Incidencija raka u Hrvatskoj u 2021. godini
Registar za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) je populacijski registar koji prati pojavnost raka na području Republike Hrvatske. Djeluje od 1959. godine, a prvi izvještaj napravljen je za 1968. godinu. Od 2015. godine dio je Nacionalnog javnozdravstvenog informacijskog sustava (NAJS) pri HZJZ.
Godišnji izvještaji (Bilteni) Registra za rak redovito se objavljuju na web-stranicama HZJZ i dostupni su na poveznici. Radi se o dinamičkoj bazi podataka koja se konstantno nadopunjuje prema međunarodnim smjernicama te su objavljeni podaci podložni manjim promjenama. Stoga se podaci o broju slučajeva u nekoj godini objavljeni kod prikaza trendova bolesti mogu blago razlikovati od onih objavljenih u izvještaju za tu godinu.
U 2021. godini zabilježeno je 24.834 novih dijagnoza raka (C00-C97 prema MKB-10 klasifikaciji bolesti, bez ne-melanomskog raka kože (C44*)), 13.207 u muškaraca (53%) i 11.627 u žena (47%). Radi se o 4,7% manjem broju slučajeva nego u 2019. godini (26.054), i 5,2% većem nego u 2020. godini (23.598), prema sadašnjem stanju baze Registra za rak. Ukupna gruba stopa incidencije, prema procjenama stanovništva Hrvatske sredinom 2021. godine, bila je 640,2/100.000; 707/100.000 u muškaraca i 578,2/100.000 u žena. Ukupna gruba stopa mortaliteta od iste skupine dijagnoza (C00-C97 bez C44) u 2021. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Odjela za mortalitetnu statistiku HZJZ, iznosila je 340,5/100.000; 384,9/100.000 u muškaraca i 279,5/100.000 u žena).
Vidimo da postoji porast incidencije uzrokovan prvenstveno porastom dijagnostičkih aktivnosti u odnosu na prvu godinu pandemije (2020.), no još uvijek se broj postavljenih dijagnoza nije vratio na prepandemijske vrijednosti. Očekujemo znatniji porast broja postavljenih dijagnoza raka i u 2022. godini (prema procjenama Europske komisije za 2022. godinu očekuje se preko 27.500 novih slučajeva u Hrvatskoj).
Najčešća sijela raka kod muškaraca u 2021. godini bila su rak prostate (2434 slučaja; 18% svih dijagnoza raka u muškaraca), rak dušnika, bronha i pluća (2192; 17%), rak debelog i završnog crijeva (2174; 16%), rak mokraćnog mjehura i drugog urotelnog sustava (836; 6%) i rak bubrega (575; 4%). Kod žena najčešća sijela bila su rak dojke (2928 novih slučajeva; 25%), rak debelog i završnog crijeva (1532; 13%), rak dušnika, bronha i pluća (1170; 10%), rak tijela maternice (755; 6%) i rak štitnjače (531; 5%). Najčešća sijela raka u muškaraca i žena u 2021. uz broj smrti pripisanih tim sijelima u 2021. godini (prema podacima DZS i HZJZ) prikazana su na slikama 1a i 1b.
Slika 1a. Najčešća sijela raka u muškaraca u 2021. godini
Slika 1b. Najčešća sijela raka u žena u 2021. godini
Najviša dobno-standardizirana stopa incidencije raka (dobno specifične stope prema procjenama stanovništva za 2021. godinu i standardizirane na dobnu strukturu Popisa 2011.) u muškaraca zabilježena je u Varaždinskoj, Međimurskoj i Karlovačkoj županiji, a najniža u Istarskoj, Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Kod žena, stope incidencije raka bile su najviše u Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji, a najniže u Ličko-senjskoj, Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Podaci su prikazani na slikama 2a i 2b.
Slika 2a. Incidencija raka po županijama u 2021. godini, dobno-standardizirana stopa (HR11), muškarci
Slika 2b. Incidencija raka po županijama u 2021. godini, dobno-standardizirana stopa (HR11), žene
Detaljniji podaci dostupni su u dokumentu na poveznici: Podaci Registra za rak za 2021. godinu
Dan Crvenih haljina 2024.
Javnozdravstvena kampanja „Dan CRVENIH HALJINA“ pokrenuta je kako bi se podigla svijest o moždanom udaru kod žena. Moždani udar u žena nedovoljno je prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen.
