Prevencija mentalnih teškoća i poremećaja u adolescenciji i mlađoj dobi započinje s većom svijesti i razumijevanjem ranih znakova i simptoma, pri čemu iznimno važnu ulogu imaju odrasle osobe koje svakodnevno žive, rade, uče i igraju se s djecom i mladima. Da bi učenicima mogli pružiti podršku i pravovremeno uočiti prve znakove eventualnih problema u području mentalnoga zdravlja, neophodno je da učitelji i nastavnici steknu za to potrebna znanja i vještine.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) je u Zdravstveno obrazovanje, jedan od elemenata projekta „Živjeti zdravo“ koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda, ugradio aktivnosti promicanja zdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih kako bi stekli znanja i vještine prepoznavanja problema i pružanja psihološke prve pomoći i emocionalne podrške te informacije koje potiču na traženje pomoći.
Istraživanje prepoznavanja depresivnosti i spremnosti na pružanje podrške i pomoći
U sklopu obilježavanja Svjetskoga dana mentalnoga zdravlja 2018. HZJZ je u Kući Europe u Zagrebu predstavio publikaciju i rezultate istraživanja Zdravstvena pismenost odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih – istraživanje prepoznavanja depresivnosti i spremnosti na pružanje podrške i pomoći, provedenog da se dobije uvid u zdravstvenu pismenost odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih i utvrde njihova vjerovanja i obrazovne potrebe u tom području.
Skup su pozdravili prof. Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja, dajući svesrdnu podršku projektu koji osnažuje odgojno-obrazovni proces na dobrobit djece i mladih, dr. sc. Ivana Pavić-Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, naglasivši značaj projekta Živjeti zdravo u prevenciji tjelesnih i mentalnih bolesti u Republici Hrvatskoj, te doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica projekta Živjeti zdravo, koji djelovanjem u zajednici informira, educira i senzibilizira građane RH svih dobnih skupina o pozitivnim aspektima zdravih stilova života i kojeg je Europska komisija 2017. godine proglasila primjerom dobre prakse u promicanju zdravlja.
Doc. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić, ravnateljica Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu istaknula je da 20 % djece do 18 godina ima teškoće s mentalnim zdravljim, njih 10 do 12 % ima vrlo izražene poremećaje mentalnog zdravlje, a tek 20 % ih dobiva tretman, što nisu tek općeniti svjetski podaci, već se isto zbiva i oko nas u Hrvatskoj, pa je izuzetno važno da učitelji, koji mnogo vremena provode s djecom, steknu potrebna znanja u području mentalnog zdravlja djece i mladih.
Prof. Jadranka Žarković-Pečenković, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, koja je partner u projektu Živjeti zdravo, ukazala je na vrijednost projekta koji pomaže učiteljima osvijestiti i steći nove alate i kompetencije za pomoć djeci kojoj je ona potrebna, skrenuvši pozornost na činjenicu da se sve veći naglasak stavlja na obrazovni uspjeh, dok se zanemaruju emocije, koje su temelj učenja i uspjeha u školi.
Ljiljana Muslić, Martina Markelić, Anita Vulić-Prtorić i
Vesna Ivasović predstavile su rezultate istraživanja kojim se stekao uvid u potrebe za znanjima i kompetencijama iz područja zaštite mentalnog zdravlja 2.027 učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja iz 170 osnovnih škola i 83 srednje škole u Hrvatskoj.
Sudionici istraživanja su putem internetskog anketnog upitnika dobili kratku priču o imaginarnoj osobi – djetetu koje ima određene probleme ili simptome (tzv. vinjeta) u dobi prilagođenoj njihovom radnom mjestu, na temelju koje su odgovarali na pitanja iz upitnika. Više od polovice sudionika istraživanja nije prepoznalo problem opisan u vinjeti (57,6 %). Gotovo svi (97,7 %) su, međutim, pokazali spremnost potražiti pomoć za učenike s problemom, ali se osjećaju nesigurno (70,6 %) u vlastite sposobnosti pružanja pomoći, što jasno ukazuje na potrebu da se unaprijede vještine pružanja psihološke prve pomoći i podrške djeci i mladima u školskome okruženju.
Većina sudionika se ne slaže sa stereotipima i nije sklona stigmatizaciji, no čak 50 % njih ne zna ili nije sigurno jesu li učenici s depresivnim simptomima diskriminirani u školi, a izrazito je visok udio sudionika koji smatraju važnim unapređenje odnosa u školi (između učitelja i učenika i učenika međusobno) kao dugoročne školske strategije u pružanju podrške učenicima s problemima mentalnog zdravlja (86,5 %).
Odgojno-obrazovni djelatnici su putem ovog istraživanja iskazali potrebu da se:
- zaposli psihologe
- uključi više stručnih suradnika u škole
- nastavnici educiraju o radu s učenicima s mentalnim poteškoćama
- radi na prevenciji i održava radionice za učenike
- ostvari bolja povezanost stručnih službi u školi s drugim institucijama koje se brinu o djeci
- uspostavi dobar odnos s učiteljem – razgovor, prijateljsko ozračje u cijeloj školi, empatija, briga za svakog učenika…
- osigura sustav podrške na razini škole – jasni protokoli i pravila, praćenje i evaluacija
- kod učenika razvija osjećaj da je svaki od njih sposoban za nešto, da je koristan za zajednicu i da mu zajednica (škola) stoji na raspolaganju
- pristup individualizira i uvede više fleksibilnosti
- kad uoče kod učenika neke promjene u ponašanju, odmah nešto poduzme
Rezultati istraživanja ukazuju na to da odgojno-obrazovni djelatnici prepoznaju važnost mentalnoga zdravlja učenika u školskome okruženju te da postoji potreba da se unaprijedi zdravstvena pismenost u ovom području, pogotovo znanja i vještine pružanja psihološke prve pomoći i podrške.
Temeljem rezultata ovog istraživanja moći će se oblikovati obrazovne intervencije utemeljene na dokazima i pratiti razina zdravstvene pismenosti učitelja, nastavnika i ostalih odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnog zdravlja djece i odraslih.
Preuzmite cijelu publikaciju Zdravstvena pismenost odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih – istraživanje prepoznavanja depresivnosti i spremnosti na pružanje podrške i pomoći