Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu 2)
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 3. travnja 2024. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu 2) u Službi za javno zdravstvo.
Više pogledajte ovdje.
Svjetski dan borbe protiv raka jajnika
Svjetski dan borbe protiv raka jajnika obilježava se svake godine 8. svibnja, pod sloganom „Nijedna žena ne smije biti zaboravljena“. Brojne organizacije koje se bave problemom raka jajnika u cijelome svijetu se ujedinjuju u zajedničkom cilju educiranja osoba u svojoj okolini o raku jajnika i pripadajućim simptomima. Cilj Svjetskog dana borbe protiv raka jajnika je također izgraditi osjećaj solidarnosti u borbi protiv ove bolesti sa ženama koje žive s tom bolešću, kao i njihovim obiteljima i prijateljima.
Rak jajnika je, prema podacima Globocana iz 2020. godine, sedmi po učestalosti rak kod žena i osmi uzrok smrti od raka globalno. Godišnje od ovog sijela raka oboli oko 314 000 žena, a umre njih 207 000.
Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od raka jajnika u Hrvatskoj godišnje obolijeva između 400 i 450 žena, dok svake godine umire oko 300 žena. U 2021. godini od raka jajnika oboljelo je 418, dok je u 2022. godini umrlo njih 305. Iako se češće javlja kod starijih žena, u preko trećine slučajeva dijagnosticiran je prije 60-te godine života. Incidencija raka jajnika u Hrvatskoj je u padu od oko 1% godišnje u zadnjih 20 godina, dok je mortalitet u istom razdoblju stabilan.
Kao i u drugim europskim zemljama, standardizirana stopa incidencije raka jajnika je u padu, što se pripisuje sve raširenijoj upotrebi oralnih kontraceptiva i smanjenoj upotrebi hormonske nadomjesne terapije. Međutim, mortalitet od raka jajnika u Hrvatskoj je stabilan.
U usporedbi s drugim zemljama članicama EU, prema procjenama incidencije i mortaliteta za 2022. godinu Hrvatska se nalazi na 5. mjestu i po incidenciji i po mortalitetu od raka jajnika u zemljama Europske unije. Posljednji podaci CONCORD-3 studije o preživljenju od raka u Europi pokazuju da je petogodišnje preživljenje žena u Hrvatskoj kojima je rak jajnika dijagnosticiran između 2010. i 2014. godine 36%, što nas stavlja na 23. mjesto od ukupno 28 europskih zemalja.
Rizični čimbenici koji povećavaju rizik od nastanka raka jajnika su određene genske mutacije (mutacije u genima BRCA1 i BRCA2, Lynch sindrom), neplodnost, endometrioza i pušenje, dok su neki od zaštitnih čimbenika uzimanje oralne kontracepcije, dojenje, trudnoća, podvezivanje jajnika i uklanjanje jajovoda.
Iako je svjesnost o raku jajnika u porastu, a incidencija na svjetskoj razini u padu, nema značajnih poboljšanja u uspješnosti liječenja i preživljenju. Simptomi raka jajnika često dugo ostaju neprepoznati jer se lako mogu zamijeniti sa simptomima manje ozbiljnih bolesti (poput probavnih smetnji), iako se javljaju već i u ranom stadiju bolesti. Zbog toga se velik broj slučajeva, njih čak 70%, otkrije kad se rak već proširio. Simptomi na koje treba obratiti pažnju su:
- Napuhnutost i osjećaj težine u želucu
- Gubitak teka
- Čest poriv za mokrenjem
- Nenamjerni gubitak težine
Obilježavanjem Svjetskog dana borbe protiv raka jajnika želi se ukazati na najvažnije činjenice o raku jajnika, a to su:
- Sve su žene u opasnosti od obolijevanja – ako imate jajnik, možete oboljeti od raka jajnika.
- Znanje i osviještenost o ranim znakovima bolesti mogu spasiti brojne živote.
