Još jednom – tramadol!
Na samom početku godine podsjetit ćemo vas na tramadol kao novost na Popisu zabranjenih sredstava 2024. Tramadol je sintetski opioidni lijek protiv bolova koji se koristi za liječenje umjerene do jake boli. Ponekad se koristi za liječenje boli uzrokovane ozljedama kod sportaša. Nalazi se u kategoriji “Narkotika” na Popisu zabranjenih sredstava. Tramadol, kao djelatna tvar, dostupan je pod raznim nazivima. Neka od njih su: Tramal, Tramedo, Tramake, Zydol – stoga sportaši trebaju biti vrlo oprezni i nikako ne bi smjeli zaboraviti pogledati koja je djelatna tvar prisutna u njihovu lijeku.
Svjetska antidopinška agencija (WADA) ima skupinu stručnjaka koja odlučuje koje će tvari biti uvrštene na Popis zabranjenih sredstava. Da bi neka tvar bila stavljena na Popis mora ispunjavati dva od tri sljedeća kriterija: Ima potencijal poboljšanja sportskog učinka, predstavlja stvarni ili potencijalni zdravstveni rizik za sportaša te je u suprotnosti s duhom sporta.
Koje kriterije zadovoljava tramadol? Nedavne studije potvrdile su potencijal poboljšanja sportskih izvedbi u određenim aktivnostima. Korištenje tramadola ima potencijalne zdravstvene rizike za sportaše. Može rezultirati ozbiljnim nuspojavama, koje uključuju ovisnost, napadaje i smanjenu budnost. Korištenje tramadola također je protivno duhu sporta.
Kada je tramadol zabranjen? Tramadol je zabranjen tijekom razdoblja natjecanja (na natjecanju) osim ako sportaši nemaju terapijsko izuzeće (TUE).
Što je razdoblje unutar natjecanja (na natjecanju)? Razdoblje natjecanja obično počinje u 23:59 noć prije natjecanja, ali uvijek bi trebalo provjeriti antidopinška pravila pripadajućeg Međunarodnog saveza (IF).
Postoji li “razdoblje ispiranja” za tramadol?
Na temelju studija izlučivanja, WADA je izjavila da je razdoblje ispiranja za tramadol 24 sata. To je vrijeme koje bi nakon zadnje terapijske doze tramadola trebalo proći kako bi on izašao iz vašeg sustava do razine koja ne bi trebala rezultirati pozitivnim testom (nepovoljnim analitičkim nalazom). Ako vam je tramadol potreban iz medicinskih razloga 24 sata prije razdoblja koje zovemo na natjecanju, imajte na umu da možete biti pozitivni na tramadol i možda ćete trebati dostaviti medicinsku dokumentaciju kako biste to objasnili te svakako zatražite retroaktivni TUE. Iz tog je razloga važno da vaš liječnik vodi točnu evidenciju o dozi i vremenu primjene tramadola.
Ponekad je tramadol potrebno propisati za hitno liječenje boli, primjerice kada se tijekom sportskog natjecanja dogodi teška, bolna ozljeda.Ne smije se zaboraviti podnijeti zahtjev za retroaktivni TUE.
Ja sam sportaš i ponekad uzimam tramadol protiv bolova: što trebam učiniti? Recite svom liječniku da je tramadol zabranjen na natjecanju.Liječnik bi trebao razmotriti druge mogućnosti liječenja ili moguće alternative. Ako vam je za vaše stanje potreban tramadol, zamolite svog liječnika da vam pomogne u podnošenju zahtjeva za TUE.Pobrinite se da slijedite potrebne korake i da imate potrebnu medicinsku dokumentaciju.
Posljedice uzimanja zabranjenih tvari
Posljedice pozitivnog testa na tvari s Popisa zabranjenih sredstava mogu biti široke, s mogućim ozbiljnim štetnim učincima na vaše zdravlje, sankcijama zbog kojih nećete moći trenirati i nastupati, a što će nepovoljno utjecati na vašu sportsku karijeru, društveni status te potencijalno na vaše financije. (V.B)
Foto: WADA
NE!DOPINGU BROJ 91
Dragi čitatelji, izašao je novi broj magazina “NE!DOPINGU”. Uz mnoštvo zanimljiv tema, nadamo se da ćete uživati i ponešto korisno naučiti.
