Dijabetes je u Hrvatskoj i Europi postao veliki javnozdravstveni problem koji, uz probleme koje uzrokuje oboljelima i njihovim obiteljima, uzrokuje i visoke financijske izdatke za liječenje njegovih posljedica, zbog čega je nužno ulagati u prevenciju i rano otkrivanje te bolesti. Pretilost, izostanak fizičke aktivnosti, stres uzrokovan recesijom i padom standarda i neadekvatna prehrana čimbenici su koji pogoduju većoj učestalosti dijabetesa, složili su se jučer u Zagrebu predsjednik Ivo Josipović i danska kraljica Margareta II. koji su otvorili Regionalni dijabetes forum.
Forum su organizirali Ministarstvo zdravlja RH, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Visoki pokrovitelj foruma bio je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, a partneri u pokroviteljstvu bili su dansko veleposlanstvo u RH i tvrtka Novo Nordisk. Glavne teme foruma na kojem su sudjelovali ministri zdravlja, ravnatelji zavoda za javno zdravstvo, zavoda za zdravstveno osiguranje te stručnjaci i predstavnici udruga pacijenata iz Hrvatske, Danske i zemalja regije poput Milojke Kolar Celarc, ministrice zdravlja Republike Slovenije, Željka Lera, ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Same Fakina, generalnog direktora Zavoda za zdravstveno osiguranje Slovenije, Slobodana Stanića, direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, Joaoa Manuela Valentea Nabaisa, predsjednika IDF Europe i drugih visokih uzvanika i svjetskih stručnjaka, bili su ekonomski učinci dijabetesa, jačanje komunikacije među akterima unutar država te jačanje komunikacije i s drugim resorima poput financijskih institucija, budući da je dijabetes općedruštveni problem čije suzbijanje zahtijeva aktivnu suradnju svih resora i medija.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Tamara Poljičanin pozdravila je okupljene visoke uzvanike naglasivši da je zamisao ovog skupa bila potaknuti dionike, tvorce politike, stručnjake i bolesnike da provedu promjene raspravljajući o nacionalnim i regionalnim strategijama borbe s dijabetesom, prevenciji, ranom otkrivanju, dostupnosti i poboljšanju kvalitete skrbi, s naglaskom na ekonomske učinke bolesti, poželivši im uspješnu buduću borbu protiv dijabetesa u njihovim zemljama.
„Jasno je da su kronične bolesti, a ne samo dijabetes, veliki izazov za zdravstvene sustave. One smanjuju kvalitetu života i uzimaju velik dio proračuna zdravstvenih sustava. Stoga je Danska tijekom predsjedanja Europskom unijom 2012. promovirala borbu protiv dijabetesa u EU kroz nacionalne planove o dijabetesu i kroz suradnju“, rekla je kraljica Margareta II, dodavši kako je Danska bila jedna od prvih zemalja koja je počela industrijski proizvoditi inzulin, a danas ima “vodeću ulogu u prevenciji dijabetesa u svijetu”.
Predsjednik Josipović nadovezao se na danski primjer te napomenuo kako se istim mjerama prevencije sprječavaju i druge vodeće kronične nezarazne bolesti, kardiovaskularne, ali i maligne bolesti. Pozitivnim promjenama u rizičnim čimbenicima, naročito poticanjem tjelovježbe i pravilnom prehranom, moguće je pojavu tih bolesti odgoditi, a dobrim dijelom i izbjeći.
Naime, prema podacima Registra oboljelih od dijabetesa, a Hrvatska je jedna od pet zemalja u Europi koja ima takav registar, u državi ima 240.000 oboljelih od te bolesti, ali i između 130.000 i 160.000 ljudi kod kojih dijabetes još nije otkriven.
Broj ljudi s dijabetesom u Europi procjenjuje se na 56,3 milijuna odnosno 8,5 posto odrasle populacije. Zemlje s najvišom prevalencijom su Turska, Crna Gora, Makedonija, Srbija i BiH.
Kad je u pitanju Hrvatska, rečeno je na forumu, šećerna bolest nalazi se na osmom mjestu među vodećim uzročnicima smrti, a kronične komplikacije prisutne su u 56 posto oboljelih. Ova je bolest vodeći uzrok nastanka krvožilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije udova. Nedavno provedeno istraživanje pokazalo je da 27 posto odraslih s visokim rizikom za nastanak šećerne bolesti nikada nije kontroliralo koncentraciju šećera u krvi.
O važnosti prevencije i ranog otkrivanja u uvodnom dijelu konferencije govorio je i hrvatski ministar zdravlja Siniša Varga, koji je naglasio da se danas 85 posto sredstava utrošenih za dijabetes utroši upravo na liječenje komplikacija te bolesti.