Prva kampanja „Dan crvenih haljina“, #nosicrveno, odnosno, „Go Red for Women“ pokrenuta je u Americi, a danas je to međunarodna kampanja posvećena prevenciji, dijagnostici i kontroli kardiovaskularnih bolesti, što uključuje bolesti krvnih žila, srca i mozga kod žena. Američko kardiološko društvo pokrenulo je kampanju 2004. godine u SAD-u, a Svjetska kardiološka federacija kampanju je proširila na globalnu razinu. Danas više od 50 zemalja diljem svijeta provodi nacionalne kampanje „Go Red for Women“ #nosicrveno, podižući svijest i osiguravajući sredstva za borbu protiv srčanih bolesti i moždanog udara, kroz organizaciju stručnih skupova, obrazovno-promotivnih kampanja, modnih revija, zdravstvenih pregleda, sportskih događaja.
Simbol je kampanje crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja.
Kampanja ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu da obrate posebnu pozornost na srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce.
Hrvatsko je neurološko društvo 2019. godine pokrenulo nacionalnu kampanju „Dan CRVENIH HALJINA“, posvećenu borbi protiv moždanog udara u žena, a obilježava se prvog petka u veljači.
Zaštitni je znak silueta žene u crvenoj haljini, koja je istovremeno krhka i snažna, i koja savršeno oslikava misiju ove akcije. Na društvenim mrežama akciju obilježava hashtag #nosicrveno koji poziva sve da 2. veljače odjenu nešto crveno i na taj način pruže podršku.
Moždani je udar globalna epidemija koja ugrožava život i zdravlje.
Moždani udar, kao i kardiovaskularne bolesti (KVB) u žena ukupno pobudili su poseban interes tek u posljednjih desetak godina. Ranije su znanstvena istraživanja obuhvaćala uglavnom mušku populaciju, a danas znamo da moždani udar i KVB-i u žena imaju svoje specifičnosti, te da znatno veći broj žena nego muškaraca umire od moždanog udara i KVB-a. Nažalost, rizik od moždanog udara i KVB-a u žena još je uvijek podcijenjen, smatrajući da su žene zaštićene hormonskim statusom. Međutim, žene imaju niži rizik od moždanog udara i KVB-a samo u fertilnoj dobi, dok se nastupom menopauze rizik izjednačava s rizikom u muškaraca, a važnost prevencije rizičnih faktora u žena ostaje neprepoznata. Simptomatologija moždanog udara i KVB-a u žena ima svoje osobitosti, zbog čega bolest često nije pravovremeno prepoznata ni adekvatno liječena.
Što je moždani udar?
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijskim moždanim udarom ili infarktom mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu, kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Čimbenici rizika za moždani udar
Čimbenici rizika na koje možemo utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti): pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Čimbenici na koje ne možemo utjecati: životna dob, spol, obiteljska sklonost.
Specifični čimbenici rizika za moždani udar kod žena:
• Oralni kontraceptivi – tablete za kontracepciju s vremenom su postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju poduzeti dodatne mjere opreza.
• Trudnoća – rizik od moždanog udara u trudnica iznosi 21 na 100 000, s najvećim rizikom od moždanog udara u trećem tromjesečju i nakon porođaja. Trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati.
• Preeklampsija – visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće. Preeklampsija udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu.
• Korištenje hormonske nadomjesne terapije.
• Migrene s aurom – migrene s aurom povezane su s ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste oralne kontraceptive.
Žene i muškarci koji dožive moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
• iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
• iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
• iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
• iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
• iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem
Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih i upravo zbog toga stvaraju problem, jer uglavnom nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.
Specifični simptomi moždanog udara kod žena:
• gubitak svijesti ili nesvjestica
• opća slabost
• poteškoće u disanju ili kratkoća daha
• zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija
• nagla promjena ponašanja
• uzrujanost
• halucinacije
• mučnina ili povraćanje
· bol
• štucanje
Moždani udar u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, među pet najčešćih uzroka smrti. U 2022. godini od moždanog udara umrlo je 4 289 osoba, odnosno 7,5 % svih umrlih. Od toga je 1 846 umrlih muškarca (6,6 % od svih umrlih muškaraca) i 2 443 umrlih žena (8,4 % od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 355 osoba odnosno 4,2 % od ukupno umrlih iz te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine više su u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina, gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 13 000 osoba zbog moždanog udara.
Prema podacima Eurostata, posljednjih 18 godina (od 2002. do 2020. g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj (od 287,1/100 000 u 2002. na 121,8/100.000 u 2020.), što je malo izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine. Pozitivan trend smanjenja stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti sličan je kod oba spola.