Evaluaciju ponuđenog sadržaja možete napraviti putem kratkog upitnika na slijedećoj poveznici:
https://survey.hzjz.hr/limesurvey/index.php?r=survey/index&sid=716651&newtest=Y&lang=hr
Josipu Coci tromjesečna suspenzija
Luki Šormanu četverogodišnja suspenzija
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (52. tjedan 2023.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 31. prosincem 2023. godine pristiglo 1070 prijava oboljelih od gripe, od čega 449 prijava u zaprimljeno u zadnjem (52.) tjednu. Prijave su pristigle iz svih županija. Ovaj veći broj prijava prijava upućuje na uzlazni trend epidemije gripe što je u okviru očekivanog s obzirom na doba godine u kojem se nalazimo.
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Gradu Zagrebu i Karlovačkoj županiji (grafikon 2.)
Grafikon 2. Stopa ukupnih prijava gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dominira virus gripe A, uz tek sporadičnu detekciju virusa gripe B.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Hripavac u Hrvatskoj (29.12.2023.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, zaključno s 29.12.2023. godine, zaprimili smo 4151 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 94 |
| 1-4 | 166 |
| 5-9 | 326 |
| 10-14 | 1916 |
| 15-19 | 1159 |
| 20-40 | 194 |
| 41-59 | 242 |
| 60+ | 54 |
| Ukupno | 4151 |
Dostava potvrdnica o prihvaćanju STL-ova u Registar kemikalija od 02.01.2024. godine
Od 02.01.2024. godine potvrdnice o prihvaćanju STL-ova u Registar kemikalija neće biti dostavljene u papirnatom obliku s fakturom kao do sada, već ćemo ih slati u elektronskom obliku u povratnom e-mail-u zajedno sa zaprimljenim STL-ovima.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (51. tjedan 2023.)
Tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 24. prosincem 2023. godine pristiglo je 621 prijava oboljelih od gripe, u zadnjem tjednu (51. tjedan) pristigle su 332 prijave.
Prijave oboljelih od gripe pristigle su gotovo iz svih županija.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe stopa incidencije je najveća u djece predškolske dobi.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u laboratorijskim uzorcima prevladava virus gripe tip A.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Kako spriječiti ozljede u zimskim mjesecima
Mnoge ozljede koje se događaju u zimskim mjesecima nastaju zbog vremenskih uvjeta, posebice snijega i hladnoće.
Mokre i skliske površine povećavaju rizik od pada. Zimi se pogoršavaju uvjeti za vožnju zbog pojave snijega i leda na kolniku te smanjene vidljivosti uslijed magle i gustog snijega ili ledene kiše.
U sezoni “snježnih sportova” (skijanja, daskanja na snijegu, klizanja i sanjkanja) povećava se rizik od nastanka ozljeda.
Važno je naglasiti da se te ozljede u najvećoj mjeri mogu spriječiti prepoznavanjem i izbjegavanjem rizičnih čimbenika odnosno poduzimanjem preventivnih mjera.
Preporuke kako spriječiti ozljede u zimskim mjesecima možete pročitati ovdje:
Kako spriječiti ozljede u zimskim mjesecima
Hripavac u Hrvatskoj (22.12.2023.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, zaključno s 22.12.2023. godine, zaprimili smo 3805 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 84 |
| 1-4 | 154 |
| 5-9 | 292 |
| 10-14 | 1758 |
| 15-19 | 1082 |
| 20-40 | 171 |
| 41-59 | 216 |
| 60+ | 48 |
| Ukupno | 3805 |
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – stručni referent, arhivar u Službi za pravne poslove, ljudske potencijale i tehničke poslove
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 1. prosinca 2023. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto STRUČNI REFERENT – ARHIVAR
Više pogledajte ovdje
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – stručni referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 1. prosinca 2023. za prijam na rad na određeno vrijeme od 1 godine za radno mjesto STRUČNI REFERENT.
Više pogledajte ovdje
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – viši stručni savjetnik u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 1. prosinca 2023. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto VIŠI STRUČNI SAVJETNIK, PSIHOLOG.
Više pogledajte ovdje
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik II. vrste, zdravstveni suradnik, inženjer prehrambene tehnologije u Službi za zdravstvenu ekologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 1. prosinca 2023. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto NEZDRAVSTVENI DJELATNIK II. VRSTE, ZDRAVSTVENI SURADNIK, INŽENJER PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE.
Više pogledajte ovdje
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 1. prosinca 2023. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto ZDRAVSTVENI DJELATNIK I. VRSTE, DOKTOR MEDICINE.
Više pogledajte ovdje
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke nagrađen Dekanovom nagradom
Dekanova nagrada za posebno postignuće u medicinskoj struci i znanosti dodijeljena je Povjerenstvu za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvalitete Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.
