Svjetski dan prevencije samoubojstava 10. rujna 2010. godine
“Mnoga lica, mnoga mjesta: Prevencija samoubojstava širom svijeta”
Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna na inicijativu Međunarodnog udruženje za prevenciju samoubojstava (International Association for Suicide Prevention – IASP) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (World Health Organisation – WHO) s ciljem podizanja svijesti o potrebi i obvezi akcija na prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.
Obilježavanje Svjetskog dana prevencije samoubojstava započelo je 2003. godine sa svrhom širenja znanja o problemu samoubojstava, prosljeđivanja informacija, smanjenja stigme vezane uz samoubojstvo te podizanja spoznaje da se samoubojstvo može spriječiti.
Prevencija samoubojstava širom svijeta
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana «Mnoga lica, mnoga mjesta: Prevencija samoubojstava širom svijeta» daje široku mogućnost u prevenciji samoubojstava. Značajne su razlike u obilježjima i okolnostima suicidalnog ponašanja u različitim dijelovima svijeta. U isto vrijeme iskustvo zajedništva i povezanosti važno je za mentalno zdravlje svih ljudi.
Često se nameće pitanje kako se najbolje povezati u svijetu koji se čini se čini tako otuđen?
Ukoliko naše zajednice krenu u smjeru što bolje povezanosti suradnjom, izmjenjivanjem i širenjem informacija i stručnih znanja, postoji čvrsta vjera da se može učiniti veliki napredak u prevenciji samoubojstava i pomoći onima koji su u potrebi, očajni i posebno osjetljivi. Vjeruje se da će zajedničkim snagama kroz pristup na internacionalnoj i lokalnoj razini pokrenuti pozitivne razlike u životima mnogih.
Globalna veličina problema
Samoubojstva predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko milijun ljudi godišnje u svijetu počini samoubojstvo. To predstavlja «globalnu» smrtnost zbog samoubojstava od 16 slučajeva samoubojstava na 100.000 stanovništva, ili jedno samoubojstvo svakih 40 sekundi.
Samoubojstva čine više od polovine nasilnih smrti u svijetu – više nego sve smrti zbog ratova i ubojstava
U mnogim razvijenim zemljama samoubojstava se nalaze na 2. ili 3. mjestu vodećih uzroka smrti kod adolescenata i mlađih odraslih osoba te na 13. mjestu uzroka smrti kod osoba svih dobi. Iako su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti u mlađih osoba (15-34 godina), većina samoubojstava registrira se u dobi iznad 60 godina.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2020 godine broj samoubojstava porasti na milijun i pol te da će udio samoubojstava u globalnom opterećenju bolestima iznositi 2,4%.
Svake godine više milijuna osoba pokuša samoubojstvo koje iako ne završi smrtnim ishodom zahtjeva medicinski tretman i brigu o mentalnom zdravlju te odražava ozbiljne osobne nesreće ili bolesti.
Još nekoliko milijuna ljudi godišnje – obitelj i bliski prijatelji osoba koje su počinile samoubojstvo- osamljeni su i pogođeni samoubojstvom, a posljedice tog gubitka često traju cijeli život.
Samoubojstva izazivaju velike psihološke i socijalne posljedice dok se ekonomske posljedice samoubojstava za društvo (gubitak produktivnosti, trošak zdravstvene i socijalne skrbi) procjenjuju na više milijardi dolara godišnje.
Obzirom da skoro četvrtinu samoubojstava počine adolescenti i mlađe odrasle osobe u dobi do 25 godina (250 tisuća smrti godišnje) samoubojstva su i jedan od vodećih uzroka prijevremene smrtnosti s procjenom gubitka više od 20 milijuna godina života u zdravlju.
Samoubojstva se mogu prevenirati !
Svjetska zdravstvena organizacija ističe da se većina samoubojstava može izbjeći.
Razvoj i implementacija nacionalnih strategija kao i specifičnih intervencija na lokalnoj razini mogu smanjiti stopu samoubojstava u različitim populacijama.
Učinkoviti pristupi u prevenciji samoubojstava uključuju:
- Restrikciju dostupnosti mogućim sredstvima izvršenja samoubojstva
- Uspostavljanje preventivnih programa na razini zajednice
- Uvođenje smjernica za izvještavanje u medijima
- Uključivanje profesionalaca “prve linije” u programima edukacije
Kako bi trebalo izvještavati o samoubojstvima?
