjem i profesionalnom odgovornošću.
Kako bismo osigurali da zdravstveni sustav i društvo pristupaju ženama bez predrasuda, važno je osvijestiti stereotipe te educirati javnost i stručnjake o rodno specifičnim aspektima mentalnog zdravlja, kao i osnažiti žene da prepoznaju simptome te zatraže pomoć bez straha od osuđivanja. Razbijanjem stereotipa i unaprjeđenjem sustava podrške možemo stvarati uvjete u kojima će žene imati pristup nepristranoj dijagnostici i tretmanu mentalnih teškoća (Otten i sur., 2021).
Važni čimbenici koji mogu doprinijeti otpornosti u kontekstu mentalnog zdravlja žena su spremnost na traženje pomoći i dijeljenje osjećaja (riječ je o strategijama suočavanja koje češće koriste žene, a za je dokazano da su povezane s nižim razinama psihopatologije i višim razinama psihološke dobrobiti) te tendencija ka stvaranju snažnijih društvenih veza.
Tijekom prošlog stoljeća žene su ostvarile značajan napredak u borbi za svoja prava: od prava glasa i pristupa obrazovanju do veće zastupljenosti u političkom i javnom životu. Ipak, u mnogim dijelovima svijeta temeljna prava žena i dalje su ozbiljno ugrožena, bilo kroz zakonska ograničenja, institucionalnu nejednakost ili društvene norme koje podržavaju diskriminaciju.
Čak i u razvijenim društvima poput Hrvatske rodna ravnopravnost ne smije se uzimati zdravo za gotovo. Nužno je kontinuirano preispitivati duboko ukorijenjene predrasude, osvještavati suptilne oblike diskriminacije te aktivno i sustavno djelovati na njihovu prevenciju, što podrazumijeva usklađivanje javnih politika, obrazovnih sustava i radnog okruženja s novim društvenim izazovima, poput ekonomskih nejednakosti, neplaćenog rada skrbi te pitanja mentalnog zdravlja i sigurnosti žena.
Rodna ravnopravnost nije statičan cilj, već dinamičan proces koji zahtijeva trajnu društvenu odgovornost, političku volju i aktivno sudjelovanje svih građana.
Upravo zato moramo kontinuirano poticati sve dionike, od donositelja odluka, preko organizacija pa sve do svih pojedinaca da aktivno doprinose gradnji svijeta u kojem su jednake prilike dostupne svima, baš kao što to nalaže „slogan“ ovogodišnje kampanje povodom Međunarodnog dana žena „Give To Gain“.
Izvori:
Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, HZJZ
Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2024., HZJZ
Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, HZJZ
National Institute of Mental Health
Otten, D., Tibubos, A. N., Schomerus, G., Brähler, E., Binder, H., Kruse, J., … & Beutel, M. E. (2021). Similarities and differences of mental health in women and men: a systematic review of findings in three large German cohorts. Frontiers in Public Health, 9, 553071.