Na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća prigodom proslave Dana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 18. prosinca 2023. uručene su i nagrade Fakulteta pri čemu je nagrada za posebno postignuće u medicinskoj struci i znanosti dodijeljena Povjerenstvu za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvalitete Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke. Nagradu je u ime Povjerenstva primio prorektor prof. dr. sc. Boris Brkljačić, predsjednik Povjerenstva.
Nagrada za posebno postignuće u medicinskoj struci i znanosti priznanje je važnosti Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke i vrijednog rada svih onih koji sudjeluju u njegovoj organizaciji i provedbi. Povjerenstvo je osmislilo nacionalni program mamografskog probira koji je započeo 1. listopada 2006. godine, tako da se žene u dobi od 50-69 godina pozivaju jednom u dvije godine na mamografiju, a ovisno o mamografskom nalazu provodi se daljnja obrada pacijentica koja uključuje UZV pretrage, MR pretrage i biopsije dojke. Uspješno je završeno sedam, a trenutno je u tijeku osmi ciklus provedbe Programa.
Tijekom 17 godina provedbe u okviru programa napravljeno je oko 2.100.000 mamografskih pregleda i otkriveno više od 10.000 novih karcinoma dojki od kojih je više od 60% bilo u lokaliziranom stadiju, što je povećalo šansu za uspješno izlječenje žena oboljelih od raka dojke. Kod žena koje su se odazivale na poziv na besplatnu mamografiju u sklopu Programa rak dojke je otkriven u ranijem stadiju u većem postotku nego kod žena koje se nisu odazvale pozivu u program.
Osim toga, u Republici Hrvatskoj već osmu godinu zaredom bilježimo pad smrtnosti od raka dojke, za što je sigurno dijelom zaslužna i provedba Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, ali i sve naprednija dijagnostika i liječenje ove bolesti.
Izvješće o javnozdravstvenim stručnim sastancima 2023. g.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji s Hrvatskim društvom za javno zdravstvo, nastavio je s organizacijom i provedbom javnozdravstvenih stručnih sastanaka i u 2023. godini.
Stručni sastanci bili su usmjereni prema aktualnim temama i problematici iz područja javnog zdravstva s predavačima s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Sveukupno je održano 17 stručnih sastanaka s vrlo dobrim odazivom od približno 2.500 sudionika. Sudjelovalo je gotovo 2.000 djelatnika zdravstvene struke, čije je prisustvo vrednovano u skladu s pravilnicima relevantnih strukovnih komora, poput Hrvatske liječničke komore, Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Hrvatske komore medicinskih biokemičara.
Zahvaljujemo svim predavačima, zainteresiranim djelatnicima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te vanjskim korisnicima na doprinosu prilikom održavanja navedenih sastanaka, kao i na kvalitetnim raspravama te prijedlozima za buduće teme.
Organizacijski odbor
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (50. tjedan 2023.)
Tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 17. prosincem 2023. godine pristiglo je 289 prijava oboljelih od gripe, u zadnjem tjednu (50. tjedan) pristiglo je 115 prijava.
Prijave oboljelih od gripe pristigle su gotovo iz svih županija.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe stopa incidencije je najveća u djece predškolske dobi.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u laboratorijskim uzorcima prevladava virus gripe tip A.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (49. tjedan 2023.)
Tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 10. prosincem 2023. godine pristiglo je 174 prijava oboljelih od gripe, u zadnjem tjednu (49. tjedan) pristiglo je 64 prijava. Prijave oboljelih od gripe pristigle su iz svih županija.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe stopa incidencije je najveća u djece predškolske dobi.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u laboratorijskim uzorcima sporadično je potvrđen virus gripe tip A.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) – objavio je vodič: Migranti i droge: zdravstveni i društveni odgovori i izvješće Sobe za konzumaciju droga
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) objavio je povodom Međunarodnog dana migranata, 18. prosinca 2023. godine, mini vodič „Migranti i droge: zdravstveni i društveni odgovori“. Ovaj vodič dio je veće serije pod nazivom „Zdravstveni i društveni odgovori na probleme povezane s drogama: europski vodič”.
Vodič pruža sveobuhvatan pregled ključnih aspekata koje treba uzeti u obzir pri planiranju ili pružanju zdravstvenih i društvenih odgovora za migrantske populacije suočene s problemima uporabe droga. Migranti predstavljaju heterogeni segment društva, a veze između migracije i uporabe droga su složene. Iako je početna prevalencija uporabe droga među migrantima niža u usporedbi s domaćom populacijom, različiti faktori poput traume, nezaposlenosti i siromaštva mogu povećati ranjivost migranata, posebno uz nedostatak informacija o zdravstvenim uslugama i poteškoćama u pristupu liječenju.
