Svjetski dan bez alkohola (World No Alcohol Day) u mnogim se državama obilježava 15. studenoga. Cilj obilježavanja je skretanje pozornosti na štetne posljedice konzumacije alkohola za tjelesno i mentalno zdravlje te na važnost prevencije i promicanja zdravih životnih navika. Život bez alkohola doprinosi očuvanju zdravlja, kvalitetnijem snu i boljoj kvaliteti života te smanjuje rizik od brojnih bolesti i negativnih društvenih posljedica. Obilježavanjem se nastoji podići svijest o štetnosti alkohola, uključujući njegovu povezanost s rakom, potaknuti odgovorne odluke, osobito među mladima, te uputiti na dostupnu pomoć, odnosno na besplatnu i anonimnu Info liniju HZJZ-a za ovisnosti.
Potrošnja alkohola povećava se u gotovo svim zemljama svijeta, a Europska regija ima najveću razinu konzumacije alkohola među svim regijama Svjetske zdravstvene organizacije. Aktualna istraživanja pokazuju da je devet od deset odraslih barem je jednom u životu konzumiralo alkohol (89.7 %). Životna prevalencija konzumacije alkohola među mlađim odraslima bila je 89.4 %.U posljednjih godinu dana alkohol je konzumiralo 77.7 % odraslih te 82.4 % mlađih odraslih. Relativno najveća prevalencija konzumacije alkohola u posljednjih godinu dana utvrđena je u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (85.1 %). U posljednjih mjesec dana alkohol je konzumiralo 65.2% odraslih te 69.6% mlađih odraslih, odnosno alkohol je konzumiralo više od dvije trećine mlađih odraslih, a najveća prevalencija konzumacije alkohola je utvrđena u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (73.5 %). Prema europskom istraživanju ESPAD 2024., provedenom među 16-godišnjim učenicima u Hrvatskoj, 87 % ispitanika pilo je alkohol barem jednom u životu (EU: 73 %), a 56 % u zadnjih 30 dana (EU: 42 %). Pet ili više pića u jednoj prigodi popilo je 42 % učenika (EU: 30 %), dok je njih 46 % prvi put pilo s 13 godina ili ranije.
Aktivnosti u području prevencije i suzbijanja štetne uporabe alkohola provode se u skladu s Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine. Strateški prioriteti obuhvaćaju prevenciju ovisnosti među djecom i mladima, prevenciju na radnom mjestu, unapređenje sustava liječenja i psihosocijalnog tretmana, smanjenje štetnih posljedica uporabe alkohola te ograničavanje njegove nezakonite dostupnosti i prodaje. Navedeni ciljevi operativno se provode kroz Akcijski plan djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2026. godine, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela u siječnju 2024. godine.
U koordinaciji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima i institucijama, provode se programi i aktivnosti usmjereni na unapređenje kvalitete prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana i smanjenja šteta povezanih s uporabom alkohola. Poseban naglasak stavljen je na potporu provedbi znanstveno utemeljenih preventivnih programa, jačanje stručnih kompetencija kroz sustavne edukacije te izradu smjernica, standarda i protokola za kvalitetnu provedbu tretmanskih i savjetodavnih intervencija. Navedene inicijative usmjerene su na jačanje međusektorske suradnje, ujednačavanje kvalitete stručnih intervencija te osiguravanje kontinuiteta skrbi i podrške osobama u procesu liječenja i oporavka.