- Rana dijagnoza znatno poboljšava ženine izglede za preživljenje.
- Rak jajnika često se dijagnosticira u kasnoj fazi.
- Mnoge žene pogrešno vjeruju da će PAPA test otkriti rak jajnika.
Više informacija o Svjetskom danu borbe protiv raka jajnika možete pronaći na stranicama WorldOvarianCancerCoalition i OvarianResearch.
COVID-19 u Hrvatskoj (7.5.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 18. kalendarskom tjednu (tjedan od 29. travnja do 5. svibnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 17 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 18. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID 19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – stručni referent (referent) u Službi za gospodarstvene poslove
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 3. travnja 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto stručni referent (referent) u Službi za gospodarstvene poslove.
Više pogledajte ovdje.
ADEL – tečaj za Paraolimpijske igre Pariz 2024
Na WADA-inoj online edukacijskoj platformi ADEL postavljen je hrvatski prijevod tečaja namijenjen sudionicima Paraolimpijskih igara u Parizu 2024.
Pohađanjem ovog tečaja, sportaši i prateće osoblje sportaša dobiti će potrebna znanja i informacije koja će ima pomoći da njihovo sudjelovanje na Igrama bude u skladu s antidopinškim pravilima. Ovaj tečaj na zanimljiv i interaktivan način, obrađuje niz antidopinških tema poput: postupak dopinškog testiranja, dostavljanje podataka o lokaciji, terapijsko izuzeće za vrijeme Igara, kršenje antidopinškog pravila i sl.
I ovaj tečaj omogućuje stjecanje certifikata, da bi se on dobio, potrebno je dovršiti sve module i postići rezultat veći od 80% u završnom kvizu.
Podsjećamo da se ovom tečaju kao i svim ostalim antidopinškim sadržajima na ADEL platformi može pristupiti putem sljedeće poveznice: https://adel.wada-ama.org/learn
(F.A.L.)
Hripavac u Hrvatskoj (3.5.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 3.5.2024. godine, zaprimili smo 6495 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dob | Oboljeli |
0 | 222 |
1-4 | 352 |
5-9 | 635 |
10-14 | 2714 |
15-19 | 1567 |
20-40 | 431 |
41-59 | 453 |
60+ | 121 |
Ukupno | 6495 |
Maloljetnici i furosemid
Bavljenje djece sportom općenito je motivirano znatiželjom, igrom i razvojem društvenih i fizičkih vještina koje im mogu pomoći tijekom života.
Oni koji pokažu izuzetan ili urođeni talent često će briljirati u profesionalnom natjecanju u svom sportu. I dok ove prilike sa sobom donose čast i ponos natjecanja na najvišim razinama, mogu donijeti i nepotreban pritisak. Ti su utjecaji bili izazov za istragu Svjetske antidopinške agencije (WADA) o rastućim trendovima dopinga među maloljetnim sportašima, poznatu kao Operation Refuge. Istragom je utvrđeno da je od 2012. bilo više od 1500 pozitivnih testova na zabranjene tvari kod maloljetnika. Od ovih pozitivnih dopinških rezultata jedna od najčešće otkrivenih tvari bio je diuretik furosemid. Furosemid je klasificiran kao S5 diuretik i maskirno sredstvo i zabranjen je u svakom trenutku (na natjecanjima i izvan natjecanja).
ŠTO JE FUROSEMID? Furosemid se propisuje kao diuretik ili tablete za izmokravanje, obično za liječenje hipertenzije (visokog krvnog tlaka), zatajenja srca, bolesti bubrega i zadržavanja tekućine. Djeluje tako što povećava proizvodnju urina u tijelu kako bi se smanjio krvni tlak i zadržavanje tekućine.
ZAŠTO JE FUROSEMID ZABRANJEN?
Kao diuretik, furosemid je zabranjen iz dva razloga: 1. Može se koristiti za smanjenje težine među sportašima.