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2020. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 7. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (329,2/100 000), a s najnižom Francuska (39,2/100 000), dok standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj iznosi 121,8/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).
Možemo reći da od moždanog udara umire više žena nego muškaraca, međutim kod žena je moždani udar još uvijek podcijenjen kao zdravstveni problem te je potrebna edukacija i podizanje svijesti o problemu na razini struke, ali i šire javnosti.
Savladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
• Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
• Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
• Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
• Ograničite konzumaciju alkohola.
• Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
• Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.
Svake godine od moždanog udara umre trostruko više žena nego od karcinoma dojke. Važno je biti svjestan čimbenika rizika te poduzeti odgovarajuće mjere koje smanjuju šanse nastanka moždanog udara.
Prim. Verica Kralj, dr.med.
Voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
HZJZ i Europska unija u preveneciji suicida
U cilju zaštite mentalnog zdravlja i prevencije suicida Europska unija je pokrenula Joint Action projekt ImpleMENTAL u kojem Hrvatska aktivno sudjeluje te je voditelj jednog radnog paketa.
Jedan od ključnih elemenata austrijske prakse u prevenciji suicida, poznate kao SUPRA, uključuje i pravilno medijsko izvještavanje o pitanjima mentalnog zdravlja i suicida. U skladu s tim, donosimo kratke smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o pravilnom izvještavanju kako bismo pridonijeli odgovornom novinarstvu u ovim osjetljivim temama.
SMJERNICE
Hrvatska je sudjelovala i u Twinnig projektu pod nazivom ‘Osiguravanje optimalne zdravstvene skrbi za osobe s poremećajima mentalnog zdravlja’ u sklopu kojega su razvijene i objavljene Smjernice za javnu prezentaciju pitanja povezanih s problemima mentalnog zdravlja i mentalnim poremećajima. Više informacija o tim smjernicama možete pronaći na sljedećem linku: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/04/Osiguravanje-optimalne-zdravstvene-skrbi-za-osobe-s-poremecajima-mentalnog-zdravlja-CRO-MHD.pdf
SUPRA smjernice koje su proglašene najboljom praksom za prevenciju suicida možete pročitati:
https://implemental.files.wordpress.com/2023/08/d6.1.-supra-handbook.pdf
Broj telefona Centra za krizna stanja i prevenciju suicida je 01/2376470 na kojem se može dobiti pomoć od 0 do 24 sata svakog dana.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (4. tjedan 2024.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 28. siječnja 2024. godine pristiglo 8418 prijava oboljelih od gripe, od čega je 3118 prijava pristiglo u zadnjem (4.) tjednu. Prijave su pristigle iz svih županija. Veći broj oboljelih u ovom tjednu u odnosu na prethodne tjedne upućuje na uzlazni trend epidemije gripe što je u okviru očekivanog s obzirom na doba godine u kojem se nalazimo.
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa ukupnih prijava gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su dvanaest smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dominira virus gripe A, uz tek sporadičnu detekciju virusa gripe B.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se porast broja oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Obilježen 17. Dan mimoza – Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice
U subotu 27. siječnja 2024. u Zagrebu, u sklopu Europskog tjedna prevencije raka vrata maternice, sedamnaestu godinu zaredom održan je javnozdravstveni događaj posvećen edukaciji i informiranju o prevenciji raka vrata maternice.
Događaj su organizirali Hrvatska liga protiv raka, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo i osobe s invaliditetom i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar i uz podršku Ministarstva zdravstva i brojnih partnera, s ciljem informiranja građana o tome kako spriječiti, pravovremeno prepoznati i liječiti rak vrata maternice. Na Trgu Petra Preradovića u Zagrebu održavala se humanitarna podjela mimoza te čestitki i označivača stranica s dječjim crtežima mimoza koje su izradila djeca koja se liječe na odjelu onkologije u Klinici za dječje bolesti Zagreb i učenici 4. c Osnovne škole Pavleka Miškine u Zagrebu. Brojni okupljeni građani su tom prilikom informirani o važnosti cijepljenja protiv HPV-a, redovitih ginekoloških pregleda i usvajanja zdravih životnih navika. Tijekom edukativno informativnog programa stručnjaci su davali izjave o načinima prevencije i izbjegavanja rizika za razvooj bolesti, a provodio se i nagradni kviz znanja u kojem su posjetiteljice osvojile majice s preventivnim porukama u sklopu kampanje „Neću rak – Ako spriječiš, ne liječiš“.