Vodič naglašava nedostatak podataka o prevalenciji i obrascima uporabe droga među migrantskim populacijama u Europi, što otežava temeljitu procjenu njihovih potreba. Intervencije usmjerene na uporabu droga među migrantima su rijetke, a često se fokusiraju na šire probleme zdravlja migranata. Trenutačni odgovori uključuju poboljšanje pristupa zdravstvenim uslugama, postupke probira i procjene potreba, pružanje kratkih intervencija u objektima smještaja migranata, angažiranje migrantskog stanovništva putem usluga niskog praga te pružanje integriranih zdravstvenih usluga za migrante.
Nacionalne politike vezane uz droge u državama Europske unije rijetko se usredotočuju na potrebe migranata koji koriste droge, a specifične usluge za ovu populaciju su nedostatne. Unatoč napretku u pojedinim državama, nedostaje cjeloviti europski pregled usluga koje odgovaraju na zdravstvene i društvene potrebe migranata s problemima vezanim uz droge. Daljnja istraživanja, poboljšano prikupljanje podataka i implementacija ciljanih intervencija ključni su za učinkovitu podršku ovoj raznolikoj i ranjivoj populaciji. Studija SEMID-EU Delphi pruža ključne preporuke, naglašavajući poštivanje ljudskih prava, formiranje stručnih odbora te ulaganje u platforme za podršku migrantima. Preporuke uključuju razvoj smjernica temeljenih na dokazima, uključivanje migranata u razvoj usluga te osiguranje besplatnih usluga prijevoda. Unatoč izazovima, suočavanje s uporabom droga među migrantima u Europi zahtijeva sveobuhvatan pristup utemeljen na dokazima.
Online izdanje vodiča dostupno je na sljedećoj poveznici: https://www.emcdda.europa.eu/node/14102/revisions/146933/view_en?uuid=f22c5e2e-cf2b-407b-aaf5-6c602187f994
U EMCDDA-ovom izvješću Sobe za konzumaciju droga, iste su opisane kao stručno nadzirani zdravstveni objekti, u kojima osobe koje koriste droge mogu konzumirati supstance u sigurnijim i higijenskim uvjetima, bez straha od pravnih posljedica ili uhićenja. Ključne funkcije ovih prostora, uključujući nadzor medicinski obučenog osoblja, usmjerene su na smanjenje šteta i rizika povezanih s konzumacijom droga.
Važnost raznolikosti soba za konzumaciju droga ističe se kao ključan aspekt, s obzirom da se ovi prostori prilagođavaju lokalnim potrebama i regulatornim okvirima. U 11 europskih država te u Australiji, Kanadi, Meksiku i SAD-u postoji više od 140 zakonski odobrenih soba za konzumaciju droga, a neke od njih nastale su kao odgovor na krizu predoziranja opioidima/fentanilom.
Osobe koje se upuštaju u rizičnu uporabu droga, posebno one s preprekama u pristupu medicinskoj i/ili društvenoj podršci, uključujući beskućnike, čine primarnu ciljnu skupinu ovih usluga. Pravni i operativni okviri soba za konzumaciju droga variraju, a iste mogu djelovati kao dio javne zdravstvene ustanove ili nevladine organizacije, s financiranjem obično osiguranim od strane lokalnih vlasti.
Unatoč tome, uvođenje soba za konzumaciju droga izaziva kontroverze u određenim sredinama, često popraćene dugotrajnim javnima raspravama. Ove sobe uglavnom se postavljaju u urbanim sredinama s problemima povezanima s javnom uporabom droga i predoziranjem. Ključni elementi uspješnog postavljanja i vođenja ovih soba uključuju sudjelovanje zajednice, lokalnih vlasti te suradnju između različitih dionika.
Osoblje soba za konzumaciju droga ima ključnu ulogu u pružanju usluga, uključujući edukaciju o sigurnoj uporabi droga, nadzor, hitne intervencije i pomoć korisnicima. Sobe za konzumaciju droga nude različite usluge podrške i mogu se organizirati kao usluge integrirane u druge zdravstvene ustanove, specijalizirane samostalne lokacije ili mobilne jedinice. Unatoč izazovima poput radnog vremena, kapaciteta i pristupa sobama za konzumaciju droga, uključivanje korisnika usluga u oblikovanje programa može značajno poboljšati kvalitetu pruženih usluga.