U sportovima u kojima je težina određujuć faktor u natjecanju ili gdje manja težina može stvoriti prednost (boks, dizanje utega, klizanje itd.). 2. Budući da furosemid uzrokuje povećano stvaranje urina, može se koristiti za ispiranje sustava od zlouporabe drugih zabranjenih tvari.
KOJI SU ZDRAVSTVENI RIZICI KORIŠTENJA FUROSEMIDA?
Nuspojave povezane s propisanom primjenom furosemida su: • pankreatitis • bolest jetre • akutna ozljeda bubrega • proljev • zatvor • gubitak apetita • mučnina i povračanje • utrnulost ili trnci • glavobolja • vrtoglavica • zamagljen vid • alergijska reakcija.
Osim toga, ako se furosemid zlorabi i koristi u višim dozama: • dehidracija • neravnoteža elektrolita • niski krvni tlak.
Operacija Refuge je došla do otkrića da je furosemid bio najčešća zabranjena tvar otkrivena među maloljetnim sportašima i sportašicama, a najmlađi sportaš koji je dobio sankciju zbog kršenja antidopinških pravila (ADRV) imao je samo 12 godina. Sportaši, pozitivni na diuretik, suočavaju se s četverogodišnjom sankcijom. (V.B)
Foto: privatna arhiva
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (17. tjedan 2024.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 28. travnja 2024. godine pristiglo 19 488 prijava oboljelih od gripe, od čega je 25 prijava pristiglo u zadnjem (17.) tjednu. U narednim tjednima očekujemo daljnje jenjavanje intenziteta sezone. Prijave su pristigle iz svih županija.
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa ukupnih prijava gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su 43 smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u pozitivnim uzorcima u 17. tjednu detektiran je virus gripe B.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se pad broja oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip B. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
COVID-19 u Hrvatskoj (30.4.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 17. kalendarskom tjednu (tjedan od 22. do 28. travnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 28 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 17. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Nacionalni dan zaštite na radu
Svjetski i Nacionalni dan zaštite na radu obilježava se svake godine 28. travnja. Cilj obilježavanja ovog dana je promicanje kulture sigurnosti i zdravlja na radu odnosno podizanje svijesti o prevenciji ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom te sprječavanja nastanka invalidnosti radnika.
Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization, ILO) ove godine obilježava Svjetski dan zaštite na radu fokusirajući se na ulogu inspektora zaštite na radu u promicanju sigurnog i zdravog radnog okruženja odnosno u postizanju primjerenih radnih uvjeta za sve radnike. Više o ovoj temi možete pronaći na poveznici: https://ilostat.ilo.org/safety-in-numbers-what-labour-inspection-data-tells-us/
Europska agencija za sigurnost na radu (EU-OSHA) ove godine povodom Dana zaštite na radu naglašava utjecaje klimatskih promjena na sigurnost i zdravlje na radu. EU-OSHA ističe kako se klimatske promjene pojačavaju, radnici diljem svijeta nalaze se u povećanom riziku od izloženosti opasnostima poput ekstremnih vremenskih uvjeta, onečišćenja zraka i sl. pa je shodno navedenom izdala smjernicu koja se odnosi na vrućinu na radu (poveznica: https://osha.europa.eu/sites/default/files/documents/Heat-at-work-Guidance-for-workplaces_HR.pdf).