Svojim dolaskom podršku su uz brojne građane, pružili i mnogi stručnjaci i poznate osobe. Sudjelovanjem u ovoj akciji u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice, Hrvatski zavod za javno zdravstvo želio je podsjetiti na važnost prevencije cijepljenjem protiv HPV-a u sklopu Nacionalnog programa cijepljenja i probirnih testiranja na premaligne promjene na raku vrata maternice.
U Hrvatskoj posljednjih 10-ak godina bilježimo oko 310 slučajeva i oko 120 smrti od raka vrata maternice godišnje. Rak vrata maternice je deseti po učestalosti od svih karcinom au žena, a treće sijelo raka žena u dobi od 30 do 39 godina (iza raka dojke i raka štitnjače). Za razliku od većine drugih sijela raka, ovaj se javlja u nešto mlađoj dobi – prema posljednjim podacima Registra za rak, trećina novooboljelih žena bila je mlađa od 50 godina. Prema podacima o smrtnosti, u 2022. godini od raka vrata maternice u Hrvatskoj je umrlo 109 žena (stopa 5,5/100 000), od kojih je trećina bila mlađa od 60 godina. Oko trećina zabilježenih slučajeva raka vrata maternice otkrije se u regionalno proširenom stadiju, a oko osam posto s udaljenim metastazama, kada su šanse za uspješno izlječenje manje. Stoga podsjećamo na važnost preventivnih pregleda.
Brojnim javnozdravstvenim i humanitarnim akcijama u siječnju, kada obilježavamo dane prevencije raka vrata maternice, cilj je poslati poruke o važnosti provedbe i primjeni mjera prevencije i ranog otkrivanja bolesti kako bi se zaštitilo zdravlje, a ako se bolest pojavi, o važnosti pravovremenog liječenja i psihosocijalne pomoći i podrške oboljelima i njihovim bližnjima.
U nastavku možete pogledati fotogaleriju s događaja.
COVID-19 u Hrvatskoj (30.1.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 4. kalendarskom tjednu (tjedan od 22. siječnja do 28. siječnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 625 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 4. kalendarskom tjednu zaprimljene su 3 prijave smrtnih ishoda od COVID-19, od čega je jedan nastupio u 4. kalendarskom tjednu, a dva u tjednima ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Provedbeni program cijepljenja za 2024. godinu
Na temelju članka 54. stavka 3. Pravilnika o načinu provođenju imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obavezi (“Narodne novine”, 133/22), na prijedlog Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ministar zdravstva donosi programe cijepljenja koje možete pronaći na ovim poveznicama.
Provedbeni program obaveznog cijepljenja u RH u 2024. godini
Program imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva u 2024. godini
Definicije zaraznih bolesti koje se obvezno prijavljuju
Sportaš u nizu prekršaja
Jedinica za atletski integritet/Athletics Integrity Unit (AIU) izrekla je četverogodišnju suspenziju 32-godišnjem kenijskom atletičaru Jamesu Karanji Gikungi zbog kršenja antidopinškog pravila. Zabrana nastupanja, treniranja i na bilo koji drugi način sudjelovanja u sportu posljedica je otkrivenih zabranjenih tvari s Popisa zabranjenih sredstava u biološkom uzorku sportaša; 19-norandrosterona, 19-noretioholanolona i nandrolona. Diskvalifikacija rezultata je na snazi od 10. rujna 2023.
Gikunga je testiran na natjecanju, tijekom ‘Scenic Half Marathon’ u Krabiju, Tajland.
Unatoč tome što je 6. listopada 2023. obaviješten o nepovoljnom nalazu, Gikunga nije odgovorio u zadanom vremenskom roku. AIU mu je čak više puta produljio rok kako bi sportaš odgovorio na obavijest o optužbi te dao “neko” objašnjenje, ali Gikunga se oglušio.
Isti sportaš je sudjelovao u utrci Tropical Rainforest Run u Sabahu, Malezija, 26. studenog 2023., tijekom razdoblja privremene suspenzije. Ovaj čin smatran je kršenjem zabrane sudjelovanja tijekom privremene suspenzije. Kao posljedica toga, Gikunga se sada suočava s četverogodišnjim razdobljem suspenzije počevši od 25. siječnja 2024. do 24. siječnja 2028.
Dodatno, svi rezultati koje je sportaš postigao od 10. rujna 2023. bit će diskvalificirani, što će dovesti do oduzimanja osvojenih naslova, nagrada, medalja, bodova i novca za nastupe.
