Nipah virusna bolest je zoonoza koja se prvensveno prenosi sa životinja kao što su voćni šišmiši i svinje na ljude, a može se prenijeti putem kontaminirane hrane ili izravno sa čovjeka na čovjeka. Prijenos Nipah virusa (NiV-a) sa osobe na osobu može se dogoditi bliskim i dugotrajnim kontaktom sa zaraženim osobama, a zabilježen je i prijenos povezan sa zdravstvenom skrbi.
Prirodni domaćini virusa Nipah su primarno voćni šišmiši.
Virus može također uzrokovati teške oblike bolesti u životinja poput svinja (i drugih domaćih životinja), što rezultira značajnim ekonomskim gubicima za poljoprivrednike.
Iako je virus Nipah uzrokovao samo nekoliko poznatih epidemija na području Azije, može zaraziti brojne životinje i uzrokuje različite oblike bolesti i moguće smrtne ishode u ljudi.
Vrijeme inkubacije (razdoblje od infekcije do pojave simptoma) smatra se da traje od 4 do 14 dana.
NiV u zaraženih osoba može uzrokovati različite manifestacije bolesti u rasponu od asimptomatske (subkliničke) infekcije do akutne respiratorne bolesti (blage, teške) i fatalnog encefalitisa.
U nedostatku cjepiva ili licenciranog/odobrenog liječenja za bolest uzrokovanu virusom Nipah, trenutni pristup smanjenju rizika ili sprječavanju infekcije ljudi je podizanje svijesti o čimbenicima rizika uz podršku poticanjem primjene osnovnih mjera predostrožnosti koje mogu poduzeti kako bi smanjili izloženost tom virusu.
Liječenje oboljelih treba biti usredotočeno na pružanje pravovremenog suportivnog liječenja i potporne zdravstvene skrbi uz dobru laboratorijsku dijagnostiku. Preporučuje se intenzivna potporna skrb za liječenje teških respiratornih i neuroloških komplikacija ukoliko se razviju.
Tijekom prve prepoznate epidemije Nipah u Maleziji 1999. godine koja je zahvatila i Singapur, prvi put su zabilježene epizootije svinja i drugih domaćih životinja poput konja, koza, ovaca, mačaka i pasa. Većina infekcija ljudi rezultat je izravnog kontakta s bolesnim svinjama ili njihovim kontaminiranim tkivima. Smatra se da se prijenos dogodio nezaštićenim izlaganjem izlučevinama svinja ili nezaštićenim kontaktom s tkivom bolesne životinje. Od 1999. godine u Maleziji nisu zabilježene nove epidemije.
Virus Nipah je također prepoznat u Bangladešu 2001. godine, a od tada se u toj zemlji događaju gotovo godišnje epidemije. Bolest je periodično identificirana i u istočnoj Indiji.
U Indiji su se infekcije NiV-om događale više puta od 2001. godine, s epidemijama u državi Zapadni Bengal 2001. i 2007. godine, a u državi Kerala redovito od 2018. godine. Ta područja su neposredno uz državu Bangladeš, gdje se gotovo svake godine prijavljuju pojave Nipaha, i dijele slične ekološke uvjete, uključujući populacije voćnih šišmiša.
U kasnijim epidemijama u Bangladešu i Indiji, konzumacija voća ili voćnih proizvoda (poput sirovog soka od datulja) kontaminiranih urinom ili slinom zaraženih voćnih šišmiša bila je najvjerojatniji izvor infekcije. Prijenos virusa Nipah s čovjeka na čovjeka također je zabilježen među obiteljima i njegovateljima zaraženih pacijenata.
Prema raspoloživim informacijama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) identificirane oboljele osobe u Indiji su izolirane, aktivno se provodi praćenje kontakata, a u lokalnim zdravstvenim ustanovama pojačane su mjere za sprječavanje i suzbijanja bolničkih infekcija.
S obzirom na poznati rezervoar NiV-a u populacijama šišmiša u pogođenom području, mogući su sporadični prijenosi zoonotskih infekcija.
Vjerojatnost prijenosa sa čovjeka na čovjeka vjerojatno je svedena na minimum.
Važne preventivne mjere za smanjenje rizika prijenosa virusa Nipah u zahvaćenom području:
- Potrebno je izbjegavati područja gdje se nalaze šišmiši.
- Voće sa znakovima ugriza šišmiša treba baciti.
- Držanje šišmiša podalje od mjesta sakupljanja svježeg soka datulje zaštitnim pokrivačima (poput bambusovih obloga) može biti korisno.
- Svježi sok ubrane datulje treba prokuhati, a plodove temeljito oprati i oguliti prije konzumacije.
- Savjetuje se konzumirati samo termički obrađene namirnice to jest svježe kuhanu ili pečenu hranu.
- Prirodna infekcija domaćih životinja opisana je kod uzgoja svinja, konja te domaćih i divljih mačaka.
- Rukavice i druga zaštitna odjeća trebaju se nositi prilikom rukovanja bolesnim životinjama ili njihovim tkivima te tijekom klanja i uništavanja životinja.
Preporuke za smanjenje rizika prijenosa virusa Nipah sa čovjeka na čovjeka:
- Treba izbjegavati bliski nezaštićeni fizički kontakt s osobama zaraženim NiV-om.
- Redovito pranje ruku treba provoditi nakon brige o bolesnim osobama ili posjeta njima.
- Sprečavanje i suzbijanje infekcije u zdravstvenim ustanovama.
Savjeti onima koji putuju u zahvaćeno područje su:
- Čuvati se podalje od šišmiša i domaćih životinja.
- Izbjegavati bliski kontakt s nepoznatim ljudima.
- Konzumirati samo svježe kuhanu ili pečenu hranu.
- Redovito prati ruke.
- Korištenje vlažnih higijenskih maramica i/ili dezinficijensa za ruke.
U slučaju pridržavanja osnovnih pravila predostrožnosti rizik od Nipah bolesti za putnike u Indiju i druga zahvaćena područja je minimalan ili zanamariv.
Na temelju trenutno dostupnih informacija Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje nikakva ograničenja putovanja i/ili trgovine prema Indiji.