DA!
- Surađivati sa zdravstvenim službama u predstavljanju činjenica
- Samoubojstvo prikazati kao nažalost izvršeno djelo kakvo bi trebalo nastojati spriječiti
- Prikazivati isključivo pouzdane podatke i to na unutrašnjim stranicama tiska, uvijek kao sporednu vijest
- Isticati alternative samoubojstvu
- Pružati obavijesti o dostupnoj pomoći
- Davanje publiciteta pokazateljima rizika i znacima upozorenja
NE!
- Ne objavljivati fotografije i oproštajna pisma
- Ne izvještavati o specifičnim detaljima načina samoubojstva
- Ne davati pojednostavljena objašnjenja
- Ne veličati samoubojstvo ili praviti senzaciju od njega
- Ne koristiti religijske ili kulturne stereotipe
- Ne okrivljavati nikoga
Priređeno prema izvoru podataka: IASP, WHO.
Svjetski dan mentalnog zdravlja 10. listopada 2010. godine
„MENTALNO ZDRAVLJE I KRONIČNE TJELESNE BOLESTI: POTREBA ZA KONTINUIRANOM I INTEGRIRANOM SKRBI“
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) od 1992. godine, na dan 10. listopada svake godine u više od stotinu zemalja širom svijeta. To je jedinstvena kampanja na svjetskoj razini koja naglašava važnost promicanja mentalnog zdravlja i usmjerava pažnju na probleme i poremećaje mentalnog zdravlja.
Europski dan borbe protiv depresije listopad 2010.
„POBIJEDIMO OSAMLJENOST“
Europski dan borbe protiv depresije obilježava se u mjesecu listopadu svake godine u organizaciji Europskog udruženja za borbu protiv depresije (EDA). Europsko udruženje za borbu protiv depresije savez je organizacija, bolesnika, istraživača i zdravstvenih profesionalaca iz 17 zemalja Europe kojima je cilj usmjeravanje pažnje na rastući problem depresije u Europi i razumijevanje opterećenja koje depresija donosi u živote ljudi kao i borba protiv stigme i diskriminacije.
Depresija je jedan od najstarijih poznatih duševnih poremećaja. Ona je bolest koja utječe na tijelo, raspoloženje, misli, bolest koja utječe na način kako osoba jede i spava, bolest koja utječe na način kako osoba doživljava sebe i kako razmišlja o stvarima i osobama koji je okružuju.
U današnje doba depresija, zbog svoje raširenosti i dizabiliteta koje izaziva te česte povezanosti s mnogim somatskim bolestima, predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u mnogim zemljama Europe i svijeta. Prema istraživanu Globalnog opterećenja bolestima, Depresija predstavlja vodeći uzrok uzimajući u obzir pokazatelj godine života s dizabilitetom (YLDs).
Trenutna prevalencija depresije («point prevalence») kreće se između 5-10% ovisno o definiciji depresije i populaciji na koju se odnosi. Životna prevalencija depresije («lifetime prevalence») iznosi više od 18%, rizik tijekom života za obolijevanje od depresije 20-30%. Depresija se može javiti u bilo kojoj dobi, no najčešća je u srednjoj životnoj dobi. Žene obolijevaju češće od muškaraca i to u odnosu 1,5-2:1.
Ove godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s mrežom zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskim liječničkim zborom pridružuje se obilježavanu Europskog dana borbe protiv depresije i Svjetskog dana mentalnog zdravlja sa sloganom «Pobijedimo osamljenost».
U Hrvatskom liječničkom zboru u Zagrebu 06. listopada 2010. godine biti će organiziran sastanak na temu
“KAKO PREBRODITI DEPRESIJU I POBIJEDITI OSAMLJENOST”
U prostorijama Edukacijskog centra Psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu 28. listopada 2010. godine biti će organiziran tečaj edukacije na temu.
“DEPRESIJA – BOLEST SVIH GENERACIJA”
Tečaj je namijenjen liječnicima, psiholozima te svim ostalim djelatnicima koji rade na području zaštite mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti. Edukacija je bez kotizacije, a bodovat će se sukladno pravilniku Hrvatske liječničke komore i Hrvatske psihološke komore.