Ovo je Gikungino prvo kršenje antidopinških pravila, ali AIU je precizirao da sportašu nije bilo bitno da pokuša dokazati kako je kršenje bilo nenamjerno. Unatoč prilici za smanjenje razdoblja nepodobnosti kroz sportaševu suradnju, Gikunga nije iskoristio tu mogućnost.
Na ovu odluku sportaš ima pravo žalbe Sportskom arbitražnom sudu (CAS) u Lausannei, Švicarska. (V.B)
Foto: Running Insider
Hripavac u Hrvatskoj (26.1.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, zaključno s 26.1.2024. godine, zaprimili smo 5343 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 137 |
| 1-4 | 230 |
| 5-9 | 466 |
| 10-14 | 2366 |
| 15-19 | 1412 |
| 20-40 | 300 |
| 41-59 | 349 |
| 60+ | 83 |
| Ukupno | 5343 |
Objavljen novi modul Europskog izvještaja o tržištu droga: Heroin i ostali opioidi
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) 24. siječnja 2024. godine objavio je i predstavio modul Europskog izvještaja o tržištu droga: Heroin i ostali opioidi, koji opisuje procese, materijale i uključene dionike u različite faze i razine tržišta. U modulu su opisane procjene prijetnji, identificirana ključna pitanja i definirane preporuke za djelovanje na razini Europske unije i država članica.
Ilegalna konzumacija opioida izaziva veliku zabrinutost u Europi, a koja je prvenstveno usmjerena na heroin. Međutim, sve se više usmjerava pažnja i na druge opioide, posebice gledajući situaciju u Sjedinjenim Američkim Državama. Na području Europe, konzumacija heroina i ostalih opioida odgovorna je za 74% slučajeva predoziranja sa smrtnim ishodom prijavljenih tijekom 2021. godine, te je procijenjen 1 milijun visokorizičnih korisnika opioida u dobi od 15 do 64 godina.
Tržište opioidima sve je složenije, te uključuje diverzificirane lijekove te međunarodno kontrolirane i nove sintetske opioide iz više izvora. Prema zdravstvenim podacima, metadon, buprenorfin, fentanil i njegovi derivati sve su više prisutni na europskom tržištu, a tijekom 2021. godine registrirano je šest novih sintetskih opioida, od kojih je tri pripadalo skupini benzimidazola, te su preostala tri klasificirana kao ostali opioidi.
Tijekom 2021. godine u Europskoj uniji je zaplijenjeno 9.5 tona heroina, što predstavlja najveću zaplijenjenu količinu u zadnjih 20 godina. Između 2011. i 2021. godine zaplijenjena količina heroina se udvostručila, dok je nastupio pad u cijeni te porast njegove čistoće. Nakon zabrane kultivacije opijumskog maka u Afganistanu 2022. godine došlo je do pada uvoza heroina iz Afganistana. Međutim, tržište se usmjerilo na proizvodnju sintetskih opioida. Balkanska ruta i dalje je aktivna u krijumčarenju heroina za europsko tržište.
Više informacija možete pročitati u publikaciji (link: https://www.emcdda.europa.eu/publications/eu-drug-markets/heroin-and-other-opioids_en).
HZJZ podržao 1. zagorski simpozij o prevenciji i liječenju raka vrata maternice
U srijedu 24. siječnja 2024. s početkom u 12:00 sati u Pregradi je u Gradskoj vijećnici povodom obilježavanja Nacionalnog dana mimoza i Europskog tjedna prevencije raka vrata maternice održan 1. zagorski simpoziji o prevenciji i liječenju raka vrata maternice pod nazivom „Zajedno protiv nevidljivog neprijatelja: raku vrata maternice mjesto je u povijesti!“ koji su u Gradskoj organizirali Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije i Hrvatski liječnički zbor –podružnica Krapinsko-zagorske županije. Kao što i naziv simpozija govori, kroz sva predavanja je istaknuta važnost suradnje i multidisciplinarnog pristupa zdravstvenih stručnjaka, koji dosljednom primjenom preventivnih intervencija s visokim obuhvatima ciljane populacije, a to su edukacija, cijepljenje protiv HPV- i preventivni ginekološki pregledi, mogu postići da rak vrata maternice postane bolest prošlosti.
Simpoziji su pozdravnim govorima otvorili zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije mr.sc. Jasna Petek, prof., ravnatelj Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije Tomislav Jadan, dipl. oec., prof. prim. dr. sc. Rajko Fureš, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije iz Opće bolnice Zabok i Bojana Mahmutović, dr. med., spec. epidemiologije i županijska koordinatorica za provedbu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice iz Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije.