Podsjećamo da još traje dvogodišnja kampanja (EU-OSHA) „Siguran i zdrav rad u digitalno doba“ čiji je cilj razvijanje svijesti o utjecaju digitalne tehnologije na rad i radna mjesta te povezane izazove i mogućnosti sigurnosti i zdravlja na radu (više o kampanji na poveznici: https://healthy-workplaces.osha.europa.eu/hr
Hripavac u Hrvatskoj (26.4.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 26.04.2024. godine, zaprimili smo 6473 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dob | Oboljeli |
0 | 216 |
1-4 | 348 |
5-9 | 631 |
10-14 | 2709 |
15-19 | 1567 |
20-40 | 430 |
41-59 | 451 |
60+ | 121 |
Ukupno | 6473 |
Poziv na testiranje – zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu 2) u Službi za javno zdravstvo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 3. travnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu 2) u Službi za javno zdravstvo.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra/sanitarni inženjer (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik) u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 3. travnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s bolovanja za radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra/sanitarni inženjer (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik) u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za antidoping
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 3. travnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme od 1 godine za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za antidoping.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje -viši stručni savjetnik, pripravnik (suradnik) u Službi za suzbijanje zlouporabe droga
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 3. travnja 2024. javni natječaj za prijam na pripravnički staž za radno mjesto viši stručni savjetnik, pripravnik (suradnik) u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – stručni referent (referent) u Službi za gospodarstvene poslove.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 3. travnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto stručni referent (referent) u Službi za gospodarstvene poslove.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu 2) u Službi za zdravstvenu ekologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 3. travnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, sanitarni tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu 2) u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – viši stručni savjetnik (viši savjetnik 1 ili 2) u Službi za suzbijanje zlouporabe droga
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 3. travnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto viši stručni savjetnik (viši savjetnik 1 ili 2) u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – nezdravstveni djelatnik, voditelj Odsjeka (voditelj ustrojstvene jedinice 3) u Službi za suzbijanje zlouporabe droga
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 3. travnja 2024. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik, voditelj Odsjeka (voditelj ustrojstvene jedinice 3) u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.
Više pogledajte ovdje.
Europski tjedan cijepljenja 2024. godine
Europski tjedan cijepljenja tradicionalno se svake godine obilježava u zadnjem tjednu travnja, ove godine od 21. do 27. travnja. U isto vrijeme na globalnoj razini se obilježava i Svjetski tjedan cijepljenja (24. do 30. travnja 2024.).
Europski tjedan cijepljenja (EIW) obilježava se kako bi se promicala svijest o važnosti cijepljenja u prevenciji bolesti i zaštiti života. Ovogodišnji EIW ima poseban značaj jer se podudara s 50. godišnjicom početka provođenja proširenog programa imunizacije („Expanded Programme on Immunization“ EPI). Svjetski prošireni program imunizacije pokrenut je 1974. godine s ciljem osiguranja dostupnosti cjepiva svakom djetetu u svim zemljama. Od tada su uspješno eradicirane velike boginje u cijelom svijetu, divlji tip virusa dječja paralize suzbijen je te je trenutno prisutan u samo dvije zemlje, a slučajevi ospica, rubele, tuberkuloze, hripavca, tetanusa i difterije su znatno reducirani.
Obilježavajući ovu prekretnicu, kampanja će slaviti izvanredna postignuća EPI-ja u proteklih 5 desetljeća u zaštiti brojnih generacija od ozbiljnih bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom. Također će naglasiti važnost i potrebu postizanja i održavanja visokih cijepnih obuhvata kao i dostupnosti cjepiva svima, a u svrhu sprečavanja povratka bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, sada i u budućnosti.
S Europskim tjednom cijepljenja 2024. počinje jednogodišnja kampanja pod organizacijom Svjetske zdravstvene organizacije i partnera, čije je cilj naglasiti važnost cijepljenja u zaštiti generacija od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Cijepljenje pridonosi dugotrajnijem i zdravijem životu. Dodatno, ovogodišnje aktivnosti usmjerit će se posebno mladima – mladim stručnjacima i organizacijama mladih u svrhu promicanja cijepljenja.
U Hrvatskoj se tradicionalno za vrijeme Tjedna cijepljenja održavaju radionice, predavanja i okrugli stolovi o cijepljenju, te se i ove godine organizira Skup o cijepljenju u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog epidemiološkog društva, Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju.
Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija, Europski regionalni ured
https://www.who.int/europe/event/european-immunization-week-2024