Simpoziji su prisustvovali liječnici i drugi zdravstveni djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije, Opće bolnice Zabok i Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije te organizacije civilnog društva. Simpoziji su podržali Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatska liga protiv raka, Zagorska liga protiv raka te udruga studenata medicine CroMSIC.
U predavanjima je naglašena važnost prevencije raka vrata maternice, s obzirom na to da imamo jednostavne i dostupne mogućnosti za njegovu prevenciju i praktičnu eliminaciju, što je od iznimne važnosti za građane, zdravstveni sustav i cijelo društvo u kontekstu očuvanja zdravlja i ekonomike zdravstva. Edukacijom o izbjegavanju rizika za razvoj raka, visokim postotcima cijepljenih mladih protiv HPV-a i redovitim ginekološkim pregledima koji uključuju Papa test i testiranje na HPV može se postići da se značajno smanji broj novooboljelih od raka vrata maternice, ali i ostalih bolesti uzrokovanih HPV-om. Bolest otkrivena u predstadijima raka ili u ranom stadiju može se u potpunost izliječiti ili vrlo uspješno liječiti.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na simpoziju je prisustvovala prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., spec. epidemiologije, nacionalna koordinatorica za Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice te dopredsjednica Hrvatske lige za borbu protiv raka, koja je prezentirala ovogodišnju internetsku kampanju temu prevencije raka vrata maternice „Neću rak“ s glavnom porukom Ako spriječiš, ne liječiš te preliminarne rezultate prve faze reorganiziranog Nacionalnog programa ranog otkrivana raka vrata maternice koji se od travnja 2023. godine provodi u Virovitičko podravskoj županiji i u sklopu kojeg je u prvih devet mjeseci provedbe oko 800 žena obavilo probirna testiranja na premaligne i maligne promjene na vratu maternice, kod oko 8 posto testiranih žena otkrivene su abnormalne promjene na vratu maternice te su upućenje na daljnje pretrage i liječenje. Također prikazala je
Husen Ramadani, dr. med., spec. školske medicine, voditelj Odjela za školsku medicinu Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije prezentirao je provedbu Programa cijepljenja protiv HPV-a u županiji te prikazao podatke cijepljenja za školsku godinu 2022./2023., prema kojima Krapinsko zagorska županija ima najviše postotke cijepljenih učenika, 78 posto djevojčica i 59 posto dječaka osmih razreda koji su primili najmanje jednu dozu cjepiva protiv HPV-a, što je vrlo dobar put za postizanje globalnog cilja za eliminaciju raka vrata maternice Svjetske zdravstvene organizacije, a to je cijepljenje 90% djevojčica i značajan postotak cijepljenja dječaka do 15 godine života.
Sva predavanja na simpoziju su imali zajedničku poruku da dosljednom provedbom preventivnih mjera i visokim postotcima cijepljenih i preventivno pregledanih žena dostižan cilj da strateškim pristupom kroz dogledno vrijeme rak vrata maternice možemo poslati u povijest.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (3. tjedan 2024.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 21. siječnja 2024. godine pristiglo 5300 prijava oboljelih od gripe, od čega je 2245 prijava pristiglo u zadnjem (3.) tjednu. Prijave su pristigle iz svih županija. Veći broj oboljelih u ovom tjednu u odnosu na prethodne tjedne upućuje na uzlazni trend epidemije gripe što je u okviru očekivanog s obzirom na doba godine u kojem se nalazimo.
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Karlovačkoj i Požeško-slavonskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa ukupnih prijava gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su šest smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dominira virus gripe A, uz tek sporadičnu detekciju virusa gripe B.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se porast broja oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Poništenje dijela natječaja od dana 1. prosinca 2022.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja objavljenog dana 1. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama, Biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra/medicinski tehničar
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 1. prosinca 2023. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra/medicinski tehničar u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra/medicinski tehničar/sanitarni inženjer
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 1. prosinca 2023. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra/medicinski tehničar/sanitarni inženjer u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Izvještaj SARS-CoV-2 (Covid-19) sekvenciranja od 09.10. do 17.12.2023.
Odjel za izravnu virološku dijagnostiku te Odjel za genotipizaciju pri Hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) u sklopu kojih djeluje Nacionalni referentni centar za respiratorne i enteralne viruse pri Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (European centre for disease prevention and control- ECDC) i Referentni centar Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog i probavnog sustava, samostalno uzrokuju ili zaprimaju SARS-COV-2 pozitivne uzorke iz javnozdravstvenih i bolničkih ustanova Republike Hrvatske. Zbog provođenja nadzora nad širenjem virusa i praćenja varijanti, pozitivni uzorci se zatim sekvenciraju u HZJZ. Genomski nadzor treba pratiti preporuke Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti ECDC za reprezentativno uzorkovanje1.
Rezultati sekvenciranja SARS-CoV-2 prijavljuju se ECDC-u i unose u internacionalnu bazu podataka (Global Initiative on Sharing Avian Influenza Dana- GISAID2). U svrhu prikaza rezultata sekvenciranja izrađen je i vizualizacijski alat koji koristi otvoreni kod Nextstrain3 projekta. Vizualizacijski alat prikazuje rezultate dobivene analizom sekvenci cijelog genoma SARS-CoV-2 sa područja Republike Hrvatske koje su pohranjene u GISAID bazi SARS-CoV-2 sekvenci. Navedenom alatu možete pristupiti OVDJE.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prati određene omikron podvarijante4. Varijante od interesa (variants of concern- VOC) su one čije promjene u genomu utječu na kliničku sliku, izbjegavanje imunog odgovora i širenje virusa. Trenutno je WHO ne prati niti jednu VOC varijantu.
Varijante od interesa (variants of interest- VOI) su one varijante koje imaju genetske promjene za koje se zna da bi mogle utjecati na kliničku sliku, izbjegavanje imunog odgovora i širenje virusa
Varijante pod nadzorom (variants under monitoring- VUM) su one koje imaju promjene u genomu za koje se sumnja da nose povećan rizik i koje bi mogle negativno utjecati na epidemiološku sliku.
Kretanje varijanti u RH u zadnjih 10 tjedana prikazano je na slici 1.
Slika.1 Grafički prikaz kretanja omikron varijanti u zadnjih 10 tjedana u RH. * Varijanta EG.5 brojala se zasebno od XBB.1.9.2, XBB.1.5, XBB.1.16, XBB.1.9.1 i XBB.1.9.2 zasebno od XBB, DV.7 zasebno od B.1.1, JN.1 zasebno od BA.2.86, te BA.2.86
U razdoblju od 09.10.2023. do 14.12.2023. ukupno je sekvencirano 585 uzoraka. U tom razdoblju najzastupljenija je bila XBB.1.9.2 varijanta sa 124 uzorka, što čini gotovo 21,2% ukupno sekvenciranih uzoraka.
Od VOI i VUM koje prati SZO u razdoblju od 09.10.2023. do 17.12.2023. zabilježeni su XBB.1.5 sa 56 (9,6%) uzoraka, XBB.1.9.1 u 54 uzorka (9,2%), XBB u 26 uzoraka, XBB.1.16 u 113 uzoraka(19,3%), EG.5 u 83 uzoraka(14,2%), XBB.2.3. u 74 uzorka, JN.1 u 36 uzoraka, BA.2.86 u 12 uzoraka i DV.7 u 6 uzoraka (Slika 2.).
Slika 2. Grafički prikaz udjela omikron podvarijanti označenih u ovome trenutku kao VOI i VUM od strane SZO *
Varijanta XBB.1.9.2 u promatranom razdoblju između 20.11.2023. do 17.12.2023 je ostala kao i u prošlom promatranom razdoblju, najzastupljenija s 29 uzoraka, odnosno 21,2% u ukupnom udjelu sekvenciranih uzoraka(137 uzoraka). Slijedi JN.1 varijanta s 27 uzoraka te XBB.1.5 s 18 uzoraka. Rezultati za razdoblje od posljednja četiri tjedna nisu potpuni te će se u sljedećem razdoblju nadopuniti i pravovremeno ažurirati (Slika 3).
Slika 3. Grafički prikaz udjela određenih Omikron podvarijanti pod nadzorom u 4 uzastopna vremenska razdoblja.*Podaci za zadnji tjedan sekvenciranja su nepotpuni
1. https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/guidance-representative-and-targeted-genomic-sars-cov-2-monitoring
2. Khare, Shruti et al. “GISAID’s Role in Pandemic Response.” China CDC weekly vol. 3,49 (2021): 1049-1051. doi:10.46234/ccdcw2021.255 (https://gisaid.org/)
3. Hadfield, James et al. “Nextstrain: real-time tracking of pathogen evolution.” Bioinformatics (Oxford, England) vol. 34,23 (2018): 4121-4123. doi:10.1093/bioinformatics/bty407 (https://nextstrain.org/)
4. https://www.who.int/activities/tracking-SARS-CoV-2-variants
Tribulus terrestris
“Tribulus Terrestis je dodatak dobiven iz biljke. WADA ne zabranjuje biljke ili pripravke biljaka, zabranjuje tvari. Unatoč tome, stručna savjetodavna skupina Popisa zabranjenih sredstava prošle je godine raspravljala o ovom proizvodu, a prema komponentama koje su do danas identificirane čini se da ne izaziva zabrinutost zbog dopinga. Prema studiji u kojoj su davali Tribulus terrestris, izlučivanje je pokazalo da nema utjecaja na testosteron ili njegove metabolite ili omjera T/E. Kada bi došlp do nepovoljnog analitičkog nalaza, to bi jednostavno moglo biti zato što je dodatak Tribulusu bio kontaminiran ili obogaćen testosteronom ili prekursorom. Zbog toga WADA preporučuje izniman oprez pri korištenju dijetetskih/prehrambenih dodataka, jer obično proizvodnja i označavanje dodataka ne slijede stroga pravila, što može dovesti do toga da dodatak sadrži nedeklariranu tvar koja je zabranjena antidopinškim propisima. Stoga je važno upozoriti sportaše na opasnosti korištenja suplemenata čak i ako u načelu Tribulus terrestris ne sadrži dopinške tvari na temelju onoga što je do danas poznato”, kaže Irene Mazzoni, Ph.D. pomoćnica direktora, Popisa zabranjenih tvari/znanosti i medicine WADA-e. (V.B)
Foto: WADA
COVID-19 u Hrvatskoj (23.1.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 3. kalendarskom tjednu (tjedan od 15. siječnja do 21. siječnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 1117 prijava COVID-19.
Dehidroepiandrosteron (DHEA)
U nacionalnoj anketi od oko 21.000 američkih sveučilišnih sportaša ispitanici su izjavili da su uzimali proteinske proizvode (41,7%), energetska pića (28,6%), kreatin (14,0%), aminokiseline (12,1%), multivitamine s kofeinom (5,7%), beta-hidroksi-beta-metilbutirat (HMB; 0,2%), dehidroepiandrosteron (DHEA; 0,1%) i neodređenu mješavinu pojačivača testosterona (1,6%).
Među sportovima s najvećim postotkom korisnika proizvoda za poboljšanje izvedbi bili su hokej na ledu, hrvanje i bejzbol među muškarcima te odbojka, plivanje i hokej na ledu među ženama. U pregledu studija o korištenju tvari za povećanje učinkovitosti kod adolescenata, Američka pedijatrijska akademija zaključila je da su proteini, kreatin i kofein najčešće korišteni sastojci i da se uporaba povećava s godinama. Iako su sportaši koristili ove sastojke više nego nesportaši, adolescenti koji nisu uključeni u organizirane sportske aktivnosti često su ih uzimali kako bi poboljšali svoj izgled. Istraživanje koje je obuhvatilo 106 698 pripadnika američke vojske u razdoblju od 2007. do 2008. pokazalo je da je 22,8% muškaraca i 5,3% žena izjavilo da koriste dodatke prehrani za bodybuilding, poput kreatina i aminokiselina, a 40,5% muškaraca i 35,5% žena izjavilo je da koriste energetske dodatke koji sadrže kofein.
Što je dehidroepiandrosteron (DHEA)? Steroidni hormon koji se može pretvoriti u testosteron i estradiol. Da budemo konkretniji – dehidroepiandrosteron, poznat i kao androstenolon, endogeni je prekursor steroidnog hormona. To je jedan od najzastupljenijih cirkulirajućih steroida u ljudi. DHEA se proizvodi u nadbubrežnim žlijezdama, spolnim žlijezdama i mozgu. Djeluje kao metabolički intermedijer u biosintezi spolnih steroida androgena i estrogena, kako u spolnim žlijezdama tako i u raznim drugim tkivima. Međutim, DHEA također ima niz potencijalnih bioloških učinaka sam po sebi, vežući se za niz receptora jezgre i stanične površine te djelujući kao neurosteroid i modulator receptora neurotrofnog faktora.
Mali broj kliničkih ispitivanja ne pokazuju nikakvu korist za sportsku/fizičku izvedbu.
Rezultati istraživanja: nema dokaza o povećanju snage, aerobnog kapaciteta, nemasne tjelesne mase ili razine testosterona kod muškaraca. Sigurnost nije dobro proučena, ali se zna da već nakon nekoliko mjeseci uzimanja podiže razinu testosterona kod žena, što može uzrokovati akne i rast dlaka na licu. (V.B)
Foto